Kakav je tvoj stav prema grijehu?
Ljudska rasa iako uvažava postojanje 10 zapovjedi i dalje nije svjesna osnovne činjenice koje određuje ljudsko biće, a to je ne nasilnost u mislima riječima i djelima. Povređivati drugog povređuješ sebe..
Poznato je da je zapravo bilo 8 smrtnih grijehova. Tek u vrijeme početaka kršćanstva pobrojio ih je grčki redovnik Evágrio do Ponto, određujući glavne negativne sklonosti ljudskoga bića (zanimljivo je da je na njegovu popisu najteži grijeh neumjerenost u jelu i piću. U 16 st, Papa Grgur prvi put izmijenio popis smrtnih grijeha, uvrstivši među njih “zavist” te povezavši oholost i taštinu.
Idemo pokušati izložiti ovu temu u duhu odgojno-obrazovanih vrijednosti .
1. smrtni grijeh: Oholost
Oholost prema rječniku, je imenica ženskoga roda, a potječe od latinske riječi superbia. Označava nabusitost, samoljublje, osornost i, naravno, umišljenost
Oholost u ranijim vremenima je bila u smislu kad samopoštovanje prelazi granice i postavlja se iznad ljubavi prema Bogu. Ta strast krši prvu zapovijed (“Nemaj drugih bogova uz mene”).
Oholost nije veličina, već nadutost. Ono što se nadme, doima se velikim, ali je zapravo posrijedi bolest.
Primjer imamo kad netko pokuša otkriti tko ste pribjegavajući uspoređivanju sporednih značajki, nalazi niz praznih ljuštura - koje su jedna bez druge besmislene. Ili; kad bogatstvo i počasti urode ohološću, uskoro će nedvojbeno uslijediti zlo. Ako se proslavimo svojim radom, mudro je povući se u anonimnost čim je posao završen.
Pogrešno je određivati samoga sebe kao Nečijeg prijatelja, rukovoditelja na tom i tom položaju, osobu koja obavlja ovaj ili onaj posao. Na taj način otkrivamo samo dijelove sebe - dijelove koji su najčešće nejasni i nepotpuni, osobe koja se nastoji istaknuti nauštrb drugih. Ili; ako previše naoštrimo nož, nećemo sačuvati njegovu oštricu.
Jedini mogući odnos jest odnos s Bogom; uz njega sve poprima smisao, a mi počinjemo opažati uzvišenije značenje.”
2. smrtni grijeh: Škrtost
Definicija; p
otječe od latinske riječi avaritia, imenice ženskog roda: pretjerana ljubav prema novcu, škrtost, pohlepa. Neumjerena sklonost ili žudnja za užicima ili za imovinom. To je i kršenje devete i desete zapovijedi (Ne poželi tuđega ženidbenog druga. Ne poželi nikakve tuđe stvari.)
Ili poznati moto; Siromasi uvijek žele nešto, bogati žele mnogo, a lakomi žele sve.
Nadmetanja i hajke raspiruju žestoke i divlje strasti u srcu. Zbog opasnih prepreka, teško dostižna dobra donose rane. Mudar čovjek odbacuje površno te radije zaranja u dubinu.
Priča; Smrt i Lakomost: Smrt i Lakomost gledale su kako ljudi grozničavo traže dijamante u rijeci. “Došla sam odnijeti pokoju dušu”, rekla je Smrt. “Daj mi trećinu ovih ljudi i otići ću.”
“Oni pripadaju meni, moji su robovi”, odvratila je Lakomost. “Nemam ti što dati.” Smrt je tada dodirnula vodu svojim čarobnim štapom i otrovala je. Malo pomalo pomrli su svi koji su bili u rijeci.
“Zašto si mi ukrala sve robove?”, gnjevno je viknula Lakomost.
“Zato što mi nisi htjela dati ni jednoga”, glasio je odgovor.
Zato treba reći. Neka me u svakom trenutku vodi ljubav prema onome što činim. Ne dopusti da me zaslijepe lakomost, žudnja za moći ili želja za priznanjem i da zbog njih zaboravim kako je čovjekova svrha davati drugome ono najbolje od sebe.
3. smrtni grijeh: Bludnost
Definicija; imenica ženskog roda, potječe od latinske riječi luxuria. Neumjerena žudnja za seksualnim užitkom. Neumjerene su one žudnje i postupci koji nisu u skladu s božanskom svrhom. Čin bludnosti je kršenje šeste zapovijedi (Ne sagriješi bludno).
