Piše: Sergej Trajković
Nikada u životu nisam ranije dobio božićni poklon. Radilo se o svjetiljci u obliku gitare i glinenom, vrlo realistično izrađenom kipu Djeda Mraza. To se čudo dogodilo ovaj ponedjeljak, točno 67 dana prije obilježavanja godišnjice Kristova rođenja.
Pa kuda ide ovaj svijet, zapitao sam se. Mogući odgovor mi se odmah sam ponudio nakon što sam pogledao naslovnice novina na kojima su prevladavale riječi “kriza”, “inflacija”, “bankrot”... Jesu li trgovci, uznemireni naglim padom potrošnje građana koji masovno prazne svoje bankovne račune i pune čarape i kasice prasice, odlučili preuranjenim nametanjem blagdanske euforije koliko-toliko popuniti svoje sve praznije blagajne?
Pa moji prijatelji još nisu prestali prepričavati angedote s nedavnog ljetovanja, a šoping centri u Škorpikovoj i okolici već su puni bogato okićenih božićnih drvaca, ukrasnih kuglica, svjećica, anđelčića, Djedova Božićnjaka, jaslica, tkanina i posuđa s božićnim motivima... Čovjek se zapita nije li zapeo u kakvom prostorno-vremenskom paradoksu. Ustvari, gdje su prije nestale Sisvete?! Kada je prošao advent?!
Krenimo ispočetka. Od prijatelja sam sredinom ovoga mjeseca doznao da u trgovačkim lancima koncentriranima na zapadu grada Božić samo što nije došao. I stvarno. Čim sam ušao u Baumax, povrh visokih polica s alatima i raznim artiklima za kućanstvo, stršala je raskošno okićena jela od koja četiri metra.
Probivši se do nje kako bih bio siguran da me oči ne varaju, shvatio sam odjednom da su desno od mene velike, detaljno i realistično izrađene jaslice, a s lijeve strane me u oči bola svjetlost ukrasnih zlaćanih kuglica, snježnih pahuljica, perlica, lampica i još 3000 artikala s božićnim motivima. Malo dalje su, jedan pokraj drugog, kao vojska bili poredani Djedovi Božićnjaci u raznim varijantama i od raznih materijala. Iskreno, nisam posumnjao da je konkurencija zakazala, ali ipak sam se uputio u obližnju Kiku te malo dalje u City Center, gdje je prodajni prostor Magme. Identična slika.
Međutim, još je nešto bilo zajedničko svim tim trgovinama. Kao i kod glinenog Djeda Bozićnjaka u Baumaxu, na čijem je podnožju bila zalijepljena deklaracija na kojoj je pisala već toliko predvidljiva informacija o porijeklu - “Made in China”, i većina božićnih artikala u svim tim šoping centrima bila je iz Kine, zemlje u kojoj su katolici još u manjini, ali su zato kineski proizvodi diljem svijeta u većini.
Na trenutak sam se zapitao kako bi bez galopirajućeg američkog konzumerizma koji se posljednja dva desetljeća širi na cijeli svijet i Kineza koji jeftino proizvode i izvoze sve i svašta uopće danas izgledali božićni blagdani.
Koliko nam je Kina bitna za moderno obilježavanje Božića, dovoljno potkrepljuje podatak Hrvatske gospodarske komore prema kojem je iz te zemlje lani uvezeno raznih božićnih ukrasa, poput lampica za božićna drvca, kuglica, figurica Djeda Božićnjaka, anđelčića i drugih božićnih artikala u vrijednosti od 8,662.433 dolara! U tu svotu nije uračunata sva sila ostalih predmeta koji se također najčešće prodaju za vrijeme božićnih blagdana, poput raznih svjetiljki, igračaka i tkanine. Tada bi taj iznos premašio 20 milijuna dolara.
I tako, dok građani još zbrajaju štete od neplanirano prekomjerne potrošnje za vrijeme ljetovanja i pokušavaju pokrpati rupe u kućnom proračunu štednjom ili dizanjem još jednog kredita, trgovci su već počeli novi napad na naše džepove. Još su mi u sjećanju svježi oni dani prije samo petnestak godina kada su se božični sajmovi održavali tri do četiri dana. Danas imam osjećaj da traju gotovo tri mjeseca.
