Vijesti iz 2010.: ‘Željko Mavrović ministar, Ferić svjetski pisac’
Piše: Jurica Pavičić
Naslovnica koja najavljuje kraj američke intervencije u Iraku, a koju su kolporteri dijelili središtem Manhattana, prošli je tjedan digla na noge i zabavila (ne samo) američku javnost.
Lažni New York Times, koji se kolportirao centrom New Yorka, bio je djelo poznate skupine satiričkih provokatora Yes Men. Oni su napravili fiktivne novine s nadnevkom iz srpnja iduće godine, objavljujući u njima “vijesti koje bi željeli objaviti”. Provokacija je bila utoliko efektna što su članovi Yes Mena koristili stvarnu grafiku, papir i fontove NYT-a, a tekstove su pisali pravi novinari, uključujući i Timesove. Među vijestima koje su Yes Men “željeli objaviti” bile su i one da je Obama povukao američku vojsku iz Iraka te da je Condoleezza Rice priznala da Irak nikad nije imao oružje za masovno uništenje.
Priča o provokaciji Yes Men ostavila je nas u Hrvatskoj u stanju blage zabezeknutosti. Naime, kao da pomalo zavidimo američkoj liberalnoj politici što je puna kratkoročnih snova i točno zna što želi. To je osjećao velik dio nas nekoć davno, 2000., kad smo točno znali što želimo u posttuđmanovskoj eri - parlamentarnu demokraciju, ideološki pluralizam, kraj kulta ličnosti, politički fair play, otvaranje prema Zapadu i reviziju pretvorbe.
Što, međutim, danas želimo? Ulazak u NATO? Ulazak u EU? Žele li to mnogi ili samo politička elita? Žele li to škverani ili vinari? Koja je uopće optimalna projekcija u kojoj sami sebe vidimo? Ili su nam želje sasvim defenzivne, konzervirajuće - da bude manje ubojstava, manje otpuštanja, manje cijene nekretnina - uostalom, možda, da bude manje promjena? Jesu li nas promjene tako izludile da molimo Boga da sve ostane kako jest? Ili nešto zaista želimo?
Svatko od nas može odgovor na to dati samo u prvom licu. A redakcija je meni predložila da napišem imitaciju yesmenovskog eksperimenta, male virtualne novine iz sredine 2010., koje će donositi vijesti koje bih želio tada čitati. Ovaj “popis želja” posve je privatan. On nije prognoza, ni prijedlog za političku akciju, niti se nadam da oko njega može biti konsenzusa.
Politika
Vratilo se 70 posto srpskih izbjeglica
- Hrvatska je zaključila i posljednje poglavlje u pregovorima s Europskom Unijom te može postati 27. članica EU odmah nakon provedbe referenduma. To je izjavio europski povjerenik za proširenje Olli Rehn dodavši kako je “odlučnom društvenom akcijom Hrvatska u kratkom roku iskorijenila kulturu korupcije te učinkovito postavila brodogradnju na noge”. “Osobito je dojmljiv rezultat u povratku izbjeglica”, dodao je Rehn, istaknuvši da se 70 posto srpskih ratnih izbjeglica vratilo u prijeratne domove, potaknuto ekonomskim bumom u slobodnim poduzetničkim zonama Udbine, Kistanja, Kostajnice, Gračaca i Okučana. U ovom trenutku najveća zapreka hrvatskom ulasku u EU je niska referendumska potpora ulasku. “Mislim da su naši građani počeli shvaćati prednosti hrvatske rijetke naseljenosti, obilnih izvora vode i geopolitičke sigurnosti. Zagovornike Unije čeka težak posao da objasne građanima zašto bi to doveli u rizik”, komentirao je vođa euroskeptične frakcije u Saboru, Tonči Tadić.
