Proučavala sam ovo upozorenje cijeli ovaj tjedan, pretraživala internet stranice, uspoređivala sa srodnim biljkama.

Odlučila sam napraviti mali izvadak svega što bi moglo pomoći, da se ne dogodi nezgoda nama ili našoj djeci.

Svakako, stvar je ozbiljna. I ne treba sve navedeno olako shvatiti.

No prvo, članak koji ukratko opisuje djelovanje ove biljke:

Društvenim mrežama širi se upozorenje građanima na opasnu biljku lijepih cvjetova koja može izazvati ozbiljna oštećenja kože pa čak i potpuno ili djelomično sljepilo. Dovoljno je samo dotaknuti list da bi se na tome mjestu pojavile rane slične opeklinama čije se posljedice trpe mjesecima, a na koži trajno ostaje tamnocrvena fleka. Najgora je spoznaja da je biljku teško istrijebiti i zato ju je najbolje izbjegavati.

Gigantski svinjski korov (Heracleum mantegazzianum, također poznat pod imenom gigantski kravlji peršun, en: Giant Hogweed, da: Kæmpe Bjørneklo), je biljka iz porodice Apiaceae, porijeklom iz Kavkaza i središnje Azije. Ona može biti i do 2-5 metara (rijetko do 7 m) visoka. Osim veličine, sliči običnom svinjskom korovu (Heracleum sphondylium), Heracleum sosnowskyi ili vrtnoj Anđeliki (Angelica archangelica).

Fototoksična je i smatra se štetnim korovom u mnogim državama.

Odlikuje se dodatno debelom tamno crvenkasto-ljubičastom stabljikom i pjegavim stabljikama lista koje su šuplje i proizvode čvrste čekinje. Stabljika varira 3 do 8 cm u obimu, povremeno i do 10 cm. Stabljika pokazuje purpurno-crvene pigmentacije s oteklinama. Svaka ljubičasta mrlja na stabljici okružena je dlačicama, a tu su i velike krupne bijele dlake na bazi lista stabljike. Biljka ima duboko urezan spoj lišća koji rastu i do 1-1,7 m širine.

Mnoge strane biljke su uvedene u Englesku u 19. stoljeću, uglavnom za za potrebe ukrašavanja.

Neke postale dominantno agresivne i stvaraju ozbiljne probleme u nekim područjima. Sada je široko rasprostranjena po cijelom Britanskom otoku naročito duž riječnih obala. Također se proširio u sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj Americi i središnjoj i istočnoj Kanadi. Jednako je opasna invazivna vrsta u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji, koja ugrožava lokalne vrste biljaka.

Uvedena je u Francuskoj u 19. stoljeću od strane botaničara, a cijenjena je od strane pčelara.

Gigantski svinjski korov je vrlo fototoksička biljka.

Njegov sok može uzrokovati phytophotodermatitis (tešku upalu kože), kada je koža izložena suncu ili UV-zrakama.

U početku je koža crvena i počinje svrbež. Tada se stvaraju mjehurići u obliku opekotine u roku od 48 sati. Oni formiraju crne ili purpurne ožiljke koji mogu trajati i do nekoliko godina.



Prisutnost određene količine biljnog soka u očima može dovesti do privremenog ili čak i trajnog sljepila. Te su reakcije uzrokovane prisutnošću linearnog derivata furocoumarina u lišću, korijenju, stabljikama, cvjetovima i sjemenu. Ove kemikalije mogu ući u jezgru epitelnih stanica, formirajući veze s DNA, što uzrokuje da stanice umru. Smeđa boja je uzrokovana proizvodnjom melanina iz furocoumarina.

U Njemačkoj, gdje je biljka postala prava smetnja, zabilježeno je oko 16.000 žrtava u 2003 godini.

Djecu treba držati podalje od Gigantskog svinjskog korova. Zaštitnu odjeću, uključujući i zaštitu za oči, treba nositi prilikom rukovanja ili iskopavanja biljke. Ako je koža izložena, ugroženo područje treba temeljito oprati sapunom i vodom, a izloženu kožu zaštititi od sunca na nekoliko dana.

Američki USDA Forest Service navodi da svinje i goveda mogu jesti Gigantski svinjski korov bez vidnih smetnji.

