PROČITANO

703

PUTA

OD 14.01.2018.

Zakon štiti trovače, a ne potrošače

Posljednje dvije godine kontrolirali su se teški metali u povrću na tržnici, histamin u plavoj ribi, takozvana zdrava hrana, kuhinjska sol, mljeveno meso i dječje igračke.

http://www.glasistre.hr/?83f1e2f586cd846c8a436ba50fdffb29,TS,3908,,19402,,241847,,

Nelogično je da, kada analize pokažu da nešto s pojedinom namirnicom nije u redu, potrošači ne mogu doznati gdje je ta namirnica kupljena i o kojoj se konkretno radi. Naime, Zakon o hrani brani iznošenje takvih podataka u javnost, što je u najmanju ruku suludo jer se time štite trgovci, ugostitelji, pekari, slastičari koji ne rade u skladu sa zakonom i prodaju namirnice opasne po ljudsko zdravlje

PULA -

Zbog vrućine i upitnih načina skladištenja roba u dućanima kvari se više nego zimi. Svjedoči o tome priča naših čitatelja o pljesnivim jogurtima kojima nije istekao rok trajanja, sirevima koji su promijenili okus… Jedna od najšokantnijih priča zasigurno je ona čitateljice koja je u Konzumovoj trgovini kupila kutiju jaja »Perfa« kojima također nije bio istekao rok trajanja, ali su bjelanjci svakog jajeta bili doslovno crni kada ih je dan poslije htjela upotrijebiti (napominje da je kutija s njima prethodno bila u hladnjaku).
Što kupci u ovakvom slučaju mogu učiniti, tko uopće uzorkuje i kontrolira hranu, upitali smo Mariju Miljković, voditeljicu Odsjeka sanitarne inspekcije pri Uredu državne uprave. Kako veli, u Istarskoj županiji trenutno djeluje 12 inspektora koji pojačano kontroliraju objekte koji rade s hranom, a u njihovoj je nadležnosti i nadzor nad objektima za maloprodaju i tržnicama.
Zbog obima posla Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi na ispomoć im je poslalo i inspektoricu koja će tijekom ljeta kontrolirati takve objekte u Medulinu, Pješčanoj Uvali i Barbarigi. Tijekom sezone, doznajemo od Miljković, inspektori se raspoređuju tako da oni iz pazinske i buzetske ispostave dolaze raditi na obalu, gdje ima više posla.

Teški metali i u igračkama

S obzirom da lani zbog nedostatka novca sanitarna inspekcija nije provjeravala sladolede, ljeti potencijalno vrlo opasnu namirnicu, upitali smo je kakva je situacija ove godine. Kako veli, nadzor će se ovog ljeta ipak provoditi u okviru programa Grada Pule, a kontrolu obavlja Zavod za javno zdravstvo Istarske županije.
Od Viviane Lušetić, stručne suradnice za zdravstvo u Odjelu za zdravstvo i socijalnu skrb, doznajemo da Grad Pula od 2005. iz proračuna izdvaja novac za programe nadzora vode, zraka, hrane, ali i predmeta opće uporabe. Ove je godine za to namijenjeno nešto više od 70 tisuća kuna. Posljednje dvije godine kontrolirali su se teški metali u povrću na tržnici, histamin u plavoj ribi, takozvana zdrava hrana, kuhinjska sol, mljeveno meso i dječje igračke. Od 276 uzoraka uvjetima nisu odgovarala 22 - šest soli, jedan kobasica, sjemenke buče, lana i pahuljica te čak 11 uzoraka dječjih igračaka.
Lani se kontroliralo mljeveno meso, bakalar na bijelo i svježi kravlji sir, gdje od 158 uzoraka nije bilo ispravno šest - pet uzoraka bakalara i jedan mesa. Ove je godine Grad odlučio kontrolirati posuđe i pribor za jelo, bijelu ribu i glavonošce, a provjeravala se i mikrobiologija živih školjkaša te mikrobiologija i bojila u slastičarskom sladoledu. Uzeta su do sada 62 uzorka, a rezultati, koji se dobivaju kvartalno, nisu nam prezentirani jer tek trebaju stići na Gradsko poglavarstvo.
- Kada smo počeli s programima nadzora radili smo u suradnji sa sanitarnom inspekcijom čiji su inspektori uzimali uzorke hrane na analizu zajedno s djelatnicima Zavoda za javno zdravstvo. No ove godine nam je otkazana suradnja uz obrazloženje da prema novom Zakonu o hrani, koji je donesen polovicom 2007., oni više nisu nadležni za nadzor hrane. Stoga uzorke uzimaju djelatnici Zavoda. Ove smo godine prvi put odlučili uzimati uzorke sladoleda, od lipnja do rujna, a dosad je obrađen lipanj. Mada rezultati pokazuju da u sladoledima nisu pronađeni opasni patogeni te ne mogu ozbiljnije ugroziti ljudsko zdravlje (negativni su na salmonelu, stafilokok i listeriju), postoje nalazi koji su mikrobiološki nepovoljni, što može upućivati i na sekundarnu kontaminaciju, kaže Lušetić.
Na pitanje što bi se moglo dogoditi budući da ljudi, ne znajući za nepovoljne rezultate, i dalje jedu sporne sladolede, Lušetić priznaje da, nažalost, sustavne kontrole hrane na nivou cijele države nema. Sva se izvješća, veli, prosljeđuju Ministarstvu i Uredu državne uprave na daljnje postupanje te je apsurdno što na njih nitko ne reagira.

