mlabos 06.08.19..
Sretan rođendan mlabos!
AKO...
Ako mozeš ostati miran kad na tvom putu
Svi izgube glavu i prstom pokazuju na tebe,
Ako sačuvaš poverenje kad svi ostali sumnjaju,
Ali ako im ne zameriš što nemaju poverenja;
Ako ti čekanje ne predstavlja mnogo muke;
Ako ne lažeš kad čuješ laži,
Ili ako ne mrziš kad tebe mrze;
Ako se ne pravis suviše dobar, niti govoris suviše mudro;
Ako snivaš ali ti snovi nisu sve;
Ako misliš ali ti misli uvek ostaju čiste;
Ako znaš da primiš pobedu i poraz,
Da primiš jednako i jedno i drugo;
Ako mozeš podneti da tvoju istinu
Varalice iskrivljuju da bi lakse prevarili budale;
Ako vidiš kako u komadiće razbijaju tvoj cilj
I ako se sagneš da podigneš i pokupiš ostatke.
Ako mozeš sakupiti sva tvoja dobra
I staviti ih na kocku, sve odjednom,
Ako si spreman da ponovo kreneš, kao na početku,
Ne prošaptavši ni reči, izgubivši sve uz osmeh;
Ako prisiliš svoje srce, svoje živce, svoje mišiće
Da sluze tvojim ciljevima i kad su malaksali,
I aku ustraješ kada sve zaostane,
Izuzev volje koja naređuje: "Drzi se dobro"
Ako se usred gomile ne ponosiš,
I ne smatraš se herojem, ako se druziš sa kraljevima;
Ako te ni prijatelj ni neprijatelj ne mogu pokvariti;
Ako svaki čovek za tebe nesto znaci, ali ni jedan suviše;
Ako umeš dobro ispuniti svaku minutu svog života,
I svakog trenutka ideš pravim putem;
Tvoja će biti zemlja i sve njeno blago,
Jer, bićeš čovek, sine moj.
IF
If you can keep your head when all about you
Are losing theirs and blaming it on you;
If you can trust yourself when all men doubt you,
But make allowance for their doubting too;
If you can wait and not be tired by waiting,
Or, being lied about, don't deal in lies,
Or, being hated, don't give way to hating,
And yet don't look too good, nor talk too wise;
If you can dream - and not make dreams your master;
If you can think - and not make thoughts your aim;
If you can meet with triumph and disaster
And treat those two imposters just the same;
If you can bear to hear the truth you've spoken
Twisted by knaves to make a trap for fools,
Or watch the things you gave your life to broken,
And stoop and build 'em up with wornout tools;
If you can make one heap of all your winnings
And risk it on one turn of pitch-and-toss,
And lose, and start again at your beginnings
And never breath a word about your loss;
If you can force your heart and nerve and sinew
To serve your turn long after they are gone,
And so hold on when there is nothing in you
Except the Will which says to them: "Hold on";
If you can talk with crowds and keep your virtue,
Or walk with kings - nor lose the common touch;
If neither foes nor loving friends can hurt you;
If all men count with you, but none too much;
If you can fill the unforgiving minute
With sixty seconds' worth of distance run -
Yours is the Earth and everything that's in it,
And - which is more - you'll be a Man my son!
Rudyard Kipling
Gardinar
Ceznem da ti kazem najdublje rijeci koje ti imam reci; ali se ne usudjujem, strahujuci da bi mi se mogla nasmijati.
Zato se smijem sam sebi i odajem tajnu svoju u sali.
Olako uzimam svoj bol, strahujuci da bi to mogla ti uciniti.
Ceznem da ti kazem najvjernije rijeci koje ti imam reci; ali se ne usudjujem, strahujuci da bi mogla posumnjati u njih.
Zato ih oblačcm u neistinu, i govorim suprotno onome što mislim.
Ostavljam bol svoj da izgleda glup, strahujuci da bi to mogla ti uciniti.
Ceznem da upotrebim najdragocijenije rijeci što imam za te; ali se ne usudjujem, strahujuci da mi se nece vratiti istom mijerom.
Zato ti dajem ruzna imena i hvalim se svojom surovoscu.
Zadajem ti bol, bojeci se da neces nikada saznati šta je bol.
Ceznem da sjedim nijemo pored tebe, jer bi mi inace srce iskocilo na usta.
Zato brbljam i caskam olako, i zatrpavam svoje srce rijecima.
Grubo uzimam svoj bol, strahujuci da bi to mogla ti uciniti.
Ceznem da te ostavim zauvijek, ali se ne usudjujem, strahujuci da bi mogla otkriti moj kukavicluk.
Zato ponosno dizem glavu i dolazim veseo u tvoje drustvo.