Teško se uklanja

Zbog svoje fototoksičnosti i invazivne prirode, Gigantski svinjski korov često se aktivno uklanja. U Velikoj Britaniji po zakonu Divljih vrsta i Zavičajnih Zakona 1981 (Wildlife and Countryside Act 1981) se čini kazneno djelo za sadnju ili uzrokovanje rasta Gigantskog svinjskog korova u divljini.

To je također česta biljka na močvarnim područjima Irske, iako opseg njegove opasnosti obično nije poznat tamo.

Svinjski korov je reguliran kao federalni štetni korov od strane vlade SAD-a, te ga je stoga ilegalno uvesti u Sjedinjene Države ili premjestiti međudržavno bez dozvole iz Ministarstva poljoprivrede.

Gigantski svinjski korov se može suzbiti:
• Ubadanjem korijena / Iskopavanjem
• Odsijecanjem cvijetova (biljka može ostaviti nekoliko hiljada sjemenki)
• Košenjem
• Preuređenjem zemljišta
• Ispašom
• Špricanjem
• Tekućim dušikom

Ako nekim slučajem koža dođe u dodir sa ovim toksinom, treba je što prije zaštititi od sunčevog svjetla (nekoliko dana) te isprati hladnom vodom i sapunom te se obavezno javiti doktoru.

http://www.haber.ba/lifestyle/zdravlje/88161-evo-zasto-niposto-ne-smijete-dotaknuti-ovu-biljku.html.

Vidjevši slike Heracleuma Mantegazzianuma, prvo sam pomislila na ljekovitu Anđeliku, i na Medvjeđu šapu.

Ljekovita Anđelika, poznata je još od srednjeg vijeka, kao cijenjena i dragocjena biljka, posebno u samostanima, kao lijek za probavne smetnje i jačanje organizma:

"Anđelika je u uporabi dulje nego što postoji pisana povijest o njoj, a ljudi je zbog aromatičnog okusa korijena odavno koriste kao hranu, začin i - lijek. Do nebeskih visina uzdignuli su je svećenici i časne sestre u samostanima, gdje je bila jedna od glavnih ljekovitih biljaka, uz miloduh, geranije, hmelj, konopljiku, mažuran i mnoge druge biljke koje smiruju. U prilično burnom srednjem vijeku bila je prava privilegija imati smiren duh i probavu, a upravo su u toj povlastici uživali staleži svećenstva. Bio im je nužan prijatelj u svakodnevnim poslovima i uobičajenim životnim tegobama. Osim uz anđele, u kršćanstvu se vezuje i uz Duha Svetoga, jednu od emanacija Boga, a odatle i francuski i njemački nazivi herbe du Saint-Esprit i Heiligengeistwürzel. Nije je zaobišla ni slavna sveta Hildegard od Bingena, opisujući njezina i danas priznata svojstva. Slavni aperitivi, poput Benediktinera i Chartreuse, kao jedan od tajnih sastojaka sadrže korijen anđelike. Njezina klinički odobrena uporaba zadržala se danas u svim zemljama svijeta, a osobito u europskoj fitoterapiji.

Jedan od sastojaka biljke je eterično ulje, kojeg ima do 1,3 posto. Za anđeosku biljku vezuju se i tipični sastojci poput b-felandrena, d-3-karena, ali i cijeli niz laktona i visok sadržaj kumarina, relativno rijetkih spojeva u eteričnim uljima dobivenih destilacijom vodenom parom. Sastav ulja može varirati ovisno o organu iz kojeg se dobiva, a najčešće se destiliraju korijen i sjemenke.
U drugim ljekovitim ekstraktima, poput tinkture i dekokta, sadržaj tih kumarina, kao što su ostenol, ostol, umbeliferon, još je viši nego u eteričnom ulju. Kumarini su spojevi s mnogim zanimljivim biološkim svojstvima. Premda na zlu glasu kao mišomori, odnosno otrovi za glodavce i lijekovi protiv zgrušavanja krvi, ova klasa kumarina koja se nalazi u anđelici nije otrovna, nego djeluje smirujuće, spazmolitički, potiče probavu (stomahici), odnosno lučenje probavnih sokova želuca i gušterače, te se stoga koristi kod dispepsije (loše probave), osjećaja stajanja u želucu, bolnih grčeva i nadutosti. Kumarini zajedno s drugim kemijskim spojevima djeluju i blago sedativno, olakšavajući san i smanjujući osjećaj napetosti."

