Bliži se najljepši i najomiljeniji obiteljski blagdan. Božićna čarolija u gradu je već počela. Trg je pun kučica u kojima možete kupiti sve i svašta . Kad gledam te otrcane kučice koje vape za bojanjem mislim si pa zar se nitko nije mogao sjetiti da organizira radionicu bojanja u kojoj bi sudjelovala nadarena mladež ovog grada. Nagrada za najljepše obojenu kučicu bila bi poticaj da se zaista te kučice nakon toliko godina i urede.

Prekrasni mladi borovi koji bi trebali krasiti grad debelo su pošpricani umjetnim snijegom što djeluje vrlo otužno. Umjesto da nam ugođaj bude prirodan, krasan zelen on je sve samo to ne. Miris bora bi nam dobrodošao u ovo doba prehlade i gripe. Grad ukrašavaju i grane nekog davno uvelog drveća bez života što šalje jednu sablasnu poruku koja nije dobrodošla u ova opasna vremena. Noću kad se upale sijalice onda to daje neki osjećaj da se bliži blagdan.

Lažno blještavilo ne može doprinjeti da se ljudi osjećaju bolje kad ih na sve strane čekaju neka ograničenja koja ponekad nemaju ni logike ni smisla. Ograničenje slobode je užasan osjećaj koji vodi u depresiju. Ovaj igrokaz to ne može promijeniti.

 Ovdje na trgu ljudi se najviše okupljaju kod kučica koje prodaju kuhano vino i slično i tu se možete slobodno družiti. Par metara dalje je gradska knjižnica, a u nju ne možete uči ako nemate kovid potvrdu. Mnogi imaju problem kako vratiti knjige koje su posudili. Neki pametni virus, voli on čitati.

No ako nam ne odgovara Božićna čarolija u gradu to nas ne može spriječiti da čaroliju unesemo u svoj vlastiti dom. Istina neke stvari su se promijenile jer se za blagdane više ne družimo u velikom broju, osjeća se da su mnogi u strahu. Nažalost ne mali broj starijih osoba ostaje zaboravljen u svojim domovima. Mnogi se ne usude ići ni na misu, a kamoli prošetati. Za blagdan se obično posjećuje rodbina, bake i djedovi u domovima ali sada toga nema. U domove ne možete uči, u bolnicama ne možete sjesti pokraj kreveta vaših oboljelih i pružiti im podršku. Mnogi će i otići sami i uplašeni bez podrške najmilijih. Još jedan Božić biti će za mnoge tužan.

Predaja nije rješenje. Radije se okrenimo prema svojoj nutrini i osjetimo kako dan za danom postajemo ispunjeni i nadahnuti Kristovom sviješću. Možemo s njim hodati u svjetlu i u svijet unositi sve više i više svjetla koje prekriva tamu. U ovo vrijeme trebamo promišljati na način da sve počinje u nama.

Vrijeme je da pospremimo vlastitu kuću jer ono što je u nama odražava se prema van. Vrijeme je da  ispunimo srce i um ljubavlju i razumijevanjem i dozvolimo da ljubav i razumijevanje  sve više i više raste dok ne zagrli cijeli svijet. Ljubavlju možemo promijeniti sve. Sve velike pandemije doživjele su svoj kraj pa će i ova. Imati ćemo opet Božić kakvog se sjećamo, a možda i radosniji i ljepši nakon ovog iskustava iz kojeg smo mnogo toga mogli naučiti. Sada je bitno zajedništvo, a ne podjele i osuđivanje jer kad iz velike laži izroni istina biti ćemo u pravom smislu probuđeni.

Sretan vam i blagoslovljen Božić pun ljubavi, radosti, zdravlja i veselja. Neka vas tuga preskoči, neka vas depresija zaobiđe, neka vas zdravlje i sreća služi najviše što može i neka vam je Božić obasjan svjetlom.

Dragi magicusi, pišite nam kako vi ovo vrijeme doživljavate, a mi ćemo vas kao i uvijek nagraditi.

Redakcija magicusa!