ODGOVORNOST

Ova čudesna kvaliteta koja se može izraziti najljepšim riječima, a koja, u osnovi,  označava sposobnost djelovanja s budnom sviješću, prepoznavanja vlastitih obaveza te njihovog ispunjavanja s radošću vršenja svakodnevnih i duhovnih dužnosti podjednako, opet je u središtu pozornosti zbog njene odsutnosti među ljudima.

"Civilizacijom" nazivamo način život kojim se vodimo, no naročito u jednom tako šarolikom svijetu kakav je naš nikada ne znamo na koji se oblik civilizacije to treba odnositi. U svakom slučaju, ona koja utječe na većinu nas pogrešno se naziva "zapadnom" i to je ona koja prevladava u velikim gradovima "razvijenih zemalja" i onih manje razvijenih. To je jedna čisto materijalistička definicija u kojoj su sindromi posjedovanja, potrošnje, vječne tjelesne mladosti i samoživosti postali primarni.

U našem prihvaćenom "potrošačkom društvu" djeca rastu učeći da vrijede zbog onoga što (oni ili njihovi roditelji) posjeduju, a ne zbog onoga što jesu. Moralne vrijednosti nisu dio spomenute "potrošnje": nitko ih ne primjenjuje, nitko ih ne traži niti ih cijeni. Dakle, pitanje je hoćemo li posjedovati skupe, naširoko reklamirane predmete ili pak steći ugledan društveni položaj koji se na koncu opet temelji na materijalnom posjedovanju: titulama, položajima, istaknutom mjestu među drugima.

Nedavno sam pročitala jednu od onih statistika koje se obično pojavljuju u časopisima i novinama, u kojoj sam saznala kako se današnji roditelji nalaze u iskušenju žrtvovati sve kako bi svojoj djeci omogućili sve moguće pogodnosti. Djelomično se očevi ponašaju tako kako bi djecu poštedjeli nekih patnji koje su oni morali pretrpjeti, a djelomično to čine zbog neminovnog osjećaja krivnje koji ih obuzima jer ostavljaju svoju djecu same gotovo cijeli dan kako bi mogli još više raditi i zaraditi.

Kakvi će biti novi naraštaji odgajani prema takvim kriterijima? Razmaženi mladi ljudi, navikli na mir svojih kuća. Činjenica je to koju potvrđuju statistike: sve je više mladih ljudi koji radije žive zajedno sa svojim roditeljima, ne zbog osjećaja obiteljskog zajedništva, već zbog udobnosti koju to predstavlja. Susrest ćemo se s mladima nesposobnima za život, naviknutima da im je sve servirano kao na pladnju, koji se ne znaju oduprijeti nijednoj poteškoći, i koji, što je najgore, pomno gledaju kako izbjeći bilo kakvu poteškoću.

Živimo u eri nesvjesne neodgovornosti.

Znam da ova tvrdnja može izgledati kontradiktorno, s obzirom da neki ljudi izbjegavanje odgovornosti doživljavaju kao svjesno traganje. Međutim, kao filozofi, ne možemo prihvatiti da svijest, istinska ljudska svijest, bude ona koja kuca na vratima bijega od svake odgovornosti. 

Obaveze se doživljavaju kao najgora "bolest" koja nas može zadesiti, a djecu, adolescente i mlade ljude se uči da "budu slobodni" i da se ne vežu nepotrebnim obavezama. Žalosno je što su one obaveze koje se smatra nepotrebnima upravo jedine obaveze koje nam daju časni naziv Ljudskih bića.

Obaveza prema satnici u školi, na poslu ili fakultetu; društveni sastanci ili susreti za provođenje vremena nisu istinske obaveze u usporedbi s onima koje zahtijevaju otvaranje očiju duše, upoznavanje samoga sebe, znanje o otkrivanju smisla života i uloge koju svako od nas ima u svijetu, uloge koja treba pridonijeti vlastitoj moralnoj i duhovnoj  dobrobiti te istinskom civilizacijskom napretku.  

Dovoljno je baciti jedan pogled na Prirodu da bismo primili istinske poduke o odgovornosti. Ništa u njoj, niti jedan kamen, niti jedno stablo, niti jedna životinja, niti zvijezde, niti galaksije ne bježe od svoje sudbine; naprotiv, ostvaruju je s jednom tako čudesnom pravilnošću da se njen nedostatak smatra "fenomenom" o kojem govore svi znanstvenici, ali i ostali željni novosti.

Može li onda čovjek pobjeći od odgovornosti? Naprotiv. Ispravno bi bilo da djeca od početka znaju da su došla u jedan svijet koji od njih mnogo očekuje i da moraju početi ispunjavati male zadatke, svoje, čudesno svoje zadatke koje im nitko ne može oteti i koje nitko ne može izvršiti umjesto njih. Tako bi se ostvarilo postojanje jedne mladosti zdrave tijelom i dušom, jedne zrelosti spokojne i sposobne živjeti civilizaciju, umjesto da ugodno promatra kako prolazi televizijskim ekranom.