Pa lani je zagrebački Božićni sajam otvoren u mjesecu studenome! Ako se nastavi ovim stazama blagdanskog potrošačkog ludila, koje smo, jasno je već valjda svima, uvezli iz najkapitalističkije od svih država - Sjedinjenih Američkih Država (za razliku od proizvoda koje uvozimo iz komunističke Kine), ne bih se čudio da se za koju godinu otvori “sisvetsko-uskrsni” sajam. Na pitanje hoće li se to možda uskoro uistinu dogoditi, Dražen Eldić, voditelj prodaje u Baumaxu, nam nije znao odgovoriti, ističući da tvrtka samo prati svjetske trendove, a u borbi s konkurencijom milosti i sustezanja nema.
- Za Uskrs ipak još nemamo ništa u ponudi - u šali je odgovorio Eldić i nastavio: - To što smo već 15. listopada otvorili svoj božićni sajam, isključivo je posljedica praćenja svjetskih trendova. Već godinama se s prodajom blagdanskih artikala počinje ranije, ali nije nam namjera da blagdanskim duhom zavedemo kupce kako bismo više zaradili. I lani smo otprilike u isto vrijeme otvorili božićni sajam, a tako je i u svih naših 150 centara u Europi. Nema to veze ni s ovom krizom i podizanjem adrenalina kod kupaca.
Otkad smo otvorili šoping centar u Hrvatskoj, dakle posljednjih pet godina, božićne artikle počinjemo izlagati već u listopadu. Kika je, primjerice, počela mnogo ranije, već početkom mjeseca, i stoga si mi ne možemo dopustiti odugovlačenje. Jedan šoping centar prati drugi, to je tako u poslovnom svijetu. Uostalom, ponašanje kupaca nam pokazuje da nismo pogriješili. Zanimanje za božićne artikle bilo je veliko već prvog dana otvaranja sajma, čim smo na police stavili te proizvode. Odgovara im ugođaj, toplina i ozračje koje stvara ova naš božićni kutić - objasnio je voditelj prodaje.
Samo dvadesetak metara dalje je takozvani sisvetski kutić s velikom ponudom svijeća, vijenaca, lampiona, zemlje i pijeska za grobove, cvijeća... Dakle, jedan se blagdanski kutić nalazi odmah pokraj drugog, unatoč činjenici da su ti blagdani vremenski udaljeni 55 dana! U prodaji su zasad umjetne jele i sva sila ukrasa, a vijenci i prave jele će se u ponudi ipak naći prije adventa, kako i dolikuje. No, u Baumaxu su to objasnili praktično, biološkom
činjenicom prema kojoj “žive jele ne bi izdržale do Božića”. U protivnom bi, kažu, i njih već prodavali. U šoping centru Kika božićni je duh bio prisutan već početkom listopada, kada lišće na granama još nije niti počelo žutjeti.
- Da, to je djelomično točno. Početkom listopada na police smo stavili razne božićne ukrase i ostale artikle, ali to su lanjske zalihe kojih smo se htjeli riješiti. Na njih smo stavili popust pa su time građani u ovoj krizi mogli uštedjeti. Međutim, s božićnim sajmom smo počeli zapravo 20. listopada, a tako je, otprilike, bilo i lani. U svih 70 trgovina diljem Europe sajam je otpočeo isti dan, tako da i mi samo pratimo inozemne trendove. Već u ovom prvom tjednu smo primijetili da ljudi već naveliko kupuju božićne artikle.
Vjerojatno su se požurili dok se još može birati. Imam umjetne borove u crnoj, bijeloj i zelenoj boji, mnoštvo ukrasa, ali kako smo mi ponajprije trgovina koja prodaje namještaj i sve za uređenje interijera, imamo i, primjerice, jastučnica s božićnim motivima. Većina tih proizvoda je iz Kine, osim staklenih kuglica za jele koje se proizvode u Češkoj, jer su ipak te mnogo kvalitetnije - tvrdi Davor Zeba, direktor prodaje u Kiki, ističući kako ove godine, unatoč krizi, planiraju 10-postotno povećanje prodaje u blagdanskom mjesecu, prosincu.
No, apsolutno sve rekorde oborila je Magma, na čijim se policama raznoliki božićni asortiman nalazio već 30. rujna!
