• Getty Images

Gero Miesenböck i njegovi suradnici s oxfordskog sveučilišta genetski su prilagodili vinske mušice tako da im se dio živčanih stanica aktivira kad registrira svjetlo. Ovo im je omogućilo da u mozak mušica zapišu lažna sjećanja na bol. "Ova sjećanja uzrokovala su trajnu modifikaciju ponašanja mušica", rekao je Miesenböck.

Miesenböck i kolege počeli su eksperiment stavljajući obične vinske mušice u malu komoru u koju su pustili dva različita mirisa. Pomoću elektrošokova su naučili mušice da preferiraju jedan od njih. Na ovaj su način pokazali da vinske mušice mogu učiti.

Nakon toga, Miesenböck je želio vidjeti može li istrenirati mušice bez elektrošokova. Njegov je tim genetski prilagodio set vinskih mušica i učinio ih osjetljivim na lasersko svjetlo. Laserski bljesak u njih bi uzrokovao iste efekte kao elektrošok.

Miesenböck je zaključio da stimuliranje proizvodnje dopamina, koji je kritičan za učenje, djeluje jednako kao elektrošokovi. Drugim riječima, mušice su se 'bojale' određenog mirisa baš kao da su pri ulasku u njega bile pogođene elektrošokom.

On vjeruje da ljudi formiraju sjećanja na sličan način. Zbog etičkih razloga ne bi bilo moguće provesti ovakav eksperiment na ljudima, kaže pak Wayne Sossin, kanadski znanstvenik. On tvrdi da bi mogli postojati drugi načini stvaranja sjećanja. Po njemu, Miesenböckov tim je "pokazao da ja aktivacija specifičnog skupa neurona dovoljna da bi se potaknulo učenje, no nisu pokazali da se ovi neuroni aktiviraju tijekom normalnog učenja."

Kad jednom znanstvenici otkriju koje su stanice mozga povezane s ovim neuronima, znat će kako se sjećanja fizički zapisuju u mozak vinskih mušica. To bi pak moglo omogućiti razvoj organskih memorija za računala.