Drage moje jutarnje stranice.. Tu sam, kao i uvijek. Pada mi  na pamet misao moga sina Juraja:"Mama, izem ti tvoje milosrđe. Tucet malih mačkica vrzma se po kući, jer ih nisam htjela maknuti, a ne mogu zamisliti kako ih netko hladnokrvno može ubijati..

Grozno.. Svako živo biće voli živjeti.. I treba mu dati priliku da živi.. Svako jutro čistim za njima,ali, doći će vrijeme, kad ću ih pustiti u  dvorište..

Život me fascinira.. U svakom pogledu. Ponovo moja Tina Vukov pjeva: "dugo te nisam vidjela..I sada tebi putujem..

Ponekad pomislim da je to sve jedna popara, taj udrobljeni život. Ali ga volim jesti..U svakom obliku.. Makar bio i mješavina čudnog okusa.

Draga moja Amelie, jučer sam joj uvečer poslala pjesmu, koja mi je tako lijepo legla..

O jednom leptiru, bez imalo primjese samoljublja- takav je, kakav je, leptir je lijep i NEMOĆAN. Što reći, kad ga je bog takvog stvorio..

A zašto baš takvog, kad ga svatko može dohvatiti, uloviti, i prikucati na čavle?

Jedino čime se leptir brani, jest LJEPOTA..

Valjda se i Kreator zanio ljepotom i bojama, toliko, da mu je zaboravio stvoriti žalac..

Obožavam leptire, u svakom obliku. one najmanje, neugledne i one velike, noćne, od kojih neki zaziru..

Leptiri su simbol slobodne duše..

Koja se iz kukuljice provlači do neba, uživajući u svom letu..

Jutros mi dolazi inspiracija.

Noćas sam sanjala Tadijanovića, dragog pjesnika, Tadiju, kako su ga zvali. Prepoznala sam ga u snu, mahnuo mi je sa jednog prozora,.

Poslao mi je poljubac zrakom, i ja njemu.

Zanimljivo, vrlo malo sam ga čitala, više mi je ležao Cesarić.

U snu sam tražila nekog i nešto,  a ustanovila da tražim baš njega, njegovu dječačku jednostavnost i radost, čistoću dječaka kojeg je čuvao u sebi.

Kad mi je mahnuo, to je bilo ono, kao da mi je rekao:"Srešćemo se, draga moja djevojčice, u vječnosti, gdje ću ti pokazati sve moje nenapisane pjesme."

Jasno se sjećam natpisa na zidu ispod njegovog prozora, u tom snu:"U TRAŽENJU VJEČNOM,SREŠĆEMO SE PONOVO"

Ma, tako veliki pjesnik..Što on radi u mom snu? Tko sam ja?

Anonimna duša, koja voli riječi sricati u stihove..

Dragi moji anđeli, što se to događa?

"Malena, božja ljubav nema granica, kao i njegovo milosrđe.

Volimo te, tu malu djevojčicu, koja ne dozvoljava da joj smijeh i radost zamru u srcu. Da, ne plaši se. Sve je dobro.

Slušaj otkucaje svoga srca i duše, jer tako kuca i srce tvoje Amelie. Sve će doći na svoje mjesto

Gledat ćeš njene sjajne oči kako se rose suzama.. Čula si njene suze, ali ih nisi vidjela..

Vidjet ćeš jednom, da je i ona ranjivo biće, i da svaka tvoja tuga ima smisao..

Sada ti se sve  čini daleko..

Ali, tvoje iscjeljenje će biti i njeno.

Budi strpljiva.."..