Foto: Vjekoslav Skledar/Cropix
Vjerovanje u Boga duboko je usađeno u ljudski mozak koji je programiran za vjerska iskustva, pokazala je studija koja je pokušala odgovoriti na pitanje zašto je religija univerzalno svojstvo ljudske prirode prisutno u svim kulturama.
Znanstvenici koji su tragali za 'Božjom točkom' koja kontrolira vjerska uvjerenja, smatraju da postoji više područja u mozgu koja predstavljaju biološki temelj religioznosti. Tvrde da njihova otkrića potvrđuju ideju da je mozak evoluirao tako da je osjetljiv na svaki oblik vjerovanja koji povećava mogućnost preživljavanja, čime se može objasniti zašto je vjera u Boga i natprirodno postala tako raširena u ljudskoj povijesti.
Ljudi su programirani da vjeruju u Boga
- Vjerska uvjerenja i ponašanje zaštitni su znak ljudskog oblika života, prisutna su u svim kulturama i civilizacijama, a nemaju životinjskog ekvivalenta, rekao je profesor Jordan Grafman s National Institute of Neurological Disorders and Stroke u Bethesdi kraj Washingtona. – Naši rezultati pokazuju da se određene komponente religioznog vjerovanja prenose kroz dobro poznate mreže u mozgu i podržavaju suvremene psihološke teorije prema kojima su vjerska iskustva nastala kao proizvod evolucijski prilagodljivih kognitivnih funkcija – rekao je Grafman.
Znanstvenici su podijeljeni oko pitanja ima li religija biološki temelj. Neki teoretičari evolucije smatraju da je Darwinova prirodna selekcija možda bila blagonaklona prema osobama koje su znale upotrijebiti religiju kako bi preživjele poteškoće s kojima se pojedinci bez vjere nisu uspijevali nositi. Drugi pak misle da je vjerovanje nuspojava sposobnosti mozga da traga za određenim koherentnim uvjerenjima o svijetu oko sebe. Religija i vjerovanje u Boga, ističu potonji, samo su manifestacije ovog biološkog fenomena koji ljudski mozak čini tako inteligentnim i prilagodljivim.
U novoj studiji, predstavljenoj u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, mozgovi dragovoljaca analizirani su uređajem za funkcionalnu magnetsku rezonancu tijekom razmišljanja o vjerskim i moralnim problemima, kako bi se utvrdila područja najsnažnijih aktivnosti. Tim je otkrio da su pripadnici različitih vjera, baš kao i ateisti, svi koristili iste električne krugove u mozgu kada su razmišljali o moralnim dilemema. Iste te dijelove koristili su i vjernici kada su razmišljali o Bogu.
- Pokazalo se da je nekoliko dijelova mozga uključeno u duhovna promišljanja, od kojih jedan u frontalnom režnju koji imaju samo ljudi, a drugi u starijim dijelovima mozga koje ljudi dijele s drugim primatima – objasnio je profesor Grafman.
Potraga za Božjom točkom znanstvenike je odvela do mnogih centara u mozgu. Jedan od ključnih je temporalni režanj koji se povezuje s napadima epilepsije. Poznato je, naime, da su oboljeli od epilepsije u tom području često imali vjerska iskustva. Epilepsija se također u mnogim šamanskim tradicijama smatrala svetom bolešću, a u nekim narodima Sibira čak je bila preduvjet za posao šamana. Stručnjaci su otkrili da su epileptičari najsnažnije reagirali na riječi koje su bile povezane s vjerom. Nakon toga su znanstvenici sa Sveučilišta Laurentian u Kanadi uspjeli na umjetan način tzv. 'Božjom kacigom' s elektromagnetskim podražajima kod 80 posto dobrovoljaca izazvati vjerska iskustva u istim centrima. Jedan od rijetkih ljudi koji nisu uspjeli doživjeti ovo umjetno iskustvo je poznati ateist i evolucionist Richard Dawkins. On tvrdi da je osjetio samo promjene u disanju i udovima.
Profesor Grafman, koji je i sam vjernik, kaže kako njegova studija pokazuje da je mozak u svojoj biti osjetljiv na vjerovanje u gotovo sve ako za vjerovanje postoji temelj. Međutim, kada postoji neki misterij ista mašinerija mozga oblikuje vjerska uvjerenja.