- “Nakon iznurujuće društvene akcije koja je trajala tri godine i upregnula politiku, medije, nevladin sektor i vjerske zajednice, možemo slobodno reći: Hrvatska je zemlja bez korupcije”, izjavio je šef koordinacije za borbu protiv korupcije dr. Matko Marušić predstavljajući rezultate akcije. Tijekom tri godine na ukorijenjeno zlo, duboko usađeno u društvene običaje, koordinacija je tukla iz svih oružja. Najvažniji čimbenik borbe bilo je pojednostavljivanje i transparentnost državne administracije u kojoj su, kao i u zdravstvu, uvedene javne liste čekanja, pribavljanje dokumentacije prebačeno je kao zadatak administraciji, znatan dio procedure obavlja se internetom, a status predmeta nadzire se na webu pomoću zaporke. Velik udio ponijeli su i NGO, preko aktivističkih udruga koje su činovnicima dijelile bedževe i naljepnice “U ovom se uredu na prima mito” te organizirale besplatan telefon “Prijavite korupciju anonimno”. Udio je imala i Crkva preko volonterskih udruga kao što su “Liječnici katolici protiv korupcije” (LKPK) i “Suci katolici protiv korupcije” (SKPK). “Novi naraštaj formiran je s novim mentalitetom”, izjavio je Marušić te dodao da “ono što je njihovim roditeljima bilo normalno, danas izaziva zgražanje”.
- Saborsko povjerenstvo nastavilo je danas šestomjesečno saslušanje u slučaju IGH. Parlamentarno povjerenstvo nastavlja istraživati jesu li brojne javne osobe, političari i ministri potpomogli usponu zagrebačkoga građevinskog diva, pogodujući mu zato što su u njemu imali vlasnički udio. IGH, koji je godinama bio predmet kritika, dospio je pred Sabor nakon što su troškovi dovršenja Pelješkog mosta i aerodroma Pleso narasli 45 posto više od predviđenog. Tijekom rada povjerenstva bit će saslušano više bivših ministara i suvlasnika tvrtke.
- Hrvatska biskupska konferencija oštro je osudila nečovječno ponašanje hrvatskih vlasti spram azilanata i ekonomskih imigranata. “Dok veliki dijelovi hrvatskog tla još leže u šikari, neobrađeni i prazni, brojne radišne ruke iz Afrike, Azije i s Balkana mjesecima iščekuju u azilantskim centrima potrebne papire”, izjavio je predsjedatelj HBK, monsinjor Anton Šuljić. HBK je također pozdravio ubrzani povratak srpskih izbjeglica. Biskupska konferencija ponudila je i pomoć sestrinskoj Pravoslavnoj crkvi koja ponegdje u Hrvatskoj ima problema sa sakralnim prostorima. U tom će smislu biskupije pravoslavcima na dulji rok uzajmiti malo korištene i zapuštene sakralne prostore u Makarskoj, Splitu i Puli. “To je praksa koja postoji još iz doba Venecije”, komentirao je predsjedatelj HBK.
- Otok Žirje u šibenskom zaljevu i službeno je prvi jadranski otok na kojemu domicilno stanovništvo više nije većina. Domaći na Žirju čine 37 posto od njegovih 450 stanovnika. To stanje ponajviše je rezultat ciljane akcije kojom je Vlada na rijetko naseljena područja useljavala mlade, reproduktivno sposobne i obrazovane imigrante. “Danas na Žirju postoje 34 malopoduzetničke tvrtke, uglavnom u vlasništvu ljudi koje su privukli dobra klima i porezne olakšice”, izjavio je predsjednik žirajskog mjesnog odbora Danac Kjetil Bastrup. “Prva generacija imala je problema s jezikom i mentalitetom, a druga je već sasvim asimilirana”, dodala je jedna od useljenica, liječnica azilantica iz Sijera Leonea Odile Mesongo. “Moj devetogodišnji sin sada Zagrepčane ući razlikovati pirku od kanjca i špare od kneza”, rekla je na šarmantnoj šibenskoj ikavici mlada Afrikanka čija ambulanta danas skrbi za 80 mahom starih starosjedilaca.
Novac
Tri nova putnička broda iz Rijeke
- Riječki 3. maj potpisao je ugovor o gradnji tri putnička kruzera s grčko-malteškom kompanijom Utopia Shipping. Kruzeri će biti isporučeni do 2017., a služit će za kružna putovanja Karibima i južnim Pacifikom. “To je dokaz da hrvatska brodogradnja može biti održiva i bez protekcionističkih subvencija”, izjavio je ministar gospodarstva u Vladi RH Željko Mavrović. Posao uređenja broda bit će velika prilika za hrvatsku industriju pokućstva, drvni klaster i metalsku industriju.