- Izlozi će se u božićnom duhu dekorirati nakon 1. studenoga. Spomenuti datumi u skladu su sa svjetskim trendovima. U ponudi je sve, od klasičnih artikala poput jaslica, borova, kuglica, girlandi, adventskih vijenaca i ukrasa, preko lampica, ukrasnih figura, svijeća i svijećnjaka, ukrasnih vrpci i papira, do prigodnih šalica, jastuka, dekoracija i salveta. S obzirom na kompleksnost Magmine maloprodaje, svakako treba istaknuti i asortiman igračaka i odjevnih predmeta u božićnom duhu - tvrde u Magmi, također ističući da je većina tih artikala proizvedena u Kini.
Koliki je zamah blagdanske potrošačke groznice, odnosno koliko građani zapravo “nasjedaju” na sve ranije božićne sajmove u šoping centrima, najbolje bi ipak pokazale brojke. No, činjenica je da točna financijska evidencija u Hvatskoj ne postoji. Mario Švigir, makroekonomski savjetnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, kaže kako u Hrvatskoj nema službenih podataka o potrošnji za božićne, ali i sve ostale blagdane.
Stoga se, kaže, u javnosti barata podacima koji jako odudaraju jedan od drugoga - u rasponu interpretacija da je promet u prosincu “teži” za 11 milijardi kuna do nekih procjena da se zapravo radi o dodatnih 2 milijarde kuna. No, prema službenim podacima Državnog zavoda za statisiku RH, promet u trgovinama je u prosincu veći od prometa u prethodnom mjesecu studenom za 13 do 18 posto. Promet blagdanske potrošnje u prosincu se, u posljednjih nekoliko godina, povećavao iz godine godinu za nekih 5 do 7 posto.
- Trgovačka industrija se, osobito u SAD-u, već tradicionalno priprema za božićni šoping i po nekoliko mjeseci unaprijed. Pripreme iz godine u godinu počinju sve ranije. Kada vlada blagdanski režim, ljudi će sebe, svoju rodbinu i prijatelje počastiti nečime što si inače ne bi priuštili. Blagdanska potrošnja godinama počinje već u studenome. Vrlo slabi promet u siječnju je odraz činjenice da se do sredine tog mjeseca troše namirnice kupljene još u prosincu. Osim toga, kod nas je još relativno malo nuđenja popusta za one koji žele kupiti božićne naimrnice prije same sezone. U vremenima kada kupnja preko kredita i banaka, odnosno kreditnih kartica predstavlja nešto u što građani ne mogu ući ili vide kao rizik, korisno je ponovno ponuditi kreditiranje od samih trgovaca ili proizvođača - smatra Švigir.
Međutim, činjenica je da se dinamika kupovine bitno razlikuje na početku i na kraju “božićne sezone”. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, najveće su stope rasta potrošnje u prosincu zabilježene u kupovini kozmetičkih i toaletnih proizvoda, i to do 40 posto. Potrošnja različitih igračaka i darova nižih cijena rasla je također do 40 posto, a odjevnih proizvoda do 20 posto.
Promet hrane se, pak, u istom mjesecu poveća od 20 do 30 posto, a posebno nekih proizvoda koji su vezani uz blagdanske kulinarske navike (kupnja ribe). Kupnja na štandovima i tržnicama u prosincu poraste za 39 posto u odnosu na prosjek ostalih mjeseci.
www.jutarnji.hr
Pa kuda ide ovaj svijet, zapitao sam se. Mogući odgovor mi se odmah sam ponudio nakon što sam pogledao naslovnice novina na kojima su prevladavale riječi “kriza”, “inflacija”, “bankrot”... Jesu li trgovci, uznemireni naglim padom potrošnje građana koji masovno prazne svoje bankovne račune i pune čarape i kasice prasice, odlučili preuranjenim nametanjem blagdanske euforije koliko-toliko popuniti svoje sve praznije blagajne?
Pa moji prijatelji još nisu prestali prepričavati angedote s nedavnog ljetovanja, a šoping centri u Škorpikovoj i okolici već su puni bogato okićenih božićnih drvaca, ukrasnih kuglica, svjećica, anđelčića, Djedova Božićnjaka, jaslica, tkanina i posuđa s božićnim motivima... Čovjek se zapita nije li zapeo u kakvom prostorno-vremenskom paradoksu. Ustvari, gdje su prije nestale Sisvete?! Kada je prošao advent?!
Krenimo ispočetka. Od prijatelja sam sredinom ovoga mjeseca doznao da u trgovačkim lancima koncentriranima na zapadu grada Božić samo što nije došao. I stvarno. Čim sam ušao u Baumax, povrh visokih polica s alatima i raznim artiklima za kućanstvo, stršala je raskošno okićena jela od koja četiri metra.
