Hrvatske su obavještajne službe 2005. godine, u sklopu akcijskog plana hvatanja generala Ante Gotovine, prisluškivale i Katoličku crkvu, a posebno je temeljito obrađen franjevački red. 
 

Novi broj Nacionala opisuje dokument kojim je odobrena akcija prisluškivanja pod kodnim imenom Adria. Ističu da je premijer Ivo Sanader popustio pod žestokim pritiscima haške tužiteljice te naredio masovno prisluškivanje svećenika i redovnika.

Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte, kao što je poznato, svojedobno je optužila Katoličku crkvu da skriva generala Gotovinu, pa je čak i locirala neke franjevačke samostane gdje je navodno bio skriven. Iako su obavještajne službe uglavnom prisluškivale franjevce, njihova meta su, kako se čini, bili i drugi svećenici.

"Znam sigurno da su me prisluškivali. Nakon jedne nedjeljne mise prišao mi je jedan čovjek i rekao da me prisluškuju", kaže prečasni Mijo Gabrić, koji je i prema pisanju Nacionala bio metom prisluškivanja.

Budući da je Mijo Gabrić dekan zbora prebendara, logično je da je o tome izvijestio svog pretpostavljenog zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, koji je u to vrijeme bio i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije. Stoga je sigurno da su za prisluškivanje znali i drugi biskupi, a onda i svi ostali u Katoličkoj crkvi koji su to trebali znati.

Premijer Sanader bio je u gotovo bezizlaznoj situaciji jer je, na jednoj strani, morao udovoljiti Carli del Ponte, a na drugoj strani opet zadržati dobre odnose s Katoličkom crkvom. Nacional donosi gotovo nevjerojatan podatak da su hrvatske tajne službe pročešljale oko 800 članova franjevačkog reda.

Zatim su se koncentrirale na nekoliko sumnjivih svećenika u Dalmaciji, Primorju, Zagrebu, Vukovaru, pa čak i u Hercegovini, jer su kružile glasine da je general Gotovina našao utočište na Blidinju, kod poznatog franjevca Petra Krasića.

Iako hrvatske tajne službe nisu otkrile ništa, Carla del Ponte u svojoj knjizi, o kojoj ovih dana piše pola Europe, svejedno tvrdi da je Katolička crkva jedno vrijeme skrivala generala Gotovinu.

"Mi smo u vrijeme kad se o tome šuškalo i kada je ona pokretala tu priču bili mirni, jer nije bilo temelja u njezinoj konstrukciji", rekao je prošli tjedan zadarski nadbiskup Ivan Prenđa. Šibenski biskup Ante Ivas nazvao je hašku tužiteljicu zloćom.

Da se radi o nekoj vrsti neprijateljstva između Carle del Ponte i Katoličke crkve, svjedoči i rezolutno odbijanje Pape da se sastane s haškom tužiteljicom. Kad je zatražila prijam kod Pape, samo joj je odgovoreno da poglavara Katoličke crkve može vidjeti ako dođe na Trg Svetog Petra.

S obzirom na to da je vatikanska diplomacija vrlo taktična kad to želi, ovakvom je gestom zapravo poslala jasnu poruku što misli o Carli del Ponte. Papa je znao da je zbog haške tužiteljice dobar dio Katoličke crkve bio pod paskom tajne policije,

piše Večernji list.