“...Zatim je Con Titi Viracocha
izišao po drugi put
iz praznine Titicaca
uputivši se blizu jezera
prema mjestu zvanom Tiahuanaco
i tamo on načini Sunce i dan
i odredi Suncu da započne svoj tok
kojeg još slijedi...”
Najpoznatiji kameni spomenik Južne Amerike, Vrata Sunca, nalazi se u Tiahuanacu, gradu koji predaja smatra toliko starim da se spominje u ovim stihovima mita o stvaranju.
Od grada za koji legende govore da je bio srce jedne veličanstvene civilizacije danas nalazimo samo ostatke velikih građevina i kamenih zidova, nekoliko monolita i skulptura. Sve ostalo izbrisalo je vrijeme, pa i sjećanje na njegove graditelje.
Tiahuanaco se nalazi na sjeveru Bolivije nedaleko od jezera Titicaca. Njegove ruševine leže na sumornoj i vjetrovitoj visoravni Anda, gotovo 4000 metara iznad razine mora.
Arheolozi nisu jedinstveni u datiranju ove civilizacije i smještaju je u različita razdoblja (od 300. do 1000. g.p.Kr.). No, upravo posvemašnji zaborav u koji je pala jedna tako moćna civilizacija daje naslutiti njenu duboku starost. Peruanski kroničar Perua Cieza de Leon 1549. godine piše: “Vjerujem da su to najstarije ruševine u cijelom Peruu, a opće je mišljenje da su neke od tih građevina podignute daleko prije vladavine Inka...”
CEREMONIJALNI KOMPLEKS
Najznačajnije dijelove kompleksa Tiahuanaco čine:
Akapana – stepenasta piramida koja je danas samo petnaestak metara visoka ruševina. U tako je lošem stanju da se zasigurno ne zna čak ni broj njenih terasa. Bila je to zemljana piramida s potpornim zidovima od velikih precizno spojenih kamenih blokova. Njena je osnovica pravokutnik (140 x 180 m) sa stranicama savršeno orijentiranim prema stranama svijeta.
Palača Kalasasaya – pravokutni prostor (128 x 118 m), ograđen kamenim potpornim zidom koji je mjestimice ojačan savršeno ugrađenim monolitima. Tijekom stoljeća kamen iz zida je raznesen, ali monoliti i danas stoje poput "drvoreda" menhira.
Plitki jarak - opasivao je ceremonijalni prostor s Akapanom i Kalasasayom, pretvarajući ga u umjetni otok poput otoka na jezeru Titicaca na kojem je prema mitu otpočelo stvaranje.
Puma Punku – terasasti brežuljak na kojem se uzdizala velika piramida (150 x 120 m) sagrađena od kolosalnih kamenih blokova od kojih su neki teški čak 500 tona. Na njenom se vrhu nalazio hram posvećen jaguaru. Jedan od zidova koji su ga opasivali imao je pet monolitnih portala izgrađenih prema zlatnom rezu.
Polupodzemni hram - mali hram nasuprot Kalasasayi.
Monolit Benett – čovjekoliki monolit visok šest metara. Pronađen je u centralnom dvorištu polupodzemnog hrama, a danas se nalazi u središtu La Paza.
Monolit Ponce - visok dva metra. Pronađen je u središtu Kalasasaye. Vjerojatno prikazuje svećenika u ritualnom stavu.
VRATA SUNCA
Vrata Sunca čini 12 tona teški monolit isklesan od andskog vulkanskog kamena. Širok je četiri, a visok tri metra, s napuklinom nastalom uslijed potresa. Vrata Sunca pronađena su u jednom kutu Kalasasaye, postavljena tako da ne vode nikuda. Pretpostavlja se da su se izvorno nalazila na nekom drugom mjestu, možda unutar hrama na Puma Punku, jer su Vrata Sunca, kao i portali s Puma Punku, izgrađena prema zlatnom rezu.
Ovoj pretpostavci u prilog ide i činjenica da ih prvi osvajači, usprkos njihovoj veličini i atraktivnom izgledu, nisu nigdje opisali niti zabilježili njihovo postojanje.
Vrata su ukrašena skulpturalnim frizom s mitološkim figurama. Friz se sastoji od četiri horizontalna reda, od kojih su gornja tri prekinuta središnjom figurom za koju se pretpostavlja da predstavlja boga Sunca, Viracochu.
Ovaj lik geometrijskog prikaza ima veliku trapezoidnu glavu, vrlo kratke ruke i noge, oči kao dvije šupljine ispod kojih su još dvije, manje, širok nos te usta obilježena pravokutnom šupljinom. Crteži na licu podsjećaju na suze. Glava je okružena krunom sa 24 zrake od kojih 7 završava glavama jaguara, a 17 koncentričnim krugovima. U rukama drži dva žezla koja završavaju glavama kondora. Na grudima mu visi prsni štit u formi jaguara–kondora, a donji dio njegove tunike ukrašen je sa šest glava.
Prikazan je kako stoji na stepenastoj piramidi čiji krajevi završavaju s dvije glave jaguara pogleda usmjerenog prema gore. Na najnižem redu je meandar s jedanaest glava sunčanog božanstva.
U gornja tri reda friza prikazano je 48 krilatih figura s ljudskim tijelom - neke s ljudskom glavom, a neke s glavom kondora. Figure su prikazane u profilu okrenute prema centralnom liku. Svaka u rukama drži žezlo koje završava glavom ribe ili kondora.
Očigledno je da su Vrata Sunca simbolički prikaz, jer su jaguar (ili mačka), zmija (ili riba) i ptica (najčešće kondor) bile tri najvažnije simboličke životinje drevne Amerike. Svaki simbol imao je svoju ulogu, svoju svrhu i omogućavao je da se izrazi ono nevidljivo, snage koje postoje i djeluju, snage koje sve oživljavaju.
Snježana Tomašević
Iz: časopisa NOVA AKROPOLA, broj 30
http://www.nova-akropola.hr/Clanci/Razno/Detail.aspx?Sifra=2120302532