Kao što vidite dragi čitatelji, nije se ništa strašno dogodilo. Umjesto smaka svijeta, kojim su vas neki plašili, ušli smo u jednu uzbudljivu intelektualnu avanturu koja bi idućih mjeseci i godina mogla rezultirati novim, izvanrednim spoznajama. Naime, oko pet milijardi eura vrijedni projekt LHC (veliki hadronski sudarač) rekonstruirat će uvjete kakvi su vladali u trenucima nastanka svemira za koji se smatra da je nastao Velikim praskom (Big Bang) prije 13,7 milijardi godina.
- Ovo je vrlo značajan datum za CERN, ali i za sve nas . Ovo je početak nove ere i danas slavimo zbog onoga što smo dosad postigli, ali i zbog nade u nova otkrića - izjavio je generalni direktor CERN-a Robert Aymar okružen trojicom svojih prethodnika, nobelovcem Carlom Rubbijom, Chrisom Llewllin Smithom te Lucianom Mainijem koji su tijekom svojih mandata radili na razvoju projekta.
Naime, projekt LHC započeo je još u rujnu 1989. godine (tijekom Rubbijina mandata), a zatim se pet godina razvijala njegova koncepcija da bi se sredinom devedesetih počelo raditi na razvoju supravodljivih magneta koji su glavni dio sudarača. Oko 1600 velikih supravodljivih magneta, koji čine srce sudarača, rade na temperaturi od minus 271 Celzijev stupanj (dva stupnja iznad Apsolutne nule) pa je tako LHC najhladnije mjesto u svemiru.
U LHC-u će se sudarati protoni, a jučer oko 9 i 30 pušten je prvi snop protona. Put snopa kroz 27 kilometara dugi tunel odvijao se u osam koraka, od jedne do druge kontrolne točke. Naposljetku krug je zatvoren oko 10 i 25. Fizičari u Globeu, zaduženi za nas novinare, nisu krili zadovoljstvo.
- Bio sam uvjeren da će proraditi. Ovo je nevjerojatan tehnološki uspjeh, treba naglasiti uspjeh Europe jer s Amerikancima se istodobno nadmećemo i surađujemo - rekao je dr. Daniel Denegri, hrvatsko-francuski fizičar koji je nekad bio jedan od suradnika nobelovca Rubbije.
| Hrvati u CERN-u Denegri: Ovo je velik dan za LHC, CERN, znanost i čovječanstvo Vranić: Uzbudljivije bi bilo da ne nađemo Higg-sov bozon nego nešto novo Brigljević: Ako Higgsov bozon postoji, mi ćemo ga naći |
- Bio sam pomalo iznenađen da je tako brzo išlo. LHC je vrlo kompleksan stroj, koji je sada prvi put u pogonu. To nije kao auto koji, prije vožnje, nekoliko puta isprobate - rekao je dr. Vuko Brigljević s Instituta “Ruđer Bošković” u Zagrebu. Iako Hrvatska nije punopravna članica CERN-a (bivša Jugoslavija bila je među zemljama osnivačima toga centra 1954. godine), dvadesetak hrvatskih fizičara surađuje na eksperimentima.
Bude li se sve odvijalo po planu, u LHC-u će za oko mjesec dana početi prvi sudari protona. Ipak, LHC će se mjesecima “uhodavati”, da bi punim intenzitetom počeo raditi za tri godine. Kada bude u punom pogonu, svake sekunde bit će milijardu proton-proton sudara. Fizičari se nadaju da će jednom u tisuću milijardi sudara nastati famozni Higgsov bozon koji će se odmah raspasti na takav način da će ga detektirati dva golema i izvanredno sofisticirana detektora CMS i ATLAS. Detektori CMS I ATLAS “jašu” na LHC te će poput “mišolovke”, svaki na svoj način pokušati uhvatiti Higgsov bozon koji je ključ za razumijevanje mase.
Teorijski su ga još 1964. godine predvidjeli britanski fizičar Peter Higgs, te Belgijanci Francois Englert i Robert Brout. Zbog neuhvatljivosti Higgsov bozon popularno je nazvan Božjom česticom. Otkriju li fizičari idućih godina Higgsov bozon, bit će to veliki trijumf ljudskog uma, te fantastična potvrda Standardnog modela, fizikalne teorije za koju se smatra da najapotpuniji način opisuje materijalni svijet. No, neki fizičari, poput genijalnog Stephena Hawkinga, već su se kladili da LHC neće naći Božju česticu. Upitala sam naše fizičare kako su doživjeli početak rada te što očekuju od LHC-a.
