Crijevne bakterije dobivaju sve veću pažnju zbog uloge koju igraju u našem cjelokupnom zdravlju

S obzirom na svoj utjecaj na skoro sve, od funkcioniranja imunološkog sustava do probave i funkcija mozga, istraživanja su dosljedno pokazala moć zdravih bakterija u crijevima – i opasnosti da se one shvate kao nevažne.

Nažalost, jedna vrlo uobičajena kemikalija koja je ušla u našu opskrbu hranom sada je pokazala da uništava te korisne mikroorganizme u crijevima. Ime te kemikalije je glifosat.

Ova kemikalija je već u središtu velikih tužbi podnesenih od strane pacijenata koji su obolili od raka, a ova vijest još sve dodatno pogoršava.

Kao glavni sastojak najčešće korištenog herbicida, Monsantovog Roundupa, on radi ogromnu štetu na ljudsko zdravlje.

Neki od medicinskih problema povezanih sa neravnotežnim crijevnim bakterijama uključuju rak debelog crijeva, dijabetes, bolest jetre, kardiovaskularne bolesti, astmu, bolest upale crijeva, autizam i pretilost.

Najnovija studija je provedena strane tima kojeg je predvodio profesor Gilles-Eric Seralini sa Sveučilišta u Caenu. Istraživanje je proučavalo fekalne uzorke štakora i procijenilo njihove mikrobiome crijeva.

Otkrili su da su ženski štakori doživjeli značajne promjene zbog prisutnosti Roundupa bez obzira na dozu kojoj su bili izloženi. Roundup također oštećuje mikrobnu aktivnost tla.

Istraživači sugeriraju da bi upotreba glifosata mogla biti iza nedavnog velikog porasta probavnih bolesti zabilježenih u industrijaliziranim nacijama, a koje genetsko istraživanje nisu uspjeli objasniti ovu pojavu.

Naravno, Roundup nije 100-postotni glifosat, pa stručnjaci vjeruju da bi bilo korisno ponoviti studiju pomoću veće skupine životinja kako bi se usporedili učinci izloženosti samom glifosatu, kao i Roundupu. Moguće je da ostali sastojci u Roundupu, poput adjuvansa, čine ovaj učinak još izraženijim.

Zapravo, u regulatornim procjenama pesticida, samo glifosat u svom izoliranom obliku je taj koji se testira na dugoročnu sigurnost, što znači da su izračuni sigurnosnih razina inherentno netočni.

Profesor Seralini je rekao: “Prihvatljive razine glifosatnih ostataka u hrani i pićima treba odmah podijeliti sa faktorom od najmanje 1000 zbog tih skrivenih otrova”.

Opasne razine teških metala u pesticidima

Povrh toga, nedavno je nađeno da herbicidi na bazi glifosata kao što je Roundup sadrže otrovne razine arsena i drugih teških metala.

U istraživanju je utvrđeno da 22 pesticida – uključujući 11 koji su bili na bazi glifosata – imaju razinu toksičnih teških metala koje su premašile one dopuštene u pitkoj vodi.

Na primjer, u Šri Lanci, gdje su glifosatni herbicidi sada zabranjeni nakon izbijanja kroničnih bolesti bubrega kod seoskog stanovništva, pronađene su velike količine arsena u herbicidima na bazi glifosata.

Neki od ostalih toksičnih teških metala koji su prošli istraživanje uključivali olovo, nikal i krom. Ovi rezultati su objavljeni u časopisu Toxicology Reports.

Osim toga, poznato je da glifosat tvori kemijske veze koje mogu lakše transportirati toksične metale u krvne žile ljudi, tako da mogu cirkulirati cijelim tijelom, a to je problem na kojeg su poljoprivredni radnici posebno osjetljivi.

Nije čudo, dakle, da je ova opasna kemikalija zabranjena u nekim zemljama. Dokumenti koji su nedavno objavljeni u sklopu tužbi protiv Monsanta pokazuju da je tvrtka već desetljećima bila svjesna da su njezini proizvodi ugrožavali zdravlje ljudi, ali su se ipak odlučili prodavati.

Štoviše, godinama su se trudili utjecati na istraživače i novinare da podrže njihove proizvode, bez obzira na to da li je riječ o prijetnjama ili mitu. Također su krenuli u kampanju kako bi ušutkali one koji govore protiv njihovih proizvoda i diskreditirati komentatore na društvenim medijima koji se usuđuju kritizirati.

Stoga, neće biti iznenađujuće kada Monsanto pokuša diskreditirati i ovu studiju. Kao istraživač koji je otkrio neke od najopasnijih dokaza opasnosti glifosata, Seralini je u prošlosti bio poznata meta Monsanta. Seralini poziva na izravnu zabranu herbicida na bazi glifosata. (NN) 
 
NoviSvjetskiPoredak.com