Tema mjeseca ožujka 2014.

　

MOJA NAJ-PROSLAVA

　

Najljepša, najradosnija, najgora, najdojmljivija, najuzbudljivija, najdosadnija, najvažnija, najuspjelija, najtužnija, najluđa, najotmjenija, najjednostavnija, naj, naj, naj u bilo kom pogledu - PROSLAVA. Čega? Odaberite sami!

　

Prilika je i povoda za proslave i praznovanje bezbroj, a Magicus traži da opišete samo jednu, onu vašu, koja je možda na neki način obilježila vas kao osobu ili utjecala na tok vašega života.

　

Što se najčešće slavi? Rođendan, godišnjica braka, diploma…No nije tako svugdje u svijetu. Stoga smo vam za malu podršku i pomoć dodali nekoliko informacija povezanih s ovom temom mjeseca ožujka 2014.

　

A zašto smo odabrali baš ovu temu? Jednostavno! Razlog je današnji, sedmi rođendan www.magicus.info! Slavimo šest godina postojanja; vrtićko je doba iza nas, pred nama škola.

　

Razmislimo, prisjetimo se, povežimo nitima sjećanja naš sadašnji trenutak s trenucima nekog davnog ili bliskog blagdana kad se dogodilo baš nešto…

　

A onda pišite, skladajte, rišite, slikajte…vaše ćemo priloge kao i uvijek dosad bogato nagraditi!

　

Uredništvo www.magicus.info magazina

-------

　

http://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_o_kategoriji:Praznici

　

Kategorija:Kalendarska obilježavanja? U jeziku imamo blagdane, neradne dane, spomendane, imendane, rođendane, obljetnice, godišnjice, jubileje, praznike (...), ali ništa što objedinjuje sve navedeno. –

Traži se: naziv zajedničke kategorije + nazivi odgovarajućih potkategorija.

Primarna značenja prema Hrvatskom jezičnom portalu:

 praznik → a. svečan dan kojim se proslavlja kakav događaj iz života društva; b. neradni dan, dan odmora (državni praznik, ljetni praznici)

 neradni dan → dan za koji službeno nije predviđen rad

 blagdan → dan (obično neradni) posvećen kakvom vjerskom činu ili događaju

 spomendan → dan spomena na koga ili na kakav događaj

 obljetnica → dan u godini na koji se zbio neki događaj; godišnjica, jubilej

 godišnjica → dan u godini na koji se dogodio neki događaj, obilježavanje takva dana (smrti, braka); obljetnica

 jubilej → proslava godišnjice rada osobe, ustanove ili događaja; obljetnica

 imendan → dan u koji se proslavlja krsno ime dobiveno prema svecu

 rođendan → datum (dan u mjesecu) kad je tko rođen

Preporučam izbjegavati stvaranje sljedećih potkategorija:

 imendani i rođendani - praktični razlozi su jasni

 jubilej, obljetnica i godišnjica - isto; objedinjuju ih spomendani i blagdani

 neradni dani - variraju ne samo od države do države već od grada do grada, njih mogu obuhvatiti "Blagdani i spomendani u <država>"

 praznici - podrazumijevaju ili neradne dane (objašnjeno gore), ili blagdane i spomendane u vidu manifestacija

U strogom smislu, sve se vrti oko blagdana i spomendana što je Roberta dobro napisala još prije tri godine [1], zato predlažem preimenovanje glavne kategorije iz Kategorija:Praznici u Kategorija:Blagdani i spomendani. Daljnje potkategorije planiram podijeliti na sljedeći način (sukladno i s pravilima o min. pet članaka):

 Državni blagdani i spomendani: Dan neovisnosti, Dan nezavisnosti (SAD), Dan državnosti (Slovenija), Dan osnutka nacije, Dan Republike, Jom hašoa, ...

 Blagdani i spomendani u Hrvatskoj: Praznik rada, Dan antifašističke borbe, Dan državnosti (Hrvatska), Dan neovisnosti (Hrvatska), Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja, ...

 Vjerski blagdani i spomendani: Pasha, Jom kipur, Roš hašana, Ramazan, Kurban-bajram, ...

 Kršćanski blagdani i spomendani: Uskrs, Božić, Mala Gospa, Valentinovo, Jurjevo, ...

 Međunarodni blagdani i spomendani: Europski dan jezika, Europski dan svjesnosti o antibioticima, Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, ...