- U Sisku je jučer otvorena suvremena tvornica informatičke tehnologije, nastala ulaganjem finskog i hrvatskog kapitala. Tvornica, koja će zapošljavati 330 inženjera elektronike, nastala je na mjestu nekadašnje Inine rafinerije koje se Siščani sjećaju s nelagodnom zebnjom. “Možemo potvrditi da je Sisak definitivno od grada željeza postao grad silicija”, izjavio je sisački gradonačelnik Goran Dević.
Crna kronika
Policijska ophodnja spasila mačku
- Devetogodišnja djevojčica B. N. iz Zagreba bila je presretna kad je policijska ophodnja spasila njezinu umiljatu mačku koja se zavukla ispod grede na gradilištu Hrvatskog plesnog centra u Novom Zagrebu. Kvartovski policajci izvukli su macicu nakon višesatnog napora. “Nova sigurnosna situacija, minimum kriminala i niska stopa ubojstava sada nam daju vremena da se više posvetimo svakodnevnim brigama građana”, istaknuo je prvi hrvatski policajac Vladimir Faber.
Regije
Hrvatska vojska još samo u Imotskom
- Od mastodontskog plana gradnje čak pet golf-terena u Motovunskoj šumi ipak neće biti ništa. Nagli porast cijena tartufa i postojani bum istarskih agrarnih proizvoda, naime, doveli su u pitanje taj hvalevrijedni projekt. “U ovom odnosu tržišnih snaga ne isplati nam se tako velike površine poljoprivrednog zemljišta žrtvovati za dokoličare s palicama”, rekao je istarski župan Franci Blašković.
- Sudbina proširenog zapadnog dijela splitske obale i dalje je predmet oštrih rasprava. Nakon što je definitivno odbačen prijedlog da se na tom dijelu obale, ispred Kerumova prvokategornika Marjan Radisson, naprave vezovi za megajahte, splitski gradonačelnik Marinko Biškić rekao je kako su mali porezni obveznici žrtvovali puno svog novca za taj komunalni zahvat, zato moraju imati prednost u njegovu korištenju. Biškić, vlasnik multinacionalnog branda začina Nadalina, najavio je da će na zapadnoj obali biti kombinacija vezova za građane i operativnog ribarskog doka. Željko Kerum, vlasnik Marjan Radissona, na to je burno reagirao. “Neće valjda mojin gostima vonjat friškina”, izjavio je Kerum, bivši kandidat za načelničku funkciju.
- Biševo će postati prvi hrvatski pučinski otok na kojemu je legalizirana marihuana. Stanovnici Biševa na referendumu su s pet glasova za i tri protiv prihvatili da njihov otok uđe u pilot-projekt turističke zajednice, kojim bi se devet pučinskih otoka, koji su ostali bez stanovništva, radi poticaja turizma pretvorilo u coffee-shop zonu nizozemskog tipa. Sličan referendum treba se provesti još na Šćedru, Premudi, Škardi, Kapriju, Sarkanama, Svetom Andriji, Molatu i Vrgadi.
- Nakon što je Hrvatska zbog nepostojanja vanjske opasnosti ukinula oružane snage i ostavila samo malu, profesionalnu jezgru stacioniranu u centru za obuku komandosa u Udbini, ukidanje HV-a izazvalo je negodovanje u Imotskom, gradu duge vojničke tradicije. Stoga je odlučeno da će Hrvatska vojska nastaviti postojati u Imotskom, ali kao počasna povijesna postrojba. “Imotski haveovci bit će spomen na našu junačku povjesnicu, baš kao sinjski alkari ili Bokeljska mornarica”, izjavio je predsjednik inicijativne udruge. HV će svoj prvi nastup imati na procesiji Svetog Vlaha u Dubrovniku.
