| Prva primljena marketinška e-poruka poslana je 3. svibnja 1978. godine na adrese četiristo osoba, a poslao ju je DEC, danas nepostojeći proizvođač računala. Spam, prokletstvo svakoga ulaznog spremnika elektroničke pošte, proslavio je tako 30. rođendan.
Prvi spam, odnosno neželjena pošta, poslan je putem Arpaneta, internetskog oglašivača koji je odmah dobio mnoge kritike primatelja poruke.
Trideset godina kasnije spam je izrastao u podzemnu, tajnu industriju koja svakodnevno šalje milijarde poruka.
FBI-eve statistike upozoravaju da se 75 posto internetskih prijevara događa hvatanjem ljudi u mrežu putem neželjene "junk" pošte. U 2007. godini takve prijevare donijele su kriminalcima više od 230 milijuna dolara zarade. Statistika također pokazuje da je između 80 i 85 posto ukupne elektroničke pošte zapravo spam ili "junk" te da se svakog dana pošalje oko 100 milijuna spam-poruka. Većina tih poruka poslana je putem kućnih računala koji su zaraženi virusima.
Gary Thuerk prvi je poslao takvu poruku i time izazvao bujicu pritužaba, a od njegova nadređenog u tvrtki za koju je radio zahtijevalo se da ispita problem.
Neželjenu poštu prvi je imenovao Joel Furr tek 1993. godine, a navodno ga je inspirirao strip Montyja Pythona u kojem je jelovnik restorana većinom nudio meso. Strip završava tako su što svi likovi u restoranu ohrabreni skupinom raspjevanih vikinga koji uzvikuju: "Spam. Spam. Spam. Spam."
Godine 1994. dogodio se još jedan preokret za spam-poštu kada je imigracijski odvjetnički ured Canter and Siegel poslao komercijalnu spam-poruku na adrese više od šest tisuća poštanskih sandučića.
Do danas je spam narastao u najveću računalnu dosadu, a koriste ga mnoge tehnološke kriminalne bande kao kormilo za niz prijevara.
(I.Vi) | 
bglavac
irida
edin.kecanovic