Obaveze? Jednako tako se stječu, premda u manjoj mjeri, silom ili nesvjesno. Tisuću je puta bolje biti odvažan i obavezati se prema onome što želimo ili smo izabrali, makar tisuće glasova govorilo suprotno; prije ili kasnije oni će pjevati pjesmu o odgovornosti kada je čuju od velikih.

FILOZOFSKO PRIJATELJSTVO

Tijekom stoljeća, u ovom ili onom obliku, izražavale su se najuzvišenije pohvale prijateljstvu. Činili su to filozofi i pisci, pjesnici i mnogi drugi, sve do naših dana u kojima i dalje slušamo ili čitamo o prijateljstvu kao o svetoj vezi.

No, pogledajmo što je ono što u stvarnosti živimo pod imenom toliko cijenjenog prijateljstva.

Danas se, čast iznimkama, ovisno o okolnostima općenito širi lako i nepostojano"prijateljevanje", kao da se radi o još jednom proizvodu više među tolikima koje konzumiramo ili,  još gore, kao da se radi o odbačenoj ambalaži tih prehrambenih proizvoda.

Jedna se osoba zbližava s drugom zbog koristi koju ima od toga, koja se kreće u rasponu od traženja društva kako bi se prekratila samoća ili podijelio s nekim trenutak razbibrige, do mogućnosti da se računa na nekoga u trenutku nevolje. Ali, čim prođe nevolja, potreba ili usamljenost, nestaje i prijatelja i prijateljstva.

Danas se govori o "ekipi", “frendovima” s kojima se popuši zabranjena cigareta, popije koja čaša više, pogleda porno film ili napravi neka neukusna nepodopština koja  žalosno oponaša ono što se nekada nazivalo odvažnošću.

Postoje, bez sumnje, školski prijatelji koji zajedno prolaze mjesece i godine kroz iste tjeskobe i radosti. Postoje prijatelji na poslu koji se naviknu na dnevnu rutinu sastajanja i rastajanja u isto vrijeme. Postoje slučajni prijatelji kojima se "istresaju" brige, životne priče, patnje i problemi, oni koje više cijenimo ukoliko više slušaju, a manje govore. Ali ovo su veze koje se prekidaju s lakoćom i zaboravljaju čim život donese jedan neočekivani preokret.

Postoje, također, romantična prijateljstva koja zapravo skrivaju jednu drugu vrstu osjećaja, jer obično dovode do zaljubljenosti koja, nažalost, ne traje puno duže od  već spomenutih površnih prijateljstava.

Ono što nedostaje i što želimo povratiti, jer znamo da nikada nije prestalo postojati, jest filozofsko prijateljstvo, ono koje sadrži ljubav prema međusobnom upoznavanju, ono koje traje usprkos vremenu i teškoćama, ono koja stvara veze istinskog bratstva čak i kad ne postoji krvno srodstvo.

Zbog toga ga definiramo kao filozofsko prijateljstvo, premda ga ne nazivamo tako u svakodnevnom životu. Filozofsko je zato što obuhvaća ljubav i potrebu upoznavanja. To je ono zbog kojeg se dvije ili više osoba nastoje upoznati, razumjeti, polazeći od toga da upoznaju same sebe. Ono omogućava rađanje poštovanja, strpljenja i postojanosti, ono oprašta ne propuštajući ispraviti, i potiče svakoga da bude svaki put bolji kako bi bio dostojan prijatelja. Ono budi osjećaj solidarnosti, obostrane potpore u svakom trenutku, ono koje zna podnijeti udaljenosti i boli, bolesti i neimaštinu.

Definiramo ga kao filozofsko jer vjerujemo da se jedino dijeleći zajedničke ideje, slične ciljeve u životu, isti duh služenja i savladavanja, može roditi ovo prijateljstvo koje nije jednodnevna biljka niti ljetni oblak.

Zbog toga mi koji težimo Mudrosti i koji je tražimo s nepokolebljivom voljom dok ne otkrijemo njene tragove, možemo i moramo njegovati taj plemeniti osjećaj izlijevajući ga u one koji na isti način nastoje pokazati put svojim životima.

Prijateljstvo je jedan stalan osmijeh, uvijek pružena ruka, pogled razumijevanja, siguran oslonac, odanost koja ne slabi. To znači dati više nego što primamo, to je velikodušnost i autentičnost. To je blago koje vrijedi tražiti i koje, jednom pronađeno, vrijedi čitav život kao nagovještaj ponovnog susreta srodnih duša i kao draga sjena vječnosti.

Sa španjolskog prevela: Daliborka Kiković

Delia Steinberg Guzmán

Iz: časopisa NOVA AKROPOLA, broj 30

http://www.nova-akropola.hr/Clanci/Filozofija/Detail.aspx?Sifra=2120300106