Kultura
Film Ognjena Sviličića pobijedio u Berlinu
- Ministrica kulture Andrea Zlatar u pulskoj je Areni otvorila 59. filmski festival, dosad najuspješniji za hrvatsku kinematografiju. “Zadovoljni smo što ove godine imamo rekordnih čak 13 filmova” rekla je ministrica, “a još zadovoljniji njihovim velikim međunarodnim uspjesima”. Ove godine, naime, čak su dva hrvatska filma igrala u Cannesu, a film Ognjena Sviličića nagrađen je u Berlinu. Međutim, raduje i povratak publike hrvatskom filmu: domaće premijere imale su u prosjeku 55.000 gledatelja, a najveći hit, ratni spektakl Kristijana Milića “Taktička grupa 5”, gledalo je čak 260.000 ljudi.
- Novi roman Zorana Ferića “Kalendar Maya” pretvara se u europski književni fenomen. Nakon prijevoda na 23 jezika, Ferićev treći roman uskoro izlazi i na nizozemskom, finskom i korejskom. Norveški Aftenposten Ferićev je roman opisao kao “roman koji otvara oči” i “preslaguje sliku o istočnoeuropskoj književnosti”, a japanski Asahi Shimbun hrvatskog pisca uspoređuje s de Sadeom, Genetom i Elfriede Jelinek.
- U našem najposjećenijem i najprestižnijem izložbenom prostoru, Umjetničkoj galeriji u Dubrovniku, otvorena je velebna izložba francuske avangarde. Izložba čiji su sponzori Mercator i Delta Holding predstavlja djela Legera, Duchampa i drugih avangardista. S obzirom na novi bum Dubrovnika kao kulturne destinacije, očekuje se više od pola milijuna posjetitelja. Nakon zatvaranja izložba se seli u mletački Palazzo Grassi.
Sport
Košarkaši Zadra u finalu Final Foura
- Nakon osvojenog boda na vrućem gostovanju u Eindhovenu, splitski Hajduk sve je bliži prolasku u drugi krug Lige prvaka. S obzirom na to da je Werder doživio neugodni domaći poraz od Juventusa, Hajduk kolo prije kraja ima bod prednosti i dovoljan mu je domaći remi protiv Nijemaca. Heroj utakmice u Eindhovenu bio je Tićinović koji je zabio vodeći gol, a potom asistirao Vručini za izjednačenje u 87. minuti.
- Košarkaši Zadra ušli su u finale Final Foura košarkaške europske lige. U dramatičnom polufinalu u Beogradu Zadrani su 89-86 pobijedili moskovski CSKA, pa će u subotu igrati protiv pobjednika utakmice Maccabija i sarajevske Bosne. Najboji igrač Zadra s 23 postignuta koša bio je 18-godišnji Stevanović, pojačanje iz Vojvodina Naftagasa.
- Ponukan dvjema neuspješnim sezonama zaredom, direktor Dinama, Zdravko Mamić, dao je neopozivu ostavku. “Nisam više mogao izdržati pritisak javnosti”, rekao je kontroverzni menadžer na konferenciji za novinare. Mamić je mandat predao predsjedniku Skupštine kluba i zagrebačkom gradonačelniku Jasenu Mesiću koji je najavio da će Mamića naslijediti Velimir Zajec.
Spektakli
Thompson nastupa u Hiltonu Katalinića brig
- Marko Perković, starijoj publici poznatiji kao Thompson, nastupat će tijekom ovog mjeseca kao gost u noćnom klubu i kasinu Elite, u sklopu novog splitskog kongresnog hotela Hilton Katalinića brig. Perković, koji je prije desetak godina punio stadione, posljednjih se godina suočio s osjetnim osipanjem publike. Nakon posljednjeg megakoncerta, onog u pulskoj Areni 2009., Perković je uglavnom nastupao po diskotekama, malonogometnim turnirima i krštenjima mladog vina. Dugoročni angažman s klubom Elite osigurao je tako egzistenciju pjevača kojega su zbog meteorskog pada počeli uspoređivati s Presleyjem.
- Vlatka Pokos definitivno se povlači iz hrvatskog društvenog života. Kontroverzna celebrity, naime, seli se na udaljeni pacifički otok Vanuatu, najavljuje da će se baviti humanitarnim radom i da se više ne vraća u Hrvatsku. Samim time novine o njoj više neće napisati ni retka.