 Svjetski dani: Dan ljudskih prava, Svjetski dan zdravlja, Dan planeta Zemlje, Svjetski dan hepatitisa, Međunarodni dan volontera, ...

 Neslužbeni blagdani i spomendani: Pi dan, Bijeli dan, ...

Naravno da se neke članci mogu kategorizirati pod dvije potkategorije, no radi se o osnovnoj podjeli. Tamo gdje imamo veći broj članaka možemo raditi i dodatnu kategorizaciju (npr. katolički blagdani i spomendani), a što se tiče kvatri, došašća ili korizme o kojima je bilo rasprave - njih ćemo kategorizirati pod Kategorija:Liturgijski kalendar koji neće spadati ovdje u Kategorija:Blagdani i spomendani, već u Kategorija:Kalendar. Članak Nova godina također ide pod kategoriju Kalendar, ali i Manifestacije. Za sve ono što nije izravno vezano uz kalendar ali se pojavlja periodički kroz godinu (Venecijanski bijenale, oktoberfest, norijada...) spadaju pod Kategorija:Manifestacije. To je za početak. Pitanja, savjeti, kritike...? --Orijentolog (razgovor) 21:16, 28. svibnja 2012. (CEST)

-------------------------

　

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ro%C4%91endan

　

Rođendan

Rođendan je dan u godini, kada se slavi obljetnica rođenja. Slavi se u mnogim kulturama. Slavljenik za rođendan dobiva darove i organizira rođendansku proslavu.

Do 1814. godine, nije se uopće bilježio dan rođenja, nego samo dan krštenja u crkvenim maticama krštenih.

Posebno se slavi 18. rođendan, kada osoba postaje punoljetna, često uz raskošnu zabavu. Značajnije se slave i rođendani s okruglim brojem godina, a osobito 100. rođendan, koji se često poprati i u medijima. Osobe koje su rođene 29. veljače, mogu slaviti rođendan na taj dan samo svake 4. prijestupne godine pa ga obično slave 28. veljače.

U Hrvatskoj se prije dolaska komunista na vlast češće slavio imendan od rođendana.

U raznim kulturama

*Judaisti slave 13. rođendan muškarca/12. rođendan žene kao bar-mizvu kao službeno primanje odgovornih članova u vjersku zajednicu.

 U Sjevernoj Americi ženin 16. rođendan slavi se kao sweet sixteen (slatkih 16).

 U određenim hispanoameričkim državama, kao i u Brazilu gdje se govori portugalskim, slavi se ženin 15. rođendan kao quinceañera. Od tog rođendana žena se više ne smatra djevojčicom i ulazi u svijet odraslih žena.

 U Indiji neki hinduisti slave ulazak odgovornih članova u vjersku zajednicu na njihov 12. ili 13. rođendan (upanayana).

 Na Filipinima žene slave 18., a muškarci 21. rođendan kao ulazak u svijet odraslih i odgovornih ljudi (debut).

 U azijskim državama zbog zodijaka postoji tradicija slavljenja 60. rođendana.

 Korejci tradicionalno slave baek-il (100. rođendan) i doljanchi (1. rođendan).

 U Japanu se kao ulazak u punoljetnost slavi 20. rođendan, točnije postoji nacionalni praznik (jedan nadnevak) za sve koji su u prošloj godini navršili 20 godina.

 U Ujedinjenom Kraljevstvu pripadnici kraljevske obitelji slave 100. i 105. rođendan (i svaki nakon toga), te 60., 65. i 70. obljetnicu braka (i svaku nakon toga).

Zlatni, zvjezdani ili šampionski rođendan je onaj dan kad se navrši toliko godina koliko je bilo dana tekućeg mjeseca kad se osoba rodila. Tako npr. onaj tko je rođen 24. nekog mjeseca ima zlatni 24. rođendan. U dosta država ako se ne zna pravi rođendan osobe rođendan se slavi 1. siječnja.

Službeni rođendani

 U budizmu se slavi Budin službeni rođendan koji svake godine pada na drugi nadnevak.

 Navodni rođendan Isusa slavi se kao Božić (drugi najveći kršćanski blagdan) 25. prosinca (neki kršćani slave po julijanskom kalendaru pa pada na 7. siječnja po gregorijanskom).

 Kraljev/kraljičin službeni rođendan slavi se u Ujedinjenom Kraljevstvu, Australiji, Novom Zelandu i Fidžiju.

 Službeni rođendan velikog vojvode u Lukse1mburgu obično se slavi 23. lipnja.