Probivši se do nje kako bih bio siguran da me oči ne varaju, shvatio sam odjednom da su desno od mene velike, detaljno i realistično izrađene jaslice, a s lijeve strane me u oči bola svjetlost ukrasnih zlaćanih kuglica, snježnih pahuljica, perlica, lampica i još 3000 artikala s božićnim motivima. Malo dalje su, jedan pokraj drugog, kao vojska bili poredani Djedovi Božićnjaci u raznim varijantama i od raznih materijala. Iskreno, nisam posumnjao da je konkurencija zakazala, ali ipak sam se uputio u obližnju Kiku te malo dalje u City Center, gdje je prodajni prostor Magme. Identična slika.
Međutim, još je nešto bilo zajedničko svim tim trgovinama. Kao i kod glinenog Djeda Bozićnjaka u Baumaxu, na čijem je podnožju bila zalijepljena deklaracija na kojoj je pisala već toliko predvidljiva informacija o porijeklu - “Made in China”, i većina božićnih artikala u svim tim šoping centrima bila je iz Kine, zemlje u kojoj su katolici još u manjini, ali su zato kineski proizvodi diljem svijeta u većini.
Na trenutak sam se zapitao kako bi bez galopirajućeg američkog konzumerizma koji se posljednja dva desetljeća širi na cijeli svijet i Kineza koji jeftino proizvode i izvoze sve i svašta uopće danas izgledali božićni blagdani. Koliko nam je Kina bitna za moderno obilježavanje Božića, dovoljno potkrepljuje podatak Hrvatske gospodarske komore prema kojem je iz te zemlje lani uvezeno raznih božićnih ukrasa, poput lampica za božićna drvca, kuglica, figurica Djeda Božićnjaka, anđelčića i drugih božićnih artikala u vrijednosti od 8,662.433 dolara! U tu svotu nije uračunata sva sila ostalih predmeta koji se također najčešće prodaju za vrijeme božićnih blagdana, poput raznih svjetiljki, igračaka i tkanine. Tada bi taj iznos premašio 20 milijuna dolara.
I tako, dok građani još zbrajaju štete od neplanirano prekomjerne potrošnje za vrijeme ljetovanja i pokušavaju pokrpati rupe u kućnom proračunu štednjom ili dizanjem još jednog kredita, trgovci su već počeli novi napad na naše džepove. Još su mi u sjećanju svježi oni dani prije samo petnestak godina kada su se božični sajmovi održavali tri do četiri dana. Danas imam osjećaj da traju gotovo tri mjeseca.
Pa lani je zagrebački Božićni sajam otvoren u mjesecu studenome! Ako se nastavi ovim stazama blagdanskog potrošačkog ludila, koje smo, jasno je već valjda svima, uvezli iz najkapitalističkije od svih država - Sjedinjenih Američkih Država (za razliku od proizvoda koje uvozimo iz komunističke Kine), ne bih se čudio da se za koju godinu otvori “sisvetsko-uskrsni” sajam. Na pitanje hoće li se to možda uskoro uistinu dogoditi, Dražen Eldić, voditelj prodaje u Baumaxu, nam nije znao odgovoriti, ističući da tvrtka samo prati svjetske trendove, a u borbi s konkurencijom milosti i sustezanja nema.
- Za Uskrs ipak još nemamo ništa u ponudi - u šali je odgovorio Eldić i nastavio: - To što smo već 15. listopada otvorili svoj božićni sajam, isključivo je posljedica praćenja svjetskih trendova. Već godinama se s prodajom blagdanskih artikala počinje ranije, ali nije nam namjera da blagdanskim duhom zavedemo kupce kako bismo više zaradili. I lani smo otprilike u isto vrijeme otvorili božićni sajam, a tako je i u svih naših 150 centara u Europi. Nema to veze ni s ovom krizom i podizanjem adrenalina kod kupaca.
Otkad smo otvorili šoping centar u Hrvatskoj, dakle posljednjih pet godina, božićne artikle počinjemo izlagati već u listopadu. Kika je, primjerice, počela mnogo ranije, već početkom mjeseca, i stoga si mi ne možemo dopustiti odugovlačenje. Jedan šoping centar prati drugi, to je tako u poslovnom svijetu. Uostalom, ponašanje kupaca nam pokazuje da nismo pogriješili. Zanimanje za božićne artikle bilo je veliko već prvog dana otvaranja sajma, čim smo na police stavili te proizvode. Odgovara im ugođaj, toplina i ozračje koje stvara ova naš božićni kutić - objasnio je voditelj prodaje.