Lažni New York Times, koji se kolportirao centrom New Yorka, bio je djelo poznate skupine satiričkih provokatora Yes Men. Oni su napravili fiktivne novine s nadnevkom iz srpnja iduće godine, objavljujući u njima “vijesti koje bi željeli objaviti”. Provokacija je bila utoliko efektna što su članovi Yes Mena koristili stvarnu grafiku, papir i fontove NYT-a, a tekstove su pisali pravi novinari, uključujući i Timesove. Među vijestima koje su Yes Men “željeli objaviti” bile su i one da je Obama povukao američku vojsku iz Iraka te da je Condoleezza Rice priznala da Irak nikad nije imao oružje za masovno uništenje.
Priča o provokaciji Yes Men ostavila je nas u Hrvatskoj u stanju blage zabezeknutosti. Naime, kao da pomalo zavidimo američkoj liberalnoj politici što je puna kratkoročnih snova i točno zna što želi. To je osjećao velik dio nas nekoć davno, 2000., kad smo točno znali što želimo u posttuđmanovskoj eri - parlamentarnu demokraciju, ideološki pluralizam, kraj kulta ličnosti, politički fair play, otvaranje prema Zapadu i reviziju pretvorbe.
Što, međutim, danas želimo? Ulazak u NATO? Ulazak u EU? Žele li to mnogi ili samo politička elita? Žele li to škverani ili vinari? Koja je uopće optimalna projekcija u kojoj sami sebe vidimo? Ili su nam želje sasvim defenzivne, konzervirajuće - da bude manje ubojstava, manje otpuštanja, manje cijene nekretnina - uostalom, možda, da bude manje promjena? Jesu li nas promjene tako izludile da molimo Boga da sve ostane kako jest? Ili nešto zaista želimo?Svatko od nas može odgovor na to dati samo u prvom licu. A redakcija je meni predložila da napišem imitaciju yesmenovskog eksperimenta, male virtualne novine iz sredine 2010., koje će donositi vijesti koje bih želio tada čitati. Ovaj “popis želja” posve je privatan. On nije prognoza, ni prijedlog za političku akciju, niti se nadam da oko njega može biti konsenzusa.
Politika
Vratilo se 70 posto srpskih izbjeglica
- Hrvatska je zaključila i posljednje poglavlje u pregovorima s Europskom Unijom te može postati 27. članica EU odmah nakon provedbe referenduma. To je izjavio europski povjerenik za proširenje Olli Rehn dodavši kako je “odlučnom društvenom akcijom Hrvatska u kratkom roku iskorijenila kulturu korupcije te učinkovito postavila brodogradnju na noge”. “Osobito je dojmljiv rezultat u povratku izbjeglica”, dodao je Rehn, istaknuvši da se 70 posto srpskih ratnih izbjeglica vratilo u prijeratne domove, potaknuto ekonomskim bumom u slobodnim poduzetničkim zonama Udbine, Kistanja, Kostajnice, Gračaca i Okučana. U ovom trenutku najveća zapreka hrvatskom ulasku u EU je niska referendumska potpora ulasku. “Mislim da su naši građani počeli shvaćati prednosti hrvatske rijetke naseljenosti, obilnih izvora vode i geopolitičke sigurnosti. Zagovornike Unije čeka težak posao da objasne građanima zašto bi to doveli u rizik”, komentirao je vođa euroskeptične frakcije u Saboru, Tonči Tadić.
