Dogovorom o regionalnoj suradnji u održivom razvoju, šest vlada jugoistočne Europe potpisuje zajedničku izjavu o povećanju napora u prekograničnoj zaštiti biološke raznolikosti.  Na 9. Konferenciji zemalja članica Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD COP 9) koja je pred završetkom u Bonnu u Njemačkoj, predstavnici vlada Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije i Srbije objavljuju svoje nakane da uspostave 13 novih i prošire 9 postojećih zaštićenih područja u jugoistočnoj Europi.

Dinarska regija u jugoistočnoj Europi stanište je prostranih gotovo prirodnih šuma i zdravih populacija velikih zvijeri (medvjed, ris, vuk, šakal), a najbogatija je svježom vodom u cijelom Mediteranu u smislu vodnih ekosustava. Ova objava približava vlade u sve vidljivijoj viziji velike mreže prekograničnih zaštićenih područja koja se pružaju duž ove ekološki važne regije.

"Ova mreža zaštićenih područja popuniti će ključni jaz u paneuropskoj mreži koja se proteže od Francuske do Grčke, te pruža zaklon ugroženim vrstama, kao i mrežu puteva koji omogućavaju kretanje životinja", rekao je Paolo Lombardi, direktor WWF Mediteranskog programa.
 
Zajednička objava šest zemalja velik je dobitak za zaštitu biološke raznolikosti u jugoistočnoj Europi, čime se osigurava očuvanje biološke i kulturne raznolikosti, a u korist rasta nacionalnih gospodarstava, te stvara konkretnu podlogu za trajnu suradnju u regiji."

WWF jedan je od utemeljitelja Inicijative dinarskog luka (Dinaric Arc Initiative), koja uključuje UNESCO BRESCE, IUCN, UNDP, Vijeće Europe, FAO, UNEP, Euronatur, i SNV, koji od 2005. rade na postizanju čvršće suradnje među vladama, međunarodnim tijelima te regionalnim i međunarodnim partnerima u zaštiti.

"WWF danas nudi pomoć vladama u provedbi novih regionalnih i nacionalnih obveza u zaštiti prirodnih i kulturnih vrijednosti ekoregije, kao i u održivom upravljanju postojećim dobrima." rekao je Lombardi.

Među važnijim najavljenim obvezama, Albanija će povećati površinu svojih zaštićenih područja za najmanje 40.000 hektara, dok će Bosna i Hercegovina osnovati tri nova zaštićena područja u svom središnjem planinskom dijelu. Hrvatska će ojačati upravljanje s pet morskih zaštićenih područja i osnovati dva nova kopnena parka, a Crna Gora će uspostaviti dva kopnena i tri morska parka, te uskladiti svoje propise o zaštiti prirode s onima u Europskoj uniji.

Srbija će osnovati novo zaštićeno područje i proširiti jedno postojeće u prekogranični rezervat. Slovenija se obvezala povećati mrežu zaštićenih područja u svojem dinarskom dijelu za 2,5 %, i pružiti stručnu pomoć ostalim zemljama po pitanju posebnih tipova zaštićenih područja.  Šest zemalja također se obvezalo vrednovati učinkovitost svojih sustava upravljanja zaštićenim područjima.

preuzeto sa:(DobreVijesti.info/Net.hr)

Autor Sanda