Samo dvadesetak metara dalje je takozvani sisvetski kutić s velikom ponudom svijeća, vijenaca, lampiona, zemlje i pijeska za grobove, cvijeća... Dakle, jedan se blagdanski kutić nalazi odmah pokraj drugog, unatoč činjenici da su ti blagdani vremenski udaljeni 55 dana! U prodaji su zasad umjetne jele i sva sila ukrasa, a vijenci i prave jele će se u ponudi ipak naći prije adventa, kako i dolikuje. No, u Baumaxu su to objasnili praktično, biološkom
činjenicom prema kojoj “žive jele ne bi izdržale do Božića”. U protivnom bi, kažu, i njih već prodavali. U šoping centru Kika božićni je duh bio prisutan već početkom listopada, kada lišće na granama još nije niti počelo žutjeti. - Da, to je djelomično točno. Početkom listopada na police smo stavili razne božićne ukrase i ostale artikle, ali to su lanjske zalihe kojih smo se htjeli riješiti. Na njih smo stavili popust pa su time građani u ovoj krizi mogli uštedjeti. Međutim, s božićnim sajmom smo počeli zapravo 20. listopada, a tako je, otprilike, bilo i lani. U svih 70 trgovina diljem Europe sajam je otpočeo isti dan, tako da i mi samo pratimo inozemne trendove. Već u ovom prvom tjednu smo primijetili da ljudi već naveliko kupuju božićne artikle.
Vjerojatno su se požurili dok se još može birati. Imam umjetne borove u crnoj, bijeloj i zelenoj boji, mnoštvo ukrasa, ali kako smo mi ponajprije trgovina koja prodaje namještaj i sve za uređenje interijera, imamo i, primjerice, jastučnica s božićnim motivima. Većina tih proizvoda je iz Kine, osim staklenih kuglica za jele koje se proizvode u Češkoj, jer su ipak te mnogo kvalitetnije - tvrdi Davor Zeba, direktor prodaje u Kiki, ističući kako ove godine, unatoč krizi, planiraju 10-postotno povećanje prodaje u blagdanskom mjesecu, prosincu.
No, apsolutno sve rekorde oborila je Magma, na čijim se policama raznoliki božićni asortiman nalazio već 30. rujna!
- Izlozi će se u božićnom duhu dekorirati nakon 1. studenoga. Spomenuti datumi u skladu su sa svjetskim trendovima. U ponudi je sve, od klasičnih artikala poput jaslica, borova, kuglica, girlandi, adventskih vijenaca i ukrasa, preko lampica, ukrasnih figura, svijeća i svijećnjaka, ukrasnih vrpci i papira, do prigodnih šalica, jastuka, dekoracija i salveta. S obzirom na kompleksnost Magmine maloprodaje, svakako treba istaknuti i asortiman igračaka i odjevnih predmeta u božićnom duhu - tvrde u Magmi, također ističući da je većina tih artikala proizvedena u Kini.
Koliki je zamah blagdanske potrošačke groznice, odnosno koliko građani zapravo “nasjedaju” na sve ranije božićne sajmove u šoping centrima, najbolje bi ipak pokazale brojke. No, činjenica je da točna financijska evidencija u Hvatskoj ne postoji. Mario Švigir, makroekonomski savjetnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, kaže kako u Hrvatskoj nema službenih podataka o potrošnji za božićne, ali i sve ostale blagdane.