(preneseno sa stranice:http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/1769/)

No, Anđelika ima potpuno drugačije oblike listova, nego njena otrovna srodnica:

Njeni listovi su krupniji i trostruko perasti, i nešto ovalniji:

..Dok  agresivna Heracleia lišće ima sitnije i sa nazubljenim rubovima:

MEDVJEĐA ŠAPA, kao drugi srodnik ove otrovne biljke, također je ljekovita i vrlo cijenjena:

MEDVJEĐA ŠAPA
Heracleum sphondylium

Drugi nazivi: mečja šapa,medvjeđi dlan, medvjeđa stopa, dežen, planinska petrusinka


Mečja šapa je dvogodišnja ili višegodišnja biljka, visoka preko 1m, uspravne, dlakave stabljike.
Donji listovi su duboko urezani, dugi i preko 50cm,dok su gornji sve manji.
Bijelo-zelenkasti cvjetovi čine široke cvatove sa dosta peteljki. Stabljika je šuplja i ima gorak ukus i miris sličan mrkvi.

Biljka sadrži arginin, glutamin, galakten, araben, holin, sterol, kumarinske heterozide a u plodovima ima dosta eteričnog ulja.

Raste  na vlažnim mjestima, uz potoke, rubove šuma i putova, po vlažnim livadama uz živice isl.

Cvjeta i bere se tokom ljeta a za lijek se upotrebljava  korijen i nadzemni dio biljke.

U obliku čaja pospješuje apetit, liječi od proljeva, katara crijeva i drugih probavnih tegoba.
U obliku alkoholature pomaže kod spolne slabosti(impotencije).
Za spravljanje alkoholature koristi se nadzemni dio biljke.
Prah od cvjetova i listova ili dobro usitnjen korijen biljke ,između ostalog, pomaže i kod epileptičnih napada.

(http://lijecenje-biljem.blogspot.com/2012/10/medvjedja-sapa-heracleum-sphondylium_14.html)

Proučavajući razne linkove i istraživanja, otkrila sam, da ova agresivna vrsta zapravo i nije porijeklom iz evrope, iako ima puno svojih dobroćudnih srodnika.

Heracleum kao nadimak, dobila je zbog svoje veličine.

A Montegazzi, po znanstveniku i antropologu, koji ju je doneo u Englesku, zbog svoje neobičnosti, a prvi je čovjek, kojem je financijski pomognuto da iz biljke koke izdvoji ekstrakt kokaina.

Englezi su se, zbog agresivnosti biljke, a zbog svojih skupih biljaka u botaničkim vrtovima, sjetili da je mogu saditi uz rubove njihovih imanja, a pošto se biljka vrlo brzo razmnožava (ima sjeme poput kopra i komorača) stvar se otela kontroli.

U svakom slučaju, kod njenih dobroćudnih srodnika, često možemo nailaziti na ove slike, gdje ljudi slobodno šeću među njima i beru ih za lijek.:

Dok kod otrovne heracleie, dolazi do ovakvih opeklina samo pri dodiru:

U Edinburghu (Škotska) ova biljka postaje već pošast i problem, jer raste uz rubove cesta i željezničke pruge:

Dogodio se slučaj, d su neupućena djeca od šuplje stabljike te biljke htjeli napraviti zviždaljke i vratili se sa teškim opeklinama oko usta i po rukama.

Preporučujem vam, da pogledate ove linkove, koje sam izdvojila, proučavajući ove slučajeve. Mogli bi pomoći u razlikovanju i prepoznavanju otrovne od neotrovnih srodnika ove biljke.

U svakom slučaju, treba znati i obratiti pažnju.

http://www.thepoisongarden.co.uk/atoz/heracleum_mantegazzianum.htm

http://www.uni-giessen.de/cms/faculties/f09/institutes/ilr/loek-en/dateien/GAP
http://en.wikipedia.org/wiki/Heracleum_sosnowskyi

http://www.pouke.org/forum/topic/34380-ne-dirajte-ovu-biljku-ako-je-vidite-spr%C5%BEit-%C4%87e-vam-ko%C5%BEu-a-mo%C5%BEda-vas-i-oslijepiti/

http://www.neobiota.lu/heracleum-mantegazzianum/

http://biljke-kao-lijek.blogspot.com/2013/02/ljekovita-biljka-medvjei-dlan-ili.html