Ministarstva ignoriraju problem

Grad, naravno, ne može činiti ono za što nije nadležan, zapečatiti primjerice neku od spornih slastičarnica, odrediti im kaznu, jer za to nema ovlasti. Za to su nadležne neke druge institucije. No, ukoliko već signalizira nepoštivanje propisa i jedna je od karika u lancu kontrole, neshvatljivo je da se taj lanac ne nastavlja, odnosno da nema nikakve reakcije. Mogli bismo stoga zaključiti da porezni obveznici doista bacaju sol u more. Ipak, Lušetić veli da oni još uvijek smatraju da se novac ne troši uzalud i da trebaju i dalje stalno ukazivati na probleme.
- Mi dajemo početni input, a nadležne bi institucije trebale završiti proces. Nažalost, pozitivnih odgovora i dalje nema, veli Lušetić pokazujući upite odaslane na adrese Ministarstva i Ureda državne uprave kojima Grad traži pojašnjenja i upute kako da na najbolji način provodi nadzor te ukazuje na rezultate provedenih kontrola. No, odgovora do danas nema.
Zašto, opet smo upitali Miljković. No na opetovani upit što su učinili po pitanju posljednjih analiza, konkretno sladoleda, i tko je ako ne oni nadležan za uzorkovanje hrane, ona nam je odgovorila da prema zakonu oni za to nisu nadležni i da će se taj propust sigurno riješiti doradama zakona. Za nadzor nad hranom nadležno je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi koje sačinjava nacionalni plan nadzora u sklopu kojega oni uzimaju uzorke prema sačinjenim programima. Sanitarna inspekcija je pak nadležna za nadzor nad objektima.

Odgovornost je na trgovcima

U slučaju pronalaska očigledno pokvarene hrane potrošači se, upućuje nas, trebaju obratiti Državnom inspektoratu ili udrugama za zaštitu potrošača, a trgovac je po Zakonu o hrani sada sam odgovoran za proizvode koje stavlja na tržište i treba ih povući bez naloga.
- Na kraju krajeva, i kada smo imali ovlasti uzimati uzorke hrane, to najčešće nismo činili zbog nedostatka novca, veli Miljković i dodaje da bi se sve to trebalo riješiti izmjenom pojedinih primjedbi o nadležnosti ili stavljanjem sanitarne inspekcije pod nadležnost Ministarstva.
- Gradski monitoring je program praćenja i po monitoringu se ne postupa jer se radi tek o praćenju stvari. Zavod bi te dobivene podatke trebao obraditi i donijeti zaključke. Izvještaji koji su nam poslani nisu alarmantni, već dokazuju da se neki sladoledi neispravno deklariraju (primjerice, nisu od jagode, već obojani i aromatizirani), a ne potencijalno opasni za zdravlje. U tom se slučaju radi o prevari kupaca na što bi trebala reagirati Obrtnička komora, veli Miljković.
Što na kraju zaključiti? Hrana se kako-tako kontrolira, no do rezultata kontrola vrlo je teško doći i novinarima, a kamoli da su s njima upoznati oni koji bi to trebali biti - potrošači. Nelogično je i da, kada analize i pokažu da nešto s pojedinom namirnicom nije u redu, ni mi ni potrošači ne možemo doznati gdje je ta namirnica kupljena i o kojoj se konkretno radi. Razlog je u Zakonu o hrani koji brani iznošenje takvih podataka u javnost, što je u najmanju ruku suludo jer se time štite trgovci, ugostitelji, pekari, slastičari koji ne rade u skladu sa zakonom i prodaju namirnice opasne po ljudsko zdravlje, a ne potrošači kojima je zdravlje potencijalno ugroženo. No svakako je najapsurdnije da nadzor hrane koji provodi Grad ne služi kao poticaj nadležnim institucijama na reakciju.