Prića; Dva monaha Muran i Tarion vraćali su se kući nakon tjedne meditacije u samostanu. Razgovarali su o tome kako se čovjek suočava s iskušenjima. Stigli su do obale rijeke. Ondje su zatekli lijepu ženu koja je željela prijeći rijeku. Muran ju je podignuo, prenio je na drugu obalu i nastavio dalje s prijateljem. Tarion je nakon nekog vremena rekao: “Razgovarali smo o iskušenju, a ti si uzeo tu ženu u naručje. To je bila prilika da grijeh uđe u tvoju dušu”. Muran je odgovorio: “Dragi moj Tarione, postupio sam prirodno. Prenio sam tu ženu preko rijeke i ostavio je na drugoj obali. Ali, ti je i dalje nosiš u mislima - i zbog toga si bliže grijehu”.
Isus; Ako vas desno oko tjera na grijeh, izvadite ga i bacite! Bolje je da izgubite dio vlastitog tijela nego da vam cijelo tijelo bude bačeno u pakao.
Nema jačeg afrodizijaka nego što je moć. Kad svoju maštu očistiš od zagonetnih vizija, možeš postati neokaljan Pročisti se i ne traži intelektualna objašnjenja Tajne. Kad razbor pronikne u četiri područja, vjerojatno nećeš uvidjeti što daje život i održava ga. Ono što daje život, ne prisvaja ništa. Čini dobro, ali ne zahtijevaj zahvalnost. Upravljaj, ali ne iskazuj moć. To se naziva “Ljudska vrlina”.
3. smrtni grijeh: Zavist
Prema rječniku: Imenica ženskog roda, potječe od latinske riječi invidia. Spoj patnje i gnjeva; osjećaj nezadovoljstva zbog tuđega blagostanja i sreće; želja za posjedovanjem onoga što drugi posjeduju.
Kršenje desete zapovijedi (Ne poželi nikakve tuđe stvari). Prvi se put pojavljuje u Knjizi postanka, u priči o Kajinu i njegovu bratu Abelu.
S zavišću povezani su pojmovi izjedanja i razaranja. No zavist je istodobno potrebno shvatiti i kao ljudsku reakciju. Sve teorije o zavisti govore kako se protiv nje možemo najbolje boriti pretpostavkom da je svi osjećamo, u različitoj mjeri.
Najbolja osveta onima koji žele da padnem jest pokušaj leta na viši vrh. Možda se ne bih toliko visoko uspeo da nije poticaja onih koji me žele na tlu. Istinski mudar čovjek ide dalje: doživljenu klevetu koristi za popravljanje svojega portreta i uklanjanje sjena koje svjetlost baca na njega. Zavidnik nehotice postaje pomoćnik u njegovu usavršavanju.
Uzoriti mudraci starih vremena bili su tajanstveni, nadnaravni, oštroumni i previše dubokoumni da bi ih ljudi mogli razumjeti. Bili su oprezni poput čovjeka koji prelazi riječnu bujicu nastalu otapanjem snijega nakon zime. Smotreni poput gosta vrlo uštogljenoga domaćina. Nepostojani poput leda koji se topi. Skromni poput neistesanog drveta koje ljudske ruke još nisu obradile.
Tko može spokojstvom malo-pomalo pročistiti nečisto? Tko može utonuti u mir i zauvijek ostati u njemu? Onaj tko kroči Savršenim putem, ne želi se ničime ispuniti
5. smrtni grijeh: Neumjerenost u jelu i piću
Definicija; Imenica ženskog roda, potječe od latinske riječi gula. Pretjerivanje u jelu i piću, proždrljivost, pohlepnost. Neumjerena žudnja za uživanjem u hrani ili piću. Ne bismo smjeli veličati hranu koja je štetna za zdravlje. Hrani ne bismo trebali posvećivati više pozornosti nego društvu u kojemu se nalazimo. Neopravdano opijanje odražava potpuni nedostatak razboritosti i čini smrtni grijeh.
Proždrljivost je poremećaj koji govori da nas nešto iznutra proždire.
Priča: Jedan je pekar želio upoznati poznatog sveca, a svetac čuvši za to navratio je u pekarnicu prerušen u prosjaka. Zagrizao je pecivo, a pekar ga je udario i izbacio na ulicu.
Tada je stigao učenik i rekao: “Luđače! Zar ne vidiš da si izbacio učitelja kojega si želio upoznati?”
Pekar je skrušeno upitao kako se može iskupiti. Učitelj je zatražio da njega i njegove učenike pozove na jelo.
Pekar ih je odveo u najbolju krčmu i naručio najskuplja jela.
“Eto u čemu se dobar čovjek razlikuje od lošega”, rekao je uvejsija učenicima usred ručka. Ovaj čovjek može potrošiti deset zlatnika na gozbu zato jer sam ja slavan, ali se ne može odreći peciva da bi nahranio gladnoga prosjaka.
