Naši novi kolumnisti

Imamo smjenu kolumnista na magicusu, pa je red da vas obavijestimo. Prvo zahvaljujemo našim autorima koji su prihvatili ponuđene kolumne, a ujedno im i čestitamo! Nije lako pisati kolumnu. Nabrojani su po abecedi, a ne po nekom drugom redoslijedu....

 

Naši novi kolumnisti su:

Boris Pecigoš
DeVeT
Elyica
Nada Landeka
Sara
Shanti
Vajran

 

Veselimo se unaprijed osvježenju koje će naši izabrani kolumnisti unijeti u sadržaje i nadamo se pobuditi nova gibanja na magicusu…

 

  

Kolumne prestaju pisati: 

Dan Šercar
Drago Plečko
Vuk stambolović
Željka Tokić

 

Kolumnistima koji odustaju od kolumnne zahvaljujemo na dosadašnjoj suradnji i nadamo se njihovim autorskim tekstovima i dalje na magicusu, kad god ih inspiracija povede da nam nešto napišu.

 

Mislimo da svi zajedno (ili bar većina nas) trebamo neko pobliže tumačenje samog  pojma KOLUMNA…

U pomoć smo pozvali tri izvora: Wikipediju, Maticu Hrvatsku i novinara koji se bavio samim istraživanjem i značenja i porijekla pojma kolumna..

 

Prenosimo neke ulomke i citate, koristit će nam svima da ih pročitamo. Svi komentari, sve ideje i sugestije su dobrodošle….  

 

 

Kolumna

Kolumna je redovno ponavljajući članak ili rad objavljen u dnevnim novinama, časopisu ili drugoj publikaciji. Kolumne pišu kolumnisti.

Od drugih oblika novinarstva kolumna se razlikuje po sljedećim kriterijama:

    redovna je značajka u publikaciji

    upravljana je od strane autora

     sadrži izričito gledište ili mišljenje

Prvi novinski komentator bio je John Hill, koji je 11. ožujka 1751. s dnevnom kolumnom u oglašivačkim novinama "London Adviser" i književnom glasniku počeo pisati kolumne. Pisao je pod pseudonimom "Inspektor".

Mnogi poznati književnici su počeli svoju karijeru kao kolumnisti i kasnije uspjeli se probiti kao autori.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kolumna

 

 

„Danas se često barata riječima kolumna i kolumnist (lat. columna, stup). Misli se na novinski stupac, na stalnu novinsku rubriku koju ispunja jedan autor. No kolumna ima i medicinsko značenje. To je vertikalno postavljena anatomska struktura ili jedan njezin dio, a kolumnaris je akutna zarazna bolest slatkovodnih riba u obliku stupa. (Nadam se da nije prijenosna na kolumniste.) U objašnjenju riječi kolumna spomenula sam još jednu zanimljivu riječ. To je rubrika. Danas znači odjeljak u dnevnom listu ili časopisu s posebnim sadržajem i naslovom (npr. kulturna rubrika, sportska rubrika), ali je vrlo česta i u administrativnom jeziku i znači zaglavlje i prostor pod tim zaglavljem u formularu (npr. rubrika za ime). No što je zajedničko rubrici u novinama i onoj u formularu? Upravo ono povijesno značenje te riječi. Imenica rubrika preuzeta je iz njem. Rubrik u istom značenju kao i lat. rubrica - crvena zemlja, crvena glina, što je pak izvedeno iz lat. ruber, crven. Današnje značenje razvilo se preko »prostora što ga zauzima riječ jednoga zakona«, a to iz »crveno napisana naslova zakona«. Naime, pisari su nekoć inicijale, naslove, početke i završetke poglavlja u starim knjigama i rukopisima pisali crvenom bojom, pa tako i poglavlja zakona.“ (jezični Dekameron)

http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac276.
nsf/AllWebDocs/opacic

 

Đorđe Obradović ?

(Ogledi o novinarstvu - izvadak)

Zadnjih dvadesetak godina u stručnim i znanstvenim djelima pojavljuje se izraz kolumna u novome značenju. Izvorno značenje kolumne kao stupca u novinama ili knjigama, preko značenja stalne rubrike jednoga novinara, malo-pomalo proširilo se do spominjanja kolumne kao posebnoga oblika novinskoga izražavanja. Kolumnu kao novonastali novinski rod prihvatilo je i Hrvatsko novinarsko društvo (HND), koje je umjesto godišnje nagrade Zlatno pero, što je dodjeljivana do 1994., uvelo Nagradu Marija Jurić Zagorka s više kategorija, a jedna od njih je i kolumna 1995. i 1996. godine. Tu kategoriju HND od 1997. do 2000. godine naziva komentar-kolumna, a od 2001. do 2007. komentar/kolumna. Taj je slijed moguće pratiti na mrežnoj stranici HND-a1, premda nije moguće zaključiti što je vodilo autore da spojnicu u izrazu komentar-kolumna, koja označava da izraz tvori cjelinu zato što je napisana bez razmaka, pretvori u izraz s kosom crtom komentar/kolumna, također bez razmaka, što zamjenjuje veznike ili i i. Svakako, u oba je primjera vidljivo svrstavanje komentara i kolumne u istu srodnu skupinu unutar sustava novinskih rodova, ili njihovo potpuno izjednačavanje. Ostale su se skupine i pojedinačni rodovi neznatno mijenjali tijekom godina, ali su to, nakon što je ukinuta nagrada Zlatno pero, najčešće bili skupina vijest-izvještaj, te pojedinačni rodovi intervju i reportaža. Dodatni dokaz da HND kolumnu smatra oblikom novinarskoga izražavanje, dakle novinskim rodom, a ne rubrikom, tj. prostorom u listu, predstavlja postojanje Nagrade Marija Jurić Zagorka za najbolje uređenu rubriku

U kolumni Moj Tjedan u Jutarnjem listu pišu razni autori novinski rod dnevnik. Nije jasno zašto je u nazivu kolumne riječ tjedan napisana velikim slovom. Na istoj stranici u kolumni Jurice Pavičića Vijesti iz Liliputa objavljen je novinski rod osvrt, naslovljen „U šoping po struku“. U istoj kolumni autor uz osvrte piše i komentare novinarskim stilom.

Što stručna i znanstvena literatura kaže o kolumnama? Razrješava li prijepor o tome je li kolumna samo stupac u novinama i knjigama, što je najstarije značenje toga pojma, ili je samo stalna rubrika, prostor u listu, neovisno o tome je li u obliku stupca ili nije, što je početna hipoteza ovoga istraživanja, ili je poseban novinski rod, jednak ili srodan komentaru, što potvrđuje Nagrada Marija Jurić Zagorka za komentar/kolumnu? Prijepor postoji i valja ga riješiti istraživanjem.

Starija literatura ne spominje kolumne 

 

 

Eto dragi naši autori i dragi naši čitatelji, možda ni sami novinari nisu do kraja definirali taj pojam KOLUMNA, no to nije razlog da mi našim novim kolumnistima ne zaželimo dobrodošlicu te, plodan i uspješan rad na dobrobit sebi i svima nama…