 |
| Je li svemir sferičan, hiperboličan ili potpuno ravan? Izvor: NASA / WMAP |
| . |
Danas zatucanima smatramo ljude koji tvrde da je Zemlja ravna, ali istovremeno činimo istu pogrešku, ovaj put ne po pitanju našeg planeta, nego čitavog svemira. Kad je u pitanju svemir, "ravnost" se odnosi na sudbinu zraka svjetlosti koje prevaljuju velike udaljenosti jedna uz drugu. Kad bi svemir bio "ravan", zrake bi zauvijek ostale paralelne. No materija, energija i tamna energija stvaraju zakrivljenost u vremensko-prostornom tkanju. I ako je svemir pozitivno zakrivljen, poput kugle, paralelne zrake svjetlosti bi se spojile, a ako je pak negativno zakrivljen, paralelne zrake bi se na kraju udaljile jedna od druge. Zahvaljujući Wilkinsonovoj mikrovalnoj anizotropnoj sondi (WMAP), satelitu koji je otkrio gustoću materije i tamne energije u ranom svemiru, većina astronoma je uvjerena kako je svemir ravan. No, to su uvjerenje potkopali Joseph Silk i njegovi kolege sa Sveučilišta Oxford, koji tvrde da je vrlo moguće da su promatranja WMAP-a potpuno pogrešno interpretirana. U tekstu pripremljenom za objavu u Mjesečnim prilozima Kraljevskog društva astronoma, oni su uzeli podatke s WMAP-a i drugih kozmoloških pokusa, te su ih analizirali pomoću Bayesovog teorema, koji se može primijeniti kod dokazivanja da je vjerojatnost pridružena određenom zaključku uvjetovana različitim polaznim pretpostavkama. Koristeći suvremene astronomske pretpostavke, da je svemir ravan, proračunali su vjerojatnost da se svemir nalazi u jednom od triju stanja: da je ravan, da je pozitivno zakrivljen i da je negativno zakrivljen. Rezultat je 98-postotna vjerojatnost da je svemir zaista zakrivljen. No kad su krenuli u proračun s mnogo "širim pogledom" na prirodu svemira, rezultat je pao na 67%, što "ravni svemir" čini kudikamo manje vjerojatnim nego što to astronomi općenito tvrde. "Potpuno je razumna pretpostavka da svemir nije potpuno ravan", kaže Silk dodajući da proračun otkriva koliko je velik utjecaj predrasuda nekog astronoma na njegove zaključke. S njim se slaže i David Spergel sa Sveučilišta Princeton i glasnogovornik WMAP-a. "Razvili su statistički pouzdan način za preispitivanje tog pitanja", kaže. Silk kaže da astronomi moraju doseći 99,9999-postotnu razinu uvjerenosti da je svemir ravan, što je dovoljno visoka matematička vjerojatnost za uvjerljivost, bez obzira na polazne pretpostavke. No velika je vjerojatnost da se nikada nijedna mjera predostrožnosti neće dovesti do tolike preciznosti. |
Izvor. www.net.hr
irida
bglavac
