Foto: Corbis
Znanstvenici su razvili posebnu tehniku čitanja misli koja ima omogućava da zavire u svačiju glavu te predvide naša razmišljanja. Istraživači su koristeći moždane skenere u 80 posto slučajeva pogodili koju od dvije slike volonter trenutno zamišlja. To je bilo posljednje u nizu ispitivanja namjenjenih razjašnjavanju kako skeniranje mozga može otkriti i naše najskrivenije misli.
Tijekom eksperimenta koristila se najobičnija magnetska rezonanca kakva se koristi tijekom bolničkog uspostavljana dijagnoze.
Šest volontera je gledalo različite slike na monitoru računala dok su istraživači promatrali reakcije u njihovim mozgovima. Jedna je slika bila krug iscrtan gotovo horizontalnim linijama dok je druga bila krug sa skoro vertikalnim crtama.
Kako bi se slike otkrivale, različiti dijelovi mozga volontera bi se uključivao. Nakon što su vidjeli obje slike volonteri su morali zamisliti jedan od krugova.
Jednostavno promatrajući moždanu aktivnost i uspoređujući je s prijašnjom, znanstvenici su mogli točno predvidjeti koju sliku volonter zamišlja.
- Točnost se pokazala višom od čistog pogađanja što iznosi 50 posto i dokazano je pouzdana kod svih šest ispitanika - izjavila je dr. Stephanie Harrison s nashvilleskog Vanderbilt Sveučilišta koja ja vodila istraživanje.
U sasvim odvojenom testiranju prošle godine, kalifornijski su znanstvenici zatražili od volontera da pregledaju 1750 slika te su kasnije, baš kao i u ovom istraživanju, koristeći magnetsku rezonancu pogađali na koje fotografije misle. Njihova je točnost također bila vrlo visoka čak 90 posto.
- Dekodiranjem moždanih aktivnosti mogu se stvoriti brojna etička, ali i pitanja privatnosti. Nitko ne bi trebao biti podvrgnut 'čitanju misli' bez pristanka - zaključio je dr. Jack Gallant koji je vodio prošlogodišnje istraživanje.
Velik broj znanstvenika vjeruje kako su ovakva istraživanja početak u razvoju tehnologije koja će jednom moći misao iz glave pretvoriti u vizualni prikaz na ekranu računala.
Tijekom eksperimenta koristila se najobičnija magnetska rezonanca kakva se koristi tijekom bolničkog uspostavljana dijagnoze.
| više iz rubrike ZNANOST |
Kako bi se slike otkrivale, različiti dijelovi mozga volontera bi se uključivao. Nakon što su vidjeli obje slike volonteri su morali zamisliti jedan od krugova.
Jednostavno promatrajući moždanu aktivnost i uspoređujući je s prijašnjom, znanstvenici su mogli točno predvidjeti koju sliku volonter zamišlja.
- Točnost se pokazala višom od čistog pogađanja što iznosi 50 posto i dokazano je pouzdana kod svih šest ispitanika - izjavila je dr. Stephanie Harrison s nashvilleskog Vanderbilt Sveučilišta koja ja vodila istraživanje.
U sasvim odvojenom testiranju prošle godine, kalifornijski su znanstvenici zatražili od volontera da pregledaju 1750 slika te su kasnije, baš kao i u ovom istraživanju, koristeći magnetsku rezonancu pogađali na koje fotografije misle. Njihova je točnost također bila vrlo visoka čak 90 posto.
- Dekodiranjem moždanih aktivnosti mogu se stvoriti brojna etička, ali i pitanja privatnosti. Nitko ne bi trebao biti podvrgnut 'čitanju misli' bez pristanka - zaključio je dr. Jack Gallant koji je vodio prošlogodišnje istraživanje.
Velik broj znanstvenika vjeruje kako su ovakva istraživanja početak u razvoju tehnologije koja će jednom moći misao iz glave pretvoriti u vizualni prikaz na ekranu računala.
bglavac
irida
edin.kecanovic