Neprekidne strijele iz tvojih ociju cine da je moj bol vjecito svjez...
Dopusti mi...
Dopusti da tvoja ljubav
odjekuje mojim glasom
i spusti se na moju sutnju...
Dopusti joj neka udje
preko moga srca
u sve moje pokrete...
Zablistaj svojom ljubavlju
kao zvijezda
u tami moga srca
i ucini da zarudi
u moje budjenje...
Ucini da izgori
u vatri mojih zelja
i potece u sve snage
moje ljubavi...
Dopusti mi da ponesem
tvoju ljubav u svoj zivot
kao sto harfa nosi svoju melodiju
i dopusti da ti je vratim na kraju
zajedno s mojim zivotom...
Rabindranath Tagore
Cvjetnjak srca
Mevlana Dželaludin Rumi
Pođeš li u cvjetnjak srca,
zamirisat ćeš poput ruže.
Poletiš li u nebo,
lice će ti kao anđelu zasjati.
Pretvorit ćeš se u svjetlost,
pa makar te božansko sagorjelo
poput ulja u lampi.
Stanjit ćeš se od žalosti,
no ipak će te na čelo stola postaviti.
Svjetlit ćeš okupljenima, poput svijeće.
Postat ćeš sultan.
Postat ćeš vrhovni vladar,
Raj i anđeo na nebeskim vratima.
Postat ćeš nebo, i vjera.
Pretvorit ćeš se u lava,
a istovremeno bit ćeš gazela.
Otići ćeš.
Stići ćeš u zemlju odsutnosti.
Odvojit ćeš se od sebe.
Kretat ćeš se sam, bez konja,
bez stopala, poput vode u rijeci.
Postat ćeš Jedno... poput srca i duše,
pojavljivat ćeš se čak i onda kad te nema.
Postat ćeš i gorak i sladak, kao što je vino.
Oslobodit ćeš se osobina
vlažnosti i suhoće, poput Isusa.
Probit ćeš oluju
i od nje napraviti put.
Oslobodit ćeš se dimenzija;
na sve strane vidjet ćeš sebe.
Oslobodit ćeš se želja
i svojih skrivenih prohtjeva.
Postat ćeš prazan.
Živjet ćeš bez disanja.
Uronit ćeš u ocean božanskoga,
a onda ćeš i Boga prestati zazivati.
Pretvorit ćeš slatko u gorko
i čut ćeš sve, s koje god daljine.
Kada dostigneš devetu nebesku razinu,
više svjetlost nećeš zaklanjati.
Budi sultan svoga carstva.
Posegni za visinom. Postani mjesec.
Koliko ćeš još tragati
gugutajući poput golubice?
Postat ćeš prozor svakoj kući.
Postat ćeš ružičnjak svakoj livadi.
Ako sebe napustiš,
ako svoje postojanje odbaciš,
postat ćeš Ja bez ja.
Ne vodi. Ne prigovaraj.
Budi radostan pognute glave,
poput grane prepune bresaka.
Smiješi se. Budi lijep.
Nećeš tražiti svjetlost.
Nećeš samog sebe trebati.
Brinut ćeš se da se
nahrane i zbrinu siromašni,
poput pravog sultana.
Razgonit ćeš tamu,
kao što je mjesec razgoni.
Nećeš tragati za Dušom;
davat ćeš Dušu.
Otkrit ćeš lijek za svaku bolest.
Ne traži lijeka za vlastitu ranu.
Budi lijek svim ranama.
Ljubav i Zahvalnost
U čarobnoj šumi gdje Duša se rađa
Još od pamtivijeka kao Jedno stoje
I ne zna se koja srcu od tada je slađa
Dok trenutke radosne kroz eone broje.
Lepršave im haljine vijore na suncu
Mjesečina bijela ponekad ih hrani,
Dok traže put ka nutarnjem vrhuncu.
Dodiruje nas mirisom i dodirom mekim
Mjesto što dodirne preplavljuje sreća
Kad svijet se čini toliko dalekim.
Ne očekuje ništa, samo smiješak dijeli
Ne gostuje tamo gdje prebiva slava
Ispunjava Dušu k'o oblačić bijeli.
Kao strunom harfe odzvanjanju kroz Dušu
Ohladite se vi, usijane glave!
Dopustite vjetrovima ovima da pušu.
Neka čiste prašinu, ustajali zrak
Neka ruše prepreke, otklanjaju mrak
Neka nas oplahnu, donesu nam Znanje
Neka budu java, ispunjene sanje.
Ljubav će prokrčiti i neprohodne pute
Ispuniti će Dušu, pružit će nam dlan
Zahvalnost će tada ogrnuti nam skute
I sa divnim osjećajem započinje nov dan.
Sretan rođendan mlabos!