- “Nakon iznurujuće društvene akcije koja je trajala tri godine i upregnula politiku, medije, nevladin sektor i vjerske zajednice, možemo slobodno reći: Hrvatska je zemlja bez korupcije”, izjavio je šef koordinacije za borbu protiv korupcije dr. Matko Marušić predstavljajući rezultate akcije. Tijekom tri godine na ukorijenjeno zlo, duboko usađeno u društvene običaje, koordinacija je tukla iz svih oružja. Najvažniji čimbenik borbe bilo je pojednostavljivanje i transparentnost državne administracije u kojoj su, kao i u zdravstvu, uvedene javne liste čekanja, pribavljanje dokumentacije prebačeno je kao zadatak administraciji, znatan dio procedure obavlja se internetom, a status predmeta nadzire se na webu pomoću zaporke. Velik udio ponijeli su i NGO, preko aktivističkih udruga koje su činovnicima dijelile bedževe i naljepnice “U ovom se uredu na prima mito” te organizirale besplatan telefon “Prijavite korupciju anonimno”. Udio je imala i Crkva preko volonterskih udruga kao što su “Liječnici katolici protiv korupcije” (LKPK) i “Suci katolici protiv korupcije” (SKPK). “Novi naraštaj formiran je s novim mentalitetom”, izjavio je Marušić te dodao da “ono što je njihovim roditeljima bilo normalno, danas izaziva zgražanje”.
- Saborsko povjerenstvo nastavilo je danas šestomjesečno saslušanje u slučaju IGH. Parlamentarno povjerenstvo nastavlja istraživati jesu li brojne javne osobe, političari i ministri potpomogli usponu zagrebačkoga građevinskog diva, pogodujući mu zato što su u njemu imali vlasnički udio. IGH, koji je godinama bio predmet kritika, dospio je pred Sabor nakon što su troškovi dovršenja Pelješkog mosta i aerodroma Pleso narasli 45 posto više od predviđenog. Tijekom rada povjerenstva bit će saslušano više bivših ministara i suvlasnika tvrtke.
- Hrvatska biskupska konferencija oštro je osudila nečovječno ponašanje hrvatskih vlasti spram azilanata i ekonomskih imigranata. “Dok veliki dijelovi hrvatskog tla još leže u šikari, neobrađeni i prazni, brojne radišne ruke iz Afrike, Azije i s Balkana mjesecima iščekuju u azilantskim centrima potrebne papire”, izjavio je predsjedatelj HBK, monsinjor Anton Šuljić. HBK je također pozdravio ubrzani povratak srpskih izbjeglica. Biskupska konferencija ponudila je i pomoć sestrinskoj Pravoslavnoj crkvi koja ponegdje u Hrvatskoj ima problema sa sakralnim prostorima. U tom će smislu biskupije pravoslavcima na dulji rok uzajmiti malo korištene i zapuštene sakralne prostore u Makarskoj, Splitu i Puli. “To je praksa koja postoji još iz doba Venecije”, komentirao je predsjedatelj HBK.
- Otok Žirje u šibenskom zaljevu i službeno je prvi jadranski otok na kojemu domicilno stanovništvo više nije većina. Domaći na Žirju čine 37 posto od njegovih 450 stanovnika. To stanje ponajviše je rezultat ciljane akcije kojom je Vlada na rijetko naseljena područja useljavala mlade, reproduktivno sposobne i obrazovane imigrante. “Danas na Žirju postoje 34 malopoduzetničke tvrtke, uglavnom u vlasništvu ljudi koje su privukli dobra klima i porezne olakšice”, izjavio je predsjednik žirajskog mjesnog odbora Danac Kjetil Bastrup. “Prva generacija imala je problema s jezikom i mentalitetom, a druga je već sasvim asimilirana”, dodala je jedna od useljenica, liječnica azilantica iz Sijera Leonea Odile Mesongo. “Moj devetogodišnji sin sada Zagrepčane ući razlikovati pirku od kanjca i špare od kneza”, rekla je na šarmantnoj šibenskoj ikavici mlada Afrikanka čija ambulanta danas skrbi za 80 mahom starih starosjedilaca.
Novac
Tri nova putnička broda iz Rijeke
- Riječki 3. maj potpisao je ugovor o gradnji tri putnička kruzera s grčko-malteškom kompanijom Utopia Shipping. Kruzeri će biti isporučeni do 2017., a služit će za kružna putovanja Karibima i južnim Pacifikom. “To je dokaz da hrvatska brodogradnja može biti održiva i bez protekcionističkih subvencija”, izjavio je ministar gospodarstva u Vladi RH Željko Mavrović. Posao uređenja broda bit će velika prilika za hrvatsku industriju pokućstva, drvni klaster i metalsku industriju.
