Proljeće i sunce obnavljaju sokove svekolikog života...
Sve klija, niče, raste, cvjeta, lista i buja...
Čaj od breze jača drugu čakru, čisti i obnavlja urinarne i bubrežne puteve...
Kopriva je moćna, svenamjenska, ljekovita, prehrambena i kozmetička biljka od koje su iskoristivi svi dijelovi od korjena do sjemenki...
Kopriva je najmoćniji saveznik proljetnog detoksa cijelog tijela...
Od nje se mogu dobiti ćak i vlakna kao od lana, a neke zemlje je uzgajaju...
U Velikoj Britaniji se održava tradicionalni festival kopriva na kojem je glavni događaj takmičenje u jedenju kopriva...
Čaj, uvarak, variva, savijače /zeljanica od kopriva), sok, sirup, tinktura, ulje od sjemenki koprive, salate, smootiji od koprive i jedinstveni biljni pripravci protiv nametnika u vrtu koji ujedno i prihranjuju vaš vrt...
I Hrvatska ima koprivin grad i renesansni festival na kojem se poslužuju delicije i drugi proizvodi od koprive...
Legenda o koprivi iz Koprivnice
Renesansni festival 18. – 21. Kolovoza 2022.
Koprivnica, prijestolnica Podravine, svoje ime pogađate, zahvaljuje nikome drugome do li biljci i to nama vrlo često ne baš dragoj – KOPRIVI. Stoga možemo kazati da je Koprivnica koprivin grad. Staroslavensko ime ne baš omiljene koprive stigmatiziralo je naš prekrasan grad za sva vremena.
Toponim Koprivnica zasigurno je nastao na temelju vegetacijskog elementa koji je u ovom prostoru (oko vodotoka) bio dominantan u vrijeme kad su naši preci određivali geografsko nazivlje. Točnije, najstariji dokumenti iz 13. st. (1207. god. i 1209. god.) u kojima se spominje Koprivnica (Quopurnicha), ne govore o naselju, već o potoku Koprivnici koji i danas nosi to ime. Pretpostavlja se da je u to vrijeme postojalo i naselje istog imena na prostoru današnje najstarije gradske jezgre, no ono se još tada ne spominje u dokumentima. Ime „Castrum Kopurnicha“, koje se odnosi na utvrdu u blizini Koprivnice, po prvi puta se spominje u dokumentu Kamengradskog kaštelana Bogodara iz 1272. god.
Poznata je i legenda o imenu Koprivnice iz vremena najezde Mongola 1242. kad je Bela IV. Ugarsko-hrvatski kralj bježao pred Tatarskom hordom prema moru. Tatari su mu nakon prelaska Drave bili za petama stoga je hitao prema utvrđenom Kalniku, a kad je stigao do potoka Koprivnice, negdje na prostoru današnje Koprivnice, nije sjašio s konja i smočio noge, već ga je konj u skoku izbacio iz sedla u bujne koprive kojih je ovdje bilo u izobilju. Srditi kralj nazvao je to mjesto Koprivnicom i stanovnike Koprivnićancima i tako je ostalo do današnjih dana.
Stoga, kopriva je obilježila naš grad od samog nastanka – sviđalo se to nama ili ne. S turistièkog aspekta gledano, kopriva ne djeluje baš obećavajuæe, no samo naizgled. Naime, već su stari Koprivnićanci znali za ljekovita svojstva koprive pa je to možda i bio jezičac na vagi koji je presudio kada su davali ime svojem naselju. Osim ljekovitih svojstava, koprivu su naši preci zasigurno koristili i u prehrambene svrhe, a danas je tu posebnost prepoznala Turistićka zajednica grada koja je inicirala spremanje delicija rađenih na bazi koprive kao ekološkog i zdravog sastojka, ali i navodnih afrodizijaèkih moči. Kopriva je i poznata kozmetička esencija, a vjerojatno ima i drugih blagodati. Poveznica s imenom našeg grada, priča, posebnost, neobičnost, diferenciranost u odnosu na druge, zdrava hrana, ljekovita svojstva samo su neki od elemenata koji naoko neatraktivan pojam pretvaraju u atraktivan, jedinstven i prepoznatljiv, a ne samo gastronomski turistièki proizvod u kojem će posjetitelji našeg grada uživati.
Delicije od koprive kao i suveniri na bazi koprive prisutni su u svim boljim ugostiteljskim objektima i suvenirnicama u Koprivnici, a Priča o koprivi u svoj punini dolazi do izražaja na Renesansnom festivalu.
Davni Koprivničanci poštovali su i koristili koprivu, a mi ovodobni im vjerujemo i nastavljamo tu priču s ponosom.
*Napomena: Da je kopriva bila omiljena kod starih Slavena pokazuju nam toponimi u gotovo svim slavenskim zemljama (Slovenija, Srbija, BiH, Slovaèka, Češka i Poljska)
Renato Labazan
bglavac
irida