6. smrtni grijeh: Srditost
Definicija: imenica ženskog roda, potječe od latinske riječi ira. Ogorčenost, gnjev, ljutnja, bijes, žudnja za osvetom. Gnjev nije samo usmjeren protiv drugih, već se može i okrenuti protiv onoga tko dopusti da mržnja posije sjemenke u njegovu srcu. Takva je osoba najčešće navedena na nasilje i loša djela, pa čak i prema sebi. Ljutnja i mržnja, negativne su emocije
Odlomk iz Knjige postanka: “Jahve milostivo pogleda na Abela i njegovu žrtvu, a na Kajina i žrtvu njegovu ni pogleda ne svrati. Stoga se Kajin veoma razljuti i lice mu se namrgodi. I Jahve reče Kajinu: ‘Zašto si ljut? Zašto ti je lice namrgođeno?’”
Rabini odgovore: “Jahve je Kajina trebao upitati: ‘Zašto si ljut? Zato jer nisam prihvatio tvoju žrtvu ili zato jer sam prihvatio žrtvu tvojega brata?’”
Priča; Dva mudraca, koja su živjela u istoj kapeli u pustinji Sahari, jednoga su dana razgovarala: “Hajdemo se potući kako ne bismo izgubili vezu s ljudskim bićem jer inače nećemo potpuno razumjeti strasti koje njega muče”, rekao je jedan. “Ne znam kako bih započeo tučnjavu.” “Pa, učinit ćemo sljedeće: stavit ću ovu opeku ovdje u sredinu, a ti mi kaži: ‘Moja je’. Ja ću odgovoriti: ‘Nije, ta opeka je moja’. Tada ćemo se posvađati i na kraju ćemo se potući.”
Bio sam gnjevan na prijatelja: rekao sam mu o tome i gnjev je nestao. Bio sam gnjevan na neprijatelja: nisam mu to rekao i gnjev je ojačao.
Ako nekoga želimo oslabiti, najprije ga moramo ojačati. Ako ga želimo poraziti, najprije ga moramo uzdignuti. Ako mu kanimo nešto uskratiti, najprije mu moramo dati darove. To se naziva pronicljivošću. Tako će krotki i slabi pobijediti tvrdoglave i jake. Cijeni smirenost i spokojstvo
7. smrtni grijeh: Lijenost
Definicija: Imenica ženskog roda, potječe od latinske riječi prigritia. Nesklonost radu, nemarnost, tromost.
Sva pokretna živa bića trebala bi svoj kruh svagdašnji zarađivati u znoju lica svoga, ne misleći uvijek na sigurne i trenutne rezultate. Lijenost je izostanak tjelesnog ili duhovnog truda koji izopačuje dušu te vodi tuzi i potištenosti.
Lijenost je uobičajeno jedna od najvećih prepreka buđenju duše. Očituje se na tri načina: lijenost lagodnosti, zbog koje uvijek ostajemo na istom mjestu. Lijenost srca pojavljuje se kad smo obeshrabreni i kad ne osjećamo ni najmanji poticaj. I naposljetku, lijenost ogorčenosti događa se kad nam više ništa nije važno i kad prestanemo biti dio ovoga svijeta.
I onaj koji previše radi i onaj koji ne želi raditi reagiraju na isti način - pokušavaju pobjeći od problema svojstvenih svim ljudskim bićima, izbjegavaju razmišljati o neposrednoj stvarnosti i o odgovornostima svojstvenim normalnom životu.
* * * * * *
Čovjek na putu prilagođava se Putu. Čestit čovjek prilagođava se Kreposti. Čovjek koji nešto izgubi, predaje se Gubitku. Put spremno prihvaća onoga koji mu se prilagodi. Krepost prihvaća čestitoga. Gubitak prihvaća onoga koji se preda gubitku.
Moramo znati da su kazna i njezino izvršavanje u Božjim rukama.
Postoje tri razloga da se čovjek ponovo rodi. Jedan je grijeh, drugi je neispunjena želja ili iskustvo, a treći je pomanjkanje znanja ili neznanje. Također može biti i kombinacija ta tri.
Uništiti vlastiti život najgori je grijeh, ali uništiti vlastiti ego, najveća je vrlina - punya."
Prema Mudracima "Najgori grijeh koji čovjek počini jest da zaboravi svoju božanskost, da sebe smatra individualcem udaljenim od Boga i tako ispunjava svoj um željom - i mržnjom -
Prvobitni čovjekov grijeh koji je uzrok svih njegovih patnji jest njegovo pogrešno poistovjećivanje s kompleksom tijelo – um. Premda je njegova prava priroda božanska, sve njegove patnje prestaju kad jednom otkrije svoju božansku stvarnost. Nijedno drugo dostignuće ili pobjeda na svijetu, kao što su senzualna zadovoljstva, bogatstvo, društveni položaj, autoritet, učenost ili ime i ugled, ne mogu čovjeka osloboditi patnje.
Samo spoznaja vlastite božanskosti može mu pružiti vječno i beskrajno blaženstvo za kojim traga. Njegova potraga tijekom bezbrojnih života prestaje kad otkrije svoju istovjetnost s Bogom. To je cilj ljudskog života, cilj svih duhovnih djelovanja.