- U Sisku je jučer otvorena suvremena tvornica informatičke tehnologije, nastala ulaganjem finskog i hrvatskog kapitala. Tvornica, koja će zapošljavati 330 inženjera elektronike, nastala je na mjestu nekadašnje Inine rafinerije koje se Siščani sjećaju s nelagodnom zebnjom. “Možemo potvrditi da je Sisak definitivno od grada željeza postao grad silicija”, izjavio je sisački gradonačelnik Goran Dević.
Crna kronika
Policijska ophodnja spasila mačku
- Devetogodišnja djevojčica B. N. iz Zagreba bila je presretna kad je policijska ophodnja spasila njezinu umiljatu mačku koja se zavukla ispod grede na gradilištu Hrvatskog plesnog centra u Novom Zagrebu. Kvartovski policajci izvukli su macicu nakon višesatnog napora. “Nova sigurnosna situacija, minimum kriminala i niska stopa ubojstava sada nam daju vremena da se više posvetimo svakodnevnim brigama građana”, istaknuo je prvi hrvatski policajac Vladimir Faber.
Regije
Hrvatska vojska još samo u Imotskom
- Od mastodontskog plana gradnje čak pet golf-terena u Motovunskoj šumi ipak neće biti ništa. Nagli porast cijena tartufa i postojani bum istarskih agrarnih proizvoda, naime, doveli su u pitanje taj hvalevrijedni projekt. “U ovom odnosu tržišnih snaga ne isplati nam se tako velike površine poljoprivrednog zemljišta žrtvovati za dokoličare s palicama”, rekao je istarski župan Franci Blašković.
- Sudbina proširenog zapadnog dijela splitske obale i dalje je predmet oštrih rasprava. Nakon što je definitivno odbačen prijedlog da se na tom dijelu obale, ispred Kerumova prvokategornika Marjan Radisson, naprave vezovi za megajahte, splitski gradonačelnik Marinko Biškić rekao je kako su mali porezni obveznici žrtvovali puno svog novca za taj komunalni zahvat, zato moraju imati prednost u njegovu korištenju. Biškić, vlasnik multinacionalnog branda začina Nadalina, najavio je da će na zapadnoj obali biti kombinacija vezova za građane i operativnog ribarskog doka. Željko Kerum, vlasnik Marjan Radissona, na to je burno reagirao. “Neće valjda mojin gostima vonjat friškina”, izjavio je Kerum, bivši kandidat za načelničku funkciju.
- Biševo će postati prvi hrvatski pučinski otok na kojemu je legalizirana marihuana. Stanovnici Biševa na referendumu su s pet glasova za i tri protiv prihvatili da njihov otok uđe u pilot-projekt turističke zajednice, kojim bi se devet pučinskih otoka, koji su ostali bez stanovništva, radi poticaja turizma pretvorilo u coffee-shop zonu nizozemskog tipa. Sličan referendum treba se provesti još na Šćedru, Premudi, Škardi, Kapriju, Sarkanama, Svetom Andriji, Molatu i Vrgadi.
- Nakon što je Hrvatska zbog nepostojanja vanjske opasnosti ukinula oružane snage i ostavila samo malu, profesionalnu jezgru stacioniranu u centru za obuku komandosa u Udbini, ukidanje HV-a izazvalo je negodovanje u Imotskom, gradu duge vojničke tradicije. Stoga je odlučeno da će Hrvatska vojska nastaviti postojati u Imotskom, ali kao počasna povijesna postrojba. “Imotski haveovci bit će spomen na našu junačku povjesnicu, baš kao sinjski alkari ili Bokeljska mornarica”, izjavio je predsjednik inicijativne udruge. HV će svoj prvi nastup imati na procesiji Svetog Vlaha u Dubrovniku.