- Kada je naše znanje o svijetu nepotpuno mozak nam nudi priliku da vjerujemo u Boga. Kada nemamo znanstveno objašnjenje nečega skloni smo osloniti se na natprirodna objašnjenja – zaključio je.
Ljudi su programirani da vjeruju u Boga
- Vjerska uvjerenja i ponašanje zaštitni su znak ljudskog oblika života, prisutna su u svim kulturama i civilizacijama, a nemaju životinjskog ekvivalenta, rekao je profesor Jordan Grafman s National Institute of Neurological Disorders and Stroke u Bethesdi kraj Washingtona. – Naši rezultati pokazuju da se određene komponente religioznog vjerovanja prenose kroz dobro poznate mreže u mozgu i podržavaju suvremene psihološke teorije prema kojima su vjerska iskustva nastala kao proizvod evolucijski prilagodljivih kognitivnih funkcija – rekao je Grafman.
Znanstvenici su podijeljeni oko pitanja ima li religija biološki temelj. Neki teoretičari evolucije smatraju da je Darwinova prirodna selekcija možda bila blagonaklona prema osobama koje su znale upotrijebiti religiju kako bi preživjele poteškoće s kojima se pojedinci bez vjere nisu uspijevali nositi. Drugi pak misle da je vjerovanje nuspojava sposobnosti mozga da traga za određenim koherentnim uvjerenjima o svijetu oko sebe. Religija i vjerovanje u Boga, ističu potonji, samo su manifestacije ovog biološkog fenomena koji ljudski mozak čini tako inteligentnim i prilagodljivim.
U novoj studiji, predstavljenoj u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, mozgovi dragovoljaca analizirani su uređajem za funkcionalnu magnetsku rezonancu tijekom razmišljanja o vjerskim i moralnim problemima, kako bi se utvrdila područja najsnažnijih aktivnosti. Tim je otkrio da su pripadnici različitih vjera, baš kao i ateisti, svi koristili iste električne krugove u mozgu kada su razmišljali o moralnim dilemema. Iste te dijelove koristili su i vjernici kada su razmišljali o Bogu.
- Pokazalo se da je nekoliko dijelova mozga uključeno u duhovna promišljanja, od kojih jedan u frontalnom režnju koji imaju samo ljudi, a drugi u starijim dijelovima mozga koje ljudi dijele s drugim primatima – objasnio je profesor Grafman.
Potraga za Božjom točkom znanstvenike je odvela do mnogih centara u mozgu. Jedan od ključnih je temporalni režanj koji se povezuje s napadima epilepsije. Poznato je, naime, da su oboljeli od epilepsije u tom području često imali vjerska iskustva. Epilepsija se također u mnogim šamanskim tradicijama smatrala svetom bolešću, a u nekim narodima Sibira čak je bila preduvjet za posao šamana. Stručnjaci su otkrili da su epileptičari najsnažnije reagirali na riječi koje su bile povezane s vjerom. Nakon toga su znanstvenici sa Sveučilišta Laurentian u Kanadi uspjeli na umjetan način tzv. 'Božjom kacigom' s elektromagnetskim podražajima kod 80 posto dobrovoljaca izazvati vjerska iskustva u istim centrima. Jedan od rijetkih ljudi koji nisu uspjeli doživjeti ovo umjetno iskustvo je poznati ateist i evolucionist Richard Dawkins. On tvrdi da je osjetio samo promjene u disanju i udovima.
Profesor Grafman, koji je i sam vjernik, kaže kako njegova studija pokazuje da je mozak u svojoj biti osjetljiv na vjerovanje u gotovo sve ako za vjerovanje postoji temelj. Međutim, kada postoji neki misterij ista mašinerija mozga oblikuje vjerska uvjerenja.
- Kada je naše znanje o svijetu nepotpuno mozak nam nudi priliku da vjerujemo u Boga. Kada nemamo znanstveno objašnjenje nečega skloni smo osloniti se na natprirodna objašnjenja – zaključio je.
VEZANO • Ljudi su programirani da vjeruju u Boga
bglavac
irida
edin.kecanovic