- Uzbuđenje koje vlada ovdje zahvatilo je i mene, a sam početak eksperimenata smatram vrhuncem svoje karijere. Uzbudljivije bi bilo da ne nađemo Higgsov bozon nego nešto novo i nepredviđeno što bismo tek morali objasniti - rekao je dr. Danilo Vranić, bivši Ruđerovac koji već 31 godinu surađuje u CERN-u. Slično misli i dr. Guy Paić, također bivši Ruđerovac, koji sada radi na Meksičkom nacionalnom sveučilištu (UNAM). - Vjerojatno ćemo naći Higgsov bozon iako bi bilo zanimljivije da ga ne nađemo. No, u svakom slučaju ovo je velika pobjeda europske znanosti i tehnologije - rekao je dr. Paić.
Na svim eksperimentima u sklopu projekta LHC, sudjeluje oko 10.000 znanstvenika i inženjera iz 85 zemalja. Istraživanja na području fizike elementarnih čestica među rijetkima su u znanosti gdje Europljani sada imaju primat nad Amerikancima. Stoga u CERN-na različitim eksperimentima surađuje više od 1000 američkih fizičara među kojima nobelovci Sam Ting i Jack Steinberger. SAD je u ove eksperimente uložio 500 milijuna dolara, a američki fizičari iz konkurentskog Fermilaba kod Chicaga jučer su se, u sred noći po tamošnjem vremenu, putem video-linka pridružili slavlju u CERN-u.
U CERN-u je jučer bilo šest hrvatskih fizičara raznih generacija. Evo što su rekli:
Dr. Daniel Denegri (67): Ovo je veliki dan za LHC, CERN, znanost i čovječanstvo.
Dr. Danilo Vranić (60): Bilo bi uzbudljivije da ne nađemo Higgsov bozon nego nešto novo I nepredviđeno što ćemo tek morati objasniti.
Dr. Guy Paić (71): Ovo je velika pobjeda europske znanosti i tehnnologije.
Dr. Vuko Brigljević (40): Ako Higgsov bozon postoji, mi ćemo ga naći.
Znanstveni novaci Senka Đurić (26) i Srećko Morović: Drago nam je što imamo priliku raditi na detektoru CMS te se nadamo da ćemo na podacima dobivenim na tom detektoru I doktoriarti.
CERN
Europski centar za nuklearna istraživanja
1954.
CERN osnovalo 12 europskih zemalja, uključujući i bivšu Jugoslaviju, da bi zaustavili odlazak najboljih fizičara u SAD.
1979.
Od kraja 70-ih CERN je ravnopravan konkurent američkim nuklearnim centrima. Za mandata nobelovca Rubbije preuzima primat. Njeguje vrhunska istraživanja na području fizike elementarnih čestica
1990.
U CERN-u je 1990. “rođen” World Wide Web. Nepisano je pravilo da se svaki uloženi švicarski franak zemlji članici CERN-a i njezinoj industriji vraća kao četverostruka dobit
Ljudi zvali u strahu od smaka svijeta
- Zašto idete u CERN? Pa sutra će ga nestati, nestat će i Ženeve, Francuske, Švicarske, a zatim i cijelog svijeta - rekao mi je u utorak vozač autobusa koji vozi za CERN.
Grohotom sam se nasmijala. No, posljednjih dana CERN-ov ured za odnose s javnošću bio je pod opsadom zbog poziva uplašenih građana koji su strahovali od smaka svijeta. Strah su posijala dvojica odvjetnika s Havaja, Wagner i Sanchoe, koji su tužili CERN s obrazloženjem da bi se u LHC-u mogla stvoriti crna rupa koja bi progutala Zemlju. Tužbe su odbačene kao besmislene.
“Priroda je na Zemlji već pokrenula toliko sudara koji bi odgovarali milijun eksperimenata poput onoga kakav će biti izveden u LHC-u, a planet još postoji”, piše u sigurnosnoj analizi.
11.09.2008.
Piše: Tanja Rudež
www.jutarnji.hr/vijesti
bglavac
edin.kecanovic