 Koninginnedag (službeni kraljev/kraljičin rođendan) u Nizozemskoj obično se slavi 30. lipnja.

 Nacionalni praznik u Japanu je 29. travnja, rođendan trenutačnog japanskog cara Akihita.

 Rođendani Kim Il-sunga i Kim Jong-ila nacionalni su praznici u Sjevernoj Koreji.

 U SFRJ slavio se Titov službeni rođendan 25. svibnja kao Dan mladosti. Točan datum Titovog rođenja je 7. svibnja.

-----------------------

　

　

minber.ba/fetve/index.php?option=com_content&task=view

　

Da li je dozvoljeno slaviti ili čestitati rođendan?

Pitanje: Es-selamu alejkum! Zanima me da li je dozvoljeno slaviti roðendan, da li je dozvoljeno čestitati nekome roðendan, je li dozvoljeno primiti čestitke za roðendan, da li je dozvoljeno primiti ili dati poklon ili novac za roðendan? Da vas Allah nagradi!
　
Odgovor: Alejkumus-selam ve rahmetullahi ve berekatuhu! Što se tiče vašeg pitanje, smatram da je korisno, kao odgovor na njega, spomenuti šta je po tom pitanju kazala Stalna komisija za fetve u Saudijskoj Arabiji. Stalnoj komisiji za fetve u Saudijskoj Arabiji postavljeno je sljedeće pitanje: ‘’Kod nas postoje neka braća, muslimani koji proslavljaju svoje roðendane i roðendane svoje djece. Kako islam gleda na proslavu roðendana?”

Odgovor: “Osnova u ibadetima je “et-tevkif” (propisanim se smatra samo ono za što postoji validan dokaz). Nikome nije dozvoljeno da obožava Allaha onako kako to On nije propisao. Allahov Poslanik kazao je u vjerodostojnom hadisu: “Ko uvede u ovu našu vjeru ono što nije od nje, to će biti odbačeno.” U rivajetu: “Ko učini ono na čemu nije naša vjera, to će biti odbijeno.” Proslavljanje roðendana je jedna vrsta izmišljenih ibadeta u Allahovoj vjeri, stoga to nije dozvoljeno činiti bilo kome, bez razlike koliko mjesto zauzimao u društvu. Allahov Poslanik definitivno je najodabraniji Allahov rob,　 ali nije zabilježeno da je on obilježavao svoj roðendan niti je na to pozvao svoj ummet. Takoðer, najbolja generacija, počevši od pravednih halifa, te ostalih ashaba, nisu to prakticirali, niti su obilježavali Poslanikov roðendan niti roðendan nekog od njih. A svako dobro je u slijeðenju njih i njihovog načina življenja koji su naučili u školi Allahovog Poslanika.

Može se reći i da onaj ko prakticira ovu novotariju time oponaša kršćane, židove i ostale nevjernike u proslavljanju praznika koje su izmislili.” (Br. fetve 2008, tom 3, str. 83.)

Fetvu potpisali: Abdul-Aziz ibn Baz, Abdur-Rezak Afifi, Abdullah ibn Gudejan, Abdullah ibn Ku’ud.

Takoðer, istoj komisiji postavljeno je pitanje sljedećeg sadržaja: “Moj sin trenutno boravi sa svojom majkom koja mu organizira proslavljanje roðendana. Proslava se sastoji od toga da se pripreme neki slatkiši i kolači sa svijećama čiji broj odgovara broju godina djeteta koje proslavlja roðendan. Dijete pokušava puhanjem ugasiti svijeće i na taj način počinje proslava. Kako vjera gleda na taj postupak?

Odgovor: “Nije dozvoljeno organiziranje proslave roðendana bilo kojoj osobi jer je to novotarija. Preneseno je od Allahovog Poslanika da je kazao: “Ko uvede u ovu našu vjeru ono što nije od nje, to će biti odbačeno.” Takoðer, to je oponašanje nevjernika u njihovim postupcima, a Poslanik je kazao: “Ko oponaša jedan narod, njemu i pripada.” (Br. fetve 5289, 3 tom, str. 84.)

Fetvu potpisali: Abdul-Aziz ibn Baz, Abdur-Rezak Afifi, Abdullah ibn Gudejan, Abdullah ibn Ku’ud.

Allah najbolje zna.

Priredio: Pezić Elvedin , 7. rebi’ul-evvel 1429. h.g. / 15. 3. 2008. God