Većina dalmatinskih restorana ne nudi ništa vegetarijancima

Iznimke na svu sreću postoje, barem kada je riječ o gastromapi Splita koji ima dva vege restorana “Makrovegu” i “Zrno”.

Kako nam je rekla Mia Šoškić, voditeljica restorana “Makrovega”, interes među strancima je golem, a ovog ljeta među njihovim gostima najviše je Norvežana, Francuza i Britanaca.

- Sve više je stranaca koji se hrane prirodnom vegeterijanskom i vegnaskom hranom, odnosno onim namirnicima uzgojenim bez kemije, aditiva i GMO-a. Imaju realizaciju da takva hrana pridonosi zdravlju, boljem izgledu, dugovječnosti, očuvanju okoliša i života uopće - kaže Mia koju smo upitali i imaju li turisti problema s pronalaskom njihovog restorana budući da je “uvučen” duboko u Varoš, u Leštininoj ulici.

Sretna krava

- Ne mali broj puta smo se ugodno iznenadili kad bi neki od stranih gostiju izjavili da su izabrali baš Split za svoju destinaciju samo zato jer su u “Makrovegi” imali rješenje za prehranu - otkriva nam Mia za čiji restoran vegetarijanci i vegani sa svih strana svijeta uglavnom doznaju preko specijaliziranog gastro web-sitea HappyCow (sretna krava) koji nudi popis adresa ovakvih restorana i dućana zdrave hrane u raznim svjetskim gradovima.

Na tom siteu smo pronašli komentare brojnih stranih gostiju koji imaju samo riječi hvale za “Makrovegu”, bilo da je riječ o hrani, moderno uređenom interijeru ili ljubaznom osoblju.

Iz komentara se lako iščitava kako su ovi gosti bili razočarani hranom po drugim restoranima, posebice onima na otocima, gdje je vege ponuda svedena na pizzu s povrćem ili tjesteninu.

- Nedavno smo u gostima imali dvojicu mladića iz Brightona u Velikoj Britaniji koji su ostali iznenađeni koliko je malo vege restorana kod nas. U njihovom gradu sa stanovništvom oko 480 tisuća ima 15-ak ovakvih restorana - kaže Mia s kojom se nerijetko zadovoljne mušterije žele i slikati za uspomenu pa joj naknadno šalju fotografije mailom.

Unatoč rastućem trendu zdrave prehrane i tisućama turista koji rado konzumiraju seitan i tofu, većina dubrovačkih restorana nema posebne jelovnike za vegetarijance, vegane ili goste alergične na glutein.

Pogled na meni goste bi mogao uvjeriti kako je na hrvatskom jugu povrće tek prilog uz meso ili ribu, a samo rijetki ugostitelji love korak sa svijetom.

- Problem je vjerojatno što takva ponuda zahtjeva educiranost kuhara. Kad je riječ o veganima koji iz prehrane isključuju meso, ribu, jaja, mlijeko i mliječne proizvode, potrebne su i zasebne kuhinje - kaže Vedran Kraljević, vlasnik restorana “Lapad Beach Dubrovnik”, jednog od rijetkih koji nude specijalizirani vegetarijanski i veganski jelovnik.

Kraljević, nekadašnji vlasnik jedne od prvih trgovina zdrave hrane u Hravstkoj i organizator dubrovačkog Mediteranskog sajma kaže kako u zadnja dva desetljeća broj vegana rapidno raste.

- Taj će trend zasigurno jačati usporedo sa sviješću da ljudsko tijelo nije “kontejner za smeće” - mišljenja je Kraljević koji veganske i vegeterijanske menije nudi ponajviše Skandinavcima, Nijemcima i Francuzima, ali i domaćima.

Unutar gradskih zidina na Prijekome nalazi se “Nishta”, koji je uz donekle sličan “Smoothie bar”, jedini dubrovački specijalizirani vegetarijanski restoran.

“Nishta” je u vlasništvu supružnika Remy, kuhara i hotelskih menagera koji su se iz Švicarske preselili u Dubrovnik.

- Suprug mi je Švicarac, a ja sam hercegovačkog podrijetla, odrasla u Švicarskoj - kaže vlasnica Ružica Remy, koja je prije četiri godine otvorila “Nishtu”.

Jelovnik je živopisan i nudi predjela poput “Leće u šumi”, indijski specijalitet “Pakoras” nakon kojega “nema ljubljenja” ili pak “Nachos con queso”.

Na meniju su i juhe poput španjolske gazpacho, japanske miso ili egzotične sunrise, a među glavnim jelima gostima se nudi sjeveoafrički specijalitet falafel, burritosi sa sojom, sarme sa smjesom od riže, soje i ječma u listovima svježeg ili kiselog kupusa i mnoga druga jela u kojima, po umjerenim cijenama, ponajviše uživaju turisti s britanskom i američkom putovnicom.

U Zadru nema restorana namijenjenih isključivo vegetarijancima i veganima, ali se u većini ugostiteljskih objekata na zahtjev može dobiti vegetarijanski obrok, ili se dnevni meni prilagodi zahtjevima gosta.

- Svi noviji restorani u Zadru prate trendove i ostavljaju gostu mogućnost i za vegetarijansko jelo. Nas turisti znaju upitati za vegetarijanske restorane, ali puno više upita ima za restoran Mcdonaldsa kojega nema u Zadru. Tada ih uputimo na domaću, dalmatinsku spizu koja je kvalitetnija, pa i jeftinija od fast fooda – kaže Stjepan Felber iz Turističke zajednice Grada Zadra.

Vege fast food

- U novije vrijeme čak i fast food zalogajnice imaju vegetarijanske sendviče ili pizze, a skoro svaka konoba ili restoran ponudit će na zahtjev vegetarijanski obrok koji je u osnovi jelo bez mesa ili ribe. Sa veganima koji isključiju sve namirnice životinjskom porijekla, pa i mlijeko i mliječne proizvode, situacija je puno složenija – kaže nam jedan dugogodišnji zadarski vegetarijanac, koji nam je pohvalio restoran “Pet bunara” zbog odličnog menija za ljubitelje zdrave prehrane.

Šibenski turisti očito nisu poput Anke iz Mucalove pjesme koja “jede samo zelenilo” jer Krešimirov grad još uvijek nema specijalizirani vegetarijanski ili veganski restoran.

- Svaki restoran u gradu ima na karti barem jedno ili dva jela koja su prilagođena vegetarijancima. Što se tiče konoba ili gostionica koje njeguju domaću kuhinju, vjerojatno i ne.

Međutim, gostima koji traže vegetarijansku hranu, uvijek se izađe u susret. Bilo sa sirevima, povrćem, ili nekom drugom hranom koja je po njihovom guštu. Vegetarijansku hranu traže uglavnom stranci, a u zadnje vrijeme su počeli nešto i domaći, najviše s kontinenta. Sve u svemu, mogu kazati da je potražnja za vegetarijsnkom hranom u porastu - rekao nam je Joso Smolić, predsjednik šibenskog Ceha ugostitelja i vlasnik restorana “Peškarija” na šibenskoj rivi.

siniša jović, foto: mario todorić, joško šupić / cropix
http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/
ArticleView/articleId/113173/Default.aspx