Borka PETROVIĆ

Nadzor bez rezultata

Tijekom svibnja i lipnja inspektori su, doznajemo od voditeljice sanitarne inspekcije Marije Miljković, obavili nadzor nad svim istarskim ribarnicama i objektima za maloprodaju svježeg mesa. No rezultati nam nisu dostavljeni uz pojašnjenje da se radi o uobičajenom radu inspektora, a podaci su zbirni pa se ne mogu raščlaniti.

Mikotoksini i bojila u granicama dozvoljenog

Istarski inspektori kontrolirali su i mikotoksine (razne vrste plijesni) i pesticide u hrani te prehrambena bojila u bezalkoholnim pićima prema planu koji je donijelo Ministarstvo zdravstva za cijelu Hrvatsku. Što se tiče rezultata ispitivanja, kontaktirali smo i Ministarstvo.

U njihovu odgovoru stoji da je Uprava za sanitarnu inspekciju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi u suradnji sa Službom za zdravstvenu ekologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izradila plan monitoringa za sadržaj sintetskih organskih bojila u raznim vrstama bezalkoholnih osvježavajućih pića i energetskih napitaka, te na sadržaj mikotoksina u raznim vrstama hrane na tržištu Republike Hrvatske za 2008. godinu, a monitoring ostataka pesticida izradilo je nadležno tijelo.

Na sadržaj sintetskih organskih bojila analizirano je 56 uzoraka bezalkoholnih osvježavajućih pića i energetskih napitaka koji se nalaze na tržištu Republike Hrvatske, a analiza je pokazala da udio sintetskih organskih bojila ni kod jednog uzorka nije prelazio najveću dopuštenu granicu. Na sadržaj mikotoksina analizirano je pak 76 uzoraka hrane -čajeva, oraha, pistacia, kukuruznog brašna, lješnjaka, mlijeka i sireva. Na sreću konzumenata ovih proizvoda, ni ovdje kod svih ispitanih uzoraka hrane prisutnost mikotoksina nije prešla maksimalno dopuštenu koncentraciju.

No po pitanju rezultata nadzora ostataka pesticida u hrani, potrebno je, vele nam, obratiti se Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Odgovor još nismo dobili.

U voćnim sladoledima neprimjerena bojila

Kada je tijekom posljednje sjednice pulskog Gradskog poglavarstva razmatran nadzor hrane, vode i zraka koji Zavodu za javno zdravstvo Istarske županije plaća Grad Pula, izdvojena je kontrola sladoleda u sklopu koje 36 posto ispitanih uzoraka nije udovoljavalo propisanim zakonskim odredbama. Konkretno, tijekom drugog tromjesečja analizirana je ispravnost posuđa i pribora za pripremu i posluživanje jela, teški metali, poput olova i kadmija u bijeloj ribi i teški metali u glavonošcima, mikrobiološka ispravnost živih školjkaša te mikrobiološka ispravnost i prisutnost bojila u slastičarskom sladoledu.
Kod posuđa i pribora za jelo od šest uzoraka jedan je bio pozitivan, a radilo se o povećanim razinama kroma (0,4 miligrama po litri), nikla (0,74 mg/l) i mangana (1,15 ml/l) u jednom čajniku. Prisutnost tih metala ne bi smjela biti veća od 0,1 miligrama po litri. Šest uzoraka bijele ribe i glavonožaca te devet uzoraka školjkaša bilo je urednog nalaza, no od 25 uzoraka sladoleda devet je bilo pozitivno.
Kako stoji u obrazloženju, kod šest su utvrđeni povećani mikrobiološki parametri, odnosno enterobakterije, dva uzorka imala su sintetska bojila, a jedan oboje. Iako ni u jednom nisu pronađeni patogeni uzročnici poput salmonele, stafilokoka i listerije, nezadovoljavajući nalazi povećanog broja enterobakterija predstavljaju znak sekundarne kontaminacije što znači naknadno bakterijsko onečišćenje jer proizvodi nisu u ambalaži, a takav nalaz ukazuje i na manjkavo održavanje higijenskih uvjeta objekata. Kada su u pitanju bojila, u obrazloženju stoji da su ona predviđena za uporabu u namirnicama i aromatiziranim sladoledima, ali ih ne smije biti u voćnim sladoledima. Konkretno to znači da se sladoled umjesto voćnim trebao deklarirati kao aromatiziran ili smrznuti desert.
O svemu su obavijestili sanitarnu inspekciju tražeći odgovarajuće mjere radi zaštite zdravlja građana, prvenstveno provjeru deklaracija na proizvodima u maloprodaji. To Zavod za javno zdravstvo predlaže već dvije godine zaredom na sastancima gradskog Odjela za zdravstvo i sanitarne inspekcije, ali taj prijedlog dosad nije usvojen.

S. Z. T.