ZELENI SE ZELEN BOR
ili, kako sačuvati božićna drvca od masovne sječe i uništenja
Tradicija kao civilizacijski paradoks
Jedan od najpopularnijih tradicijskih običaja vezan uz proslavu Božića svakako je ukrašavanje božićnog drvca. U Njemačkoj, i nekim drugim sjevernoeuropskim zemljama, počeci prigodnog božićnog ukrašavanja zimzelenog drveća sežu u 16. stoljeće dok se, po uzoru na njemačku tradiciju, taj običaj u Hrvatskoj prvi puta spominje sredinom 19. stoljeća.
U to su doba ukrasna božićna drvca bila postavljana na glavne gradske trgove, a rjeđe u domove imućnih obitelji. Danas, u zapadnom civilizacijskom krugu gotovo da nema odrasle osobe koja se s nostalgijom ne prisjeća prizora obiteljskog okupljanja i kićenja božićnih jelki. Slike blagdanskog ugođaja i opojni miris svježe posječenog zimzelenog drvca, duboko su usađeni u memorijski bazen cijele jedne civilizacije.
Europa danas ima oko 700 milijuna stanovnika. U odnosu na 16. stoljeće taj se broj gotovo ustostručio. Kad bi svaka od gotovo 200 milijuna europskih obitelji svoj dom prigodno ukrasila posječenim božićnim drvcem, samo u jednoj godini za proslavu rođenja Sina Božjega bilo bi žrtvovano 200 milijuna borova.
Slijedom te matematike dolazimo do mogućeg broja od milijun božićnih drvca koja se uoči Božića posijeku u Hrvatskoj. Koliko god nam se sviđala ova tradicija, bez obzira na naše idilične uspomene iz djetinjstva i želju da svojoj djeci priuštimo istu emotivnu baštinu, ova brojka nikoga ne bi smjela ostaviti ravnodušnim. Isto kao što većina ljudi i nije ravnodušna prema prizoru napola posušenih borova bačenih kao masovni otpad uz kante za smeće i stambene zgrade, samo dva tjedna nakon Božića!
I tako je jedna lijepa tradicija, sukladno logici velikih brojeva, postala civilizacijski paradoks, ružna slika nas samih, našeg kratkotrajnog i kratkovidnog božićnog konzumerizma. Tim više što i nakon božićnih blagdana ostaje pitanje: je li nas sječa milijun borova učinila sretnijim i boljim ljudima?
Znači li to da bismo trebali sasvim odustati od ukrašavanja božićnog drvca na način na koji smo to činili cijeloga života? Ne nužno! Lijepo je slaviti Božić uz okićeno božićno drvce, posebno ako znamo da za ugodu naših osjetila nije trajno uništeno milijun mladih zimzelenih stabala. Kako sačuvati tradiciju i cijelu šumu borova od masovnog uništenja, govori ovaj projekt!
Jele i borovke koje se koriste za božićni odstrel
Zbog svoje lijepe zelene boje, ugodnog mirisa i dobrih kvaliteta iglica, kao ukrasna božićna drvca sijeku se i koriste sljedeće vrste jela (Abies) i borovki: kavkaska jela (Abies nordmanniana), koloradska jela (Abies concolor), obična jela (Abies alba), obični bor (Pinus sylvestris), Pančićeva omorika (Picea omorika), plemenita jela (Abies procera), smreka (Picea abies), balzamasta jela (Abies balsamea), raskošna jela (Abies magnifica), Fraserova jela (Abies fraseri), gorostasna jela (Abies grandis), gvatemalska jela (Abies guatemalensis), pinija (Pinus pinea) i obična američka duglazija (Pseudotsuga menziesii).
Umjesto da se u njihovoj ljepoti uživa samo dva tjedna, važno je osvijestiti i druge načina korištenja mladih stabala kao božićna drvca, nakon čega ona imaju mogućnost nastaviti svoj život do pune veličine i starosti.
Božićno drvce – njegova emotivna i materijalna vrijednost
U našem potrošačkom društvu božićno drvce nema samo tradicijsku i emotivnu vrijednost, već ono, poput svih drugih prirodnih bogatstava, ima materijalnu vrijednost kao roba koja se zbog profita ciljano sadi, uzgaja, reže i prodaje.
Projekt ZELENI SE ZELEN BOR uzima u obzir sve aspekte božićnog drvca, posebno činjenicu da su mnogi poduzetnici uložili svoj kapital i rad u ovaj biznis, pa prema tome ovaj projekt ne može biti dobar ako čini dobro nekima, na štetu drugih.
Zbog toga je projekt ZELENI SE ZELEN BOR zamišljen u više faza, na duže vremensko razdoblje koje može omogućiti: a) promjenu emotivne percepcije i navike kupovanja rezanog božićnog drvca i b) isplativost investicije onima koji se bave uzgojem i prodajom božićnih drvca uz dovoljno vremena za promjenu načina uzgoja i postupanja prema mladim borovima.
Cilj projekta
Projekt ZELENI SE ZELEN BOR kao konačni cilj ima potpuni prekid uobičajene prakse da se rezani mladi borovi i jele koriste kao božićna dekoracija u domovima te poslovnim i javnim prostorima u cijeloj Hrvatskoj, a potom bacaju kao beskoristan otpad.