Kultura
Film Ognjena Sviličića pobijedio u Berlinu
- Ministrica kulture Andrea Zlatar u pulskoj je Areni otvorila 59. filmski festival, dosad najuspješniji za hrvatsku kinematografiju. “Zadovoljni smo što ove godine imamo rekordnih čak 13 filmova” rekla je ministrica, “a još zadovoljniji njihovim velikim međunarodnim uspjesima”. Ove godine, naime, čak su dva hrvatska filma igrala u Cannesu, a film Ognjena Sviličića nagrađen je u Berlinu. Međutim, raduje i povratak publike hrvatskom filmu: domaće premijere imale su u prosjeku 55.000 gledatelja, a najveći hit, ratni spektakl Kristijana Milića “Taktička grupa 5”, gledalo je čak 260.000 ljudi.
- Novi roman Zorana Ferića “Kalendar Maya” pretvara se u europski književni fenomen. Nakon prijevoda na 23 jezika, Ferićev treći roman uskoro izlazi i na nizozemskom, finskom i korejskom. Norveški Aftenposten Ferićev je roman opisao kao “roman koji otvara oči” i “preslaguje sliku o istočnoeuropskoj književnosti”, a japanski Asahi Shimbun hrvatskog pisca uspoređuje s de Sadeom, Genetom i Elfriede Jelinek.
- U našem najposjećenijem i najprestižnijem izložbenom prostoru, Umjetničkoj galeriji u Dubrovniku, otvorena je velebna izložba francuske avangarde. Izložba čiji su sponzori Mercator i Delta Holding predstavlja djela Legera, Duchampa i drugih avangardista. S obzirom na novi bum Dubrovnika kao kulturne destinacije, očekuje se više od pola milijuna posjetitelja. Nakon zatvaranja izložba se seli u mletački Palazzo Grassi.
Sport
Košarkaši Zadra u finalu Final Foura
- Nakon osvojenog boda na vrućem gostovanju u Eindhovenu, splitski Hajduk sve je bliži prolasku u drugi krug Lige prvaka. S obzirom na to da je Werder doživio neugodni domaći poraz od Juventusa, Hajduk kolo prije kraja ima bod prednosti i dovoljan mu je domaći remi protiv Nijemaca. Heroj utakmice u Eindhovenu bio je Tićinović koji je zabio vodeći gol, a potom asistirao Vručini za izjednačenje u 87. minuti.
- Košarkaši Zadra ušli su u finale Final Foura košarkaške europske lige. U dramatičnom polufinalu u Beogradu Zadrani su 89-86 pobijedili moskovski CSKA, pa će u subotu igrati protiv pobjednika utakmice Maccabija i sarajevske Bosne. Najboji igrač Zadra s 23 postignuta koša bio je 18-godišnji Stevanović, pojačanje iz Vojvodina Naftagasa.
- Ponukan dvjema neuspješnim sezonama zaredom, direktor Dinama, Zdravko Mamić, dao je neopozivu ostavku. “Nisam više mogao izdržati pritisak javnosti”, rekao je kontroverzni menadžer na konferenciji za novinare. Mamić je mandat predao predsjedniku Skupštine kluba i zagrebačkom gradonačelniku Jasenu Mesiću koji je najavio da će Mamića naslijediti Velimir Zajec.
Spektakli
Thompson nastupa u Hiltonu Katalinića brig
- Marko Perković, starijoj publici poznatiji kao Thompson, nastupat će tijekom ovog mjeseca kao gost u noćnom klubu i kasinu Elite, u sklopu novog splitskog kongresnog hotela Hilton Katalinića brig. Perković, koji je prije desetak godina punio stadione, posljednjih se godina suočio s osjetnim osipanjem publike. Nakon posljednjeg megakoncerta, onog u pulskoj Areni 2009., Perković je uglavnom nastupao po diskotekama, malonogometnim turnirima i krštenjima mladog vina. Dugoročni angažman s klubom Elite osigurao je tako egzistenciju pjevača kojega su zbog meteorskog pada počeli uspoređivati s Presleyjem.
- Vlatka Pokos definitivno se povlači iz hrvatskog društvenog života. Kontroverzna celebrity, naime, seli se na udaljeni pacifički otok Vanuatu, najavljuje da će se baviti humanitarnim radom i da se više ne vraća u Hrvatsku. Samim time novine o njoj više neće napisati ni retka.
bglavac
irida
edin.kecanovic