Stoga se, kaže, u javnosti barata podacima koji jako odudaraju jedan od drugoga - u rasponu interpretacija da je promet u prosincu “teži” za 11 milijardi kuna do nekih procjena da se zapravo radi o dodatnih 2 milijarde kuna. No, prema službenim podacima Državnog zavoda za statisiku RH, promet u trgovinama je u prosincu veći od prometa u prethodnom mjesecu studenom za 13 do 18 posto. Promet blagdanske potrošnje u prosincu se, u posljednjih nekoliko godina, povećavao iz godine godinu za nekih 5 do 7 posto. - Trgovačka industrija se, osobito u SAD-u, već tradicionalno priprema za božićni šoping i po nekoliko mjeseci unaprijed. Pripreme iz godine u godinu počinju sve ranije. Kada vlada blagdanski režim, ljudi će sebe, svoju rodbinu i prijatelje počastiti nečime što si inače ne bi priuštili. Blagdanska potrošnja godinama počinje već u studenome. Vrlo slabi promet u siječnju je odraz činjenice da se do sredine tog mjeseca troše namirnice kupljene još u prosincu. Osim toga, kod nas je još relativno malo nuđenja popusta za one koji žele kupiti božićne naimrnice prije same sezone. U vremenima kada kupnja preko kredita i banaka, odnosno kreditnih kartica predstavlja nešto u što građani ne mogu ući ili vide kao rizik, korisno je ponovno ponuditi kreditiranje od samih trgovaca ili proizvođača - smatra Švigir.
Međutim, činjenica je da se dinamika kupovine bitno razlikuje na početku i na kraju “božićne sezone”. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, najveće su stope rasta potrošnje u prosincu zabilježene u kupovini kozmetičkih i toaletnih proizvoda, i to do 40 posto. Potrošnja različitih igračaka i darova nižih cijena rasla je također do 40 posto, a odjevnih proizvoda do 20 posto.
Promet hrane se, pak, u istom mjesecu poveća od 20 do 30 posto, a posebno nekih proizvoda koji su vezani uz blagdanske kulinarske navike (kupnja ribe). Kupnja na štandovima i tržnicama u prosincu poraste za 39 posto u odnosu na prosjek ostalih mjeseci.
| Crkva će zvati na bojkot Posljednjih godina u Katoličkoj crkvi, ali i drugim kršćanskim zajednicama, s velikom gorčinom promatraju komercijalizaciju Božića i predbožićnog vremena, koje se sve više lišava njegove duhovne dimenzije, a ističe samo komercijalna i potrošačka. Štoviše, u Crkvi drže kako se sam smisao npr. Badnje večeri ili božićnog jutra hiperkomercijalizacijom banalizirao do krajnjih granica, pa jedan od najsvečanijih crkvenih praznika ostaje lišen prave dimenzije velikoga slavlja. Crkva se slaže s tezom da je Božić sam po sebi “darivanje”, tj. da Bog svijetu daruje sebe kroz dijete/čovjeka, pa da je simbolika darivanja imanentna samoj biti blagdana. Međusobno darivanje, dakle, nije smetnja Crkvi, ali se ne može pomiriti s trgovačkim raspaljivanjem najnižih potrošačkih strasti kod ljudi. Stoga se već neko vrijeme u Crkvi razmišlja da se pokrene kampanja protiv komercijalizacije i ispraznog praznovanja Božića. Prema nekim informacijama, kampanju ne bi izravno provodio crkveni vrh, nego neki od crkvenih laičkih pokreta. (D. P.) |
| U porastu cyber božićna kupovina Iako je fenomen blagdanske potrošnje vrlo star i seže u vremena kupovanja na sajmištima koja su se organizirala za blagdane oko srednjevjekovnih gradova diljem Europe, ona u današnjem obliku ima više fenomenološke veze sa suvremenim blagdanskim potrošačkim obrascima. Potrošnja se mijenja kako se mijenjaju globalni i lokalni obrasci organizacije života. Tako je danas puno više on-line kupnji, više se kupuju tehnička pomagala i elektronske naprave za zabavu. Paradoksalno, usporedo raste i potražnja za ručno proizvedenim proizvodima koji imaju osobnost, umjetničku vrijednost. Marketinška industrija motivira ljude da kroz povećane troškove i skuplje darove precipiraju i “kupnju boljega života”. |
| Blagdansko ludilo kao heroinska ovisnost Doc. dr. sc. Mirela Vlastelica kaže kako blagdanska atmosfera izaziva kod potrošača lučenje endorfina, vrste enzima koji izaziva snažan osjećaj ugode. - Takve trgovačke ponude izazivaju podražaj u mozgu koji budi osjećaj ugode praćen lučenjem endorfina, koji, pak, uzrokuje osjećaj zadovoljstva. Takva kemijska navala je ista onoj kao kada ovisnik pomisli na heroin. Isti efekt postižu reklame koje pljušte sa svih strana i koje stvaraju vrstu požude, također izazvane lučenjem endorfina. Trgovci to dobro znaju i koriste - objasnila je Vlastelica. |
www.jutarnji.hr
bglavac
irida
edin.kecanovic