Realizacija projekta
Za realizaciju ovog projekta potrebno je:
- osvijestiti problem sječe mladih borova radi njihovog jednokratnog korištenja;
- provesti u praksu različite druge moduse korištenja živih božićnih drvca i omogućiti njihov budući trajni život;
- osigurati da poduzetnici koji su investirali u sadnju, uzgoj i prodaju borova ne budu oštećeni;
- planirati određeno vremensko razdoblje od najmanje pet godina za realizaciju projekta, odnosno postavljanje jednogodišnjih ciljeva i ciljano djelovanje u različitim fazama odvijanja projekta.
Uspjeh projekta
Da bi ovaj projekt uspio, potrebno je:
- da svi subjekti o kojima on ovisi prepoznaju njegovu civilizacijsku i kulturološku vrijednost;
- da se on istodobno implementira u cijeloj Republici Hrvatskoj;
- da se osiguraju primarni i sekundarni izvori financiranja;
- da se predvide moguća financijska sredstva koja će projekt sam generirati.
Podrška i suradnja
Ovaj projekt nužno treba podršku i suradnju sljedećih subjekata i aktivnih sudionika projekta:
- predsjednika RH i njegovog ureda;
- Vlade RH, a posebno nadležnih ministarstava (Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Ministarstvo kulture, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo turizma, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta);
- Županijskih i gradskih ureda vezanih uz teme: zaštite okoliša, malo gospodarstvo, kulturu, poljoprivredu, šumarstvo, turizam, odgoj i obrazovanje);
- Javna poduzeća kojih se ova tema neposredno tiče (Hrvatske šume, Hrvatske vode i dr.);
- Europske institucije i fondovi;
- Ugledna hrvatska poduzeća kao suorganizatori (npr. dm-drogeriemarkt d.o.o, Agrokor d.d.);
- Hrvatski umjetnici (likovni umjetnici, scenski umjetnici, pisci i dr.);
- Odgojno-obrazovne institucije (vrtići, škole, fakulteti);
- Udruge i organizacije za zaštitu okoliša;
- Ustanove za ljude s posebnim potrebama čiji bi se štićenici sukladno svojim mogućnostima uključili u projekt;
- Mediji u RH.
Oblici djelovanja i aktivnosti
Projekt ZELENI SE ZELEN BOR sadržavao bi dva glavna oblika djelovanja:
- aktivnosti koje se odnose na uzgajivače i prodavače borova te sađenje već korištenih borova na druge lokacije.
Bile bi to sljedeće aktivnosti:
· rad na postupnom smanjivanju rasadnika borova koji bi se koristili kao božićna drvca, budući da bi jedan dio te potrebe trebalo usmjeriti na umjetne borove;
· organiziranje prostora za tzv. RENT A BOR proizvodnju. Naime, borovi bi se prodavali u teglama. Na taj način oni bi se: a) trajno kupili i nakon korištenja za Božić posadili na neko drugo mjesto b) samo posudili – a to bi se zvalo RENT A BOR – nakon čega bi se borovi vratili, a kupcima bi se po povratu bora vratio dio novca. Npr. ako bi kupac kupio bor u posudi za 200 kn, nakon dva tjedna, po povratu bora – dobio bi povrat u iznosu od 100 kn;
· s nadležnim tijelima ministarstava i organima lokalne uprave organizirala bi se područja od posebnog javnog interesa – mali parkovi i šumice – gdje bi se trajno kupljeni borovi (opcija a) - mogli posaditi. Te prostore u svakom bi gradu dodatno bili oplemenjeni mogućim sadržajima za djecu, kao i lijepim kiparskim instalacijama (npr. skulpturama životinja – a to je tema projekta ŽIVOTINJE MOJI PRIJATELJI);
· sađenje borova na opožarena mjesta.
- aktivnosti senzibiliziranja javnosti: a) djece u predškolskim i školskim ustanovama, b) roditelja, c) svih onih koji rade s djecom, d) umjetnika e) poslovnih ljudi i poduzetnika, f) medija.
Neke od tih aktivnosti bile bi:
· edukativni programi vezani uz važnost očuvanja prirodnog okoliša;
· edukativni programi vezani uz vrijednost i život stabala;
· edukativni programi vezani uz izradu prigodnih ukrasa za bor;
· natječaji (likovni, literarni, scenski) vezani uz temu Božića i božićnog drvca;
· implementacija različitih umjetničkih ostvarenja (skulpture, grafike, plakati, čestitke, tekstilne dekoracije, igrokazi, plesne izvedbe, zbirke priča i tekstova na ovu temu i dr.) u kulturnu ponudu Republike Hrvatske;
· natječaj za najbolji božićni suvenir kao interni i izvozni hrvatski proizvod...
Sve što je navedeno služi samo kao primjer i poticaj za mnoga druga kreativna rješenja koja bi se pokrenula u različitim sferama kulturnih i društvenih aktivnosti. Ovo je projekt za više projektnih grupa koje bi tijekom dužeg razdoblja vodile svako svoje područje djelovanja. Sve napisano služi samo kao impuls za one ljude koji ovu temu prepoznaju kao civilizacijski važnom i kulturno relevantnom.
Marina Juranić U Zagrebu, 12.08.2012.