Otkriće Higgsova bozona bit će veliko otkriće za modernu fiziku. Ukoliko se dokaže kako ta čestica ipak ne postoji, fizičari će morati mijenjati svoje teorije. U svakom slučaju, oba scenarija su jednako zanimljiva modernim fizičarima
Tako se ukratko može sažeti današnja znanstvena konferencija u CERN-u (Europski centar za nuklearna istraživanja) kod Ženeve koja je izazvala golemu pozornost medija iz cijelog svijeta koji su danima brujali o tome da su fizičari u sklopu kolaboracija CMS i ATLAS ušli u trag Higgsovom bozonu, popularnoj Božjoj čestici. Ta je hipotetska čestica ključ za razumijevanje mase i bude li njezino postojanje potvrđeno, to bi moglo biti jedno od najvećih znanstvenih otkrića u posljednjih 100 godina.
- Nije još gotovo, ali naslućuje se senzacija. Otkriće Higgsa bit će trijumf fizike, ali i veliki korak čovjeka u spoznaji prirode. Stoga pričekajmo još malo - rekao je dr. Danilo Vranić koji u CERN-u surađuje već 34 godine. U lovu na Božju česticu sudjeluje više od 8000 znanstvenika iz 80 zemalja, među kojima i dvadesetak Hrvata sa Sveučilišta u Splitu i Instituta “Ruđer bošković” u Zagrebu. - Splitska grupa direktno je uključena u potragu za Higgsovim bozonom u jednom od najzanimljivijih kanala raspada. Stoga nam je posljednjih nekoliko mjeseci bilo jako uzbudljivo - rekao je dr. Ivica Puljak sa Sveučilišta u Splitu koji je danas prisustvovao konferenciji u CERN-u.
- Kolaboracije ATLAS i CMS prikazale su rezultate potrage za Higgsovim bozonom na temelju rezultata dobivenih analizom podataka iz protonskih sudara prikupljenih tijekom 2010. i 2011. godine. Zbog činjenice da se ne može predvidjeti masa Higgsovog bozona potraga za njim pretražuje cijelo područje predviđenih masa - rekao je Rezultati analize kolaboracija CMS I ATLAS suzili su potragu za Božjom česticu.
- Ostalo je neistraženo područje najnižih masa koje je i najzanimljivije. U tom području postoji više događaja nego što je predviđeno poznatim procesima. To bi moglo biti posljedica ili postojanja Higgsovog bozona u tom području, ali može biti i posljedica fluktuacije već poznatih fizikalnih procesa - pojasnio je Puljak naglasivši će se tijekom 2012. godine pokazati definitivno postoji li Božja čestica.
Potraga za Higgsovim bozonom odvija se u sklopu više od pet milijardi vrijednog projekta LHC (Veliki hadronski sudarač) koji je na spektakularan način pušten u pogon 10. rujna 2008. godine. No, desetak dana kasnije došlo je do prekida rada zbog kvara na jednom od supravodljivih magneta. Popravak je trajao više od godinu dana i stajao oko 30 milijuna eura. No, otkad je u studenom 2009. godine ponovno pušten u radu LHC radi besprijekorno i najveći je znanstveni instrument na svijetu.
• Što je Božja čestica?
- To je popularni naziv za tzv. Higgsov bozon, hipotetsku česticu koja svim ostalim česticama daje masu. Prema teoriji sve elementarne čestice su same po sebi bez mase, i onda bi masu trebale dobiti putem međudjelovanja s Higgsovim bozonom. Tu famoznu česticu su 1964. godine teorijski predvidjeli britanski fizičari Peter Higgs te Belgijanci Francois Englert i Robert Brout. No, zbog njezine neuhvatljivosti nobelovac Leon Lederman u šali je smislio naziv Božja čestica.
• Zašto je Božja čestica važna?
- Otkriće Božje čestice bila bi potvrda Standardnog modela, fizikalne teorije za koju se smatra da najbolje opisuje materijalni svijet. Neki tvrde da bi to otkriće moglo potencijalno biti najveće u 21. stoljeću. Ne bude li Božja čestica otkrivena, u što se kladio Stephen Hawking, bit će nužna nova teorija koja će revolucionalizirati naše poimanje svemira. Mnogi fizičari priželjkuju takav scenarij jer smatraju da će to unijeti nova uzbuđenja u istraživanja.
• Što je CERN?
- CERN je Europski centar za nuklearna istraživanja kod Ženeve. Osnovalo ga je 1954. godine 12 europskih zemalja, uključujući i bivšu Jugoslaviju, kako bi se zaustavio odlazak najboljih fizičara u SAD. CERN je poslužio i kao model za stvarenje EU. Danas je CERN najveći svjetski laboratorij za istraživanja u fizici elementarnih čestica u kome surađuje više od 8000 znanstvenika iz 80 zemalja, uključujući i dvadesetak hrvatskih fizičara. Istodobno, CERN je “rodilište” niza visokih tehnologija, a tu je 1990. godine rođen Worl Wide Web.
• Što je LHC?
- LHC (Veliki hadronski sudarač) je najveći znanstevni instrument na svijetu pomoću kojega fizičari rekonstruiraju uvjete koji su vladali u prvim trenucima svemira za koji se smatra da je nastao Velikim praskom (Big bang) prije 13,7 milijardi godina. Nalazi se na dubini od 100 metara u tunelu opsega 27 kilometara čiji je jedan dio u Švicarskoj, a drugi u Francuskoj. “Srce” LHC-a čini oko 1600 velikih supravodljivih magneta koji rade na temperaturi od minus 271 Celzijev stupanj (dva stupnja iznad Apsolutne nule).
• Što su CMS I ATLAS?
- To su dva divovska detektora koji “jašu” na LHC-u. CMS je dug 21 metar, te širok i visok 15 metara. ATLAS je dug 21 metar, visok 10, a širok 13 metara. Oni poput mišolovke pokušavaju uloviti Božju česticu. Kad je u punom pgonu, svake sekunde u LHC se odvija milijardu proton-proton sudara. Smatra se da bi u jednom od tisuću milijardi takvih sudara mogla nastati Božja čestica koja se raspada na takav način da to detektori CMS i ATLAS mogu registrirati.
bglavac
irida
edin.kecanovic
