| KLINIČKI FARMAKOLOG PROF. DR. DINKO VITEZIĆ O MASOVNOM TIHOM UBOJICI I DVOJBAMA LIJEČENJA | |
| Samo četvrtina bolesnika uspješno kontrolira visoki krvni tlak | |
| Lijekovi su nužni za kontrolu bolesti, a oko nuspojava i rizika, važne su stručne smjernice i procjene o odnosu koristi i štete naspram težine i prognoze bolesti i posljedica koje ona može donijeti Nađa BERBIĆ | |
 Svaki drugi stanovnik Hrvatske umire od kardiovaskularnih bolesti, a jedini način da se to promijeni je smanjiti rizike poput visokog krvnog tlaka, masnoća i šećera i krvi. Srčani i moždani udari odnose sve mlađe žrtve, a za razliku od nezdravih stilova života koji se vide izdaleka, masovni i često tihi »ubojica«, hipertenzija, ostaje neliječena iz razloga na koje je u najvećoj mjeri moguće utjecati. Paradoks je u tome, objašnjava specijalist kliničke farmakologije iz KBC-a Rijeka, i profesor kliničke farmakologije na Medicinskom fakultetu u Rijeci prof. dr. Dinko Vitezić, što od ljudi koji imaju visok krvni tlak samo polovica njih to zna. Od te polovice, samo se polovica njih liječi, a od te polovice samo polovica uspješno kontrolira vrijednosti krvnog tlaka. – Mi se nadamo da je proteklih godina ta statistika popravljena zahvaljujući promociji zaštite zdravlja, ali istraživanja koja smo mi proveli u Hrvatskoj, podsjeća prof. dr. Vitezić, pokazala su da od svih pacijenata koji liječe previsok krvni tlak ciljne vrijednosti postiže svega 24 posto, premda je danas dostupna kvalitetna i učinkovita terapija koja sprječava sve teške posljedice tog ozbiljnog poremećaja. Vrijednosti tlaka morale bi biti ispod 140/90, a u određenih skupina bolesnika iz niza zdravstvenih razloga i znatno niže od tih vrijednosti ispod 130/80. Promjene i oštećenja krvnih žila, srca, mozga, očiju, bubrega, teška oštećenja brojnih organskih sustava samo su neke od očekivanih rezultata neliječenog visokog krvnog tlaka uključujući skraćenje životnog vijeka i povećanu smrtnost. Dio bolesnika proteklih je dana ipak bio zbunjen informacijama prema kojoj je jedna od često propisivanih skupina lijekova za smanjenje krvnog tlaka u nas i u svijetu, povezana s povećanim rizikom nastanka zloćudne bolesti. Kako te informacije protumačiti, i trebaju li bolesnici prestati uzimati tu terapiju? – Apsolutno ne, kategoričan je prof. dr. Vitezić, jer obustava dobro ciljane terapije može donijeti štete, a trebalo je puno godina da se dostigne svijest o važnosti kontrole različitih čimbenika rizika poput visokog krvnog tlaka. To je velik javnozdravstveni problem. Mi i inače trebamo dobro educiranog bolesnika za uspjeh bilo koje terapije, a osobito kod bolesti koje masovno odnose živote. Ta edukacija podrazumijeva suradnju sa svojim liječnikom, dogovor o tome kakvu terapiju i iz kojih razloga svaki bolesnik ponaosob treba, te redovito uzimanje lijekova u vrijeme i u dozama koje je poropisao liječnik. To se odnosi i na lijekove za tlak uključujući u konkretnom slučaju spominjane sartane, potvrđuje prof. dr. Vitezić. Agencije za lijekove u nas i u svijetu poput američke FDA i europske EMEA-e imaju stručnjake i specijaliste koje se bave lijekovima, rigoroznim procedurama njihove praćenja i provjere, o kojima obavještavaju znanstvenu, stručnu i laičku javnost. – Za svaki lijek i svaku bolest rade se takve složene analize u kojima se procjenjuje odnos koristi i rizika, a za svakog bolesnika ponaosob to čini liječnik, to jest liječnik specijalist koji poznaje osobitosti zdravstvenog stanja svakog bolesnika, pojašnava prof. dr. Vitezić. Lijekovi naravno imaju i nuspojave, to znamo, pa čak ima jedna stara uzrečica prema kojoj oni lijekovi koji nemaju nuspojave niti ne liječe. No, uzrečice na stranu, mnogi ljudi su upućeni i upozoravani na to da se lijekovi ne uzimaju neosnovano, ali da u određenim slučajevima preuzimamo rizike jer su moguće nuspojave ili štete manje i prihvatljivije od konačnog ishoda bolesti, ako ona ugrožava život, vitalne sustave i organe, potvrđuje prof. dr. Vitezić. – U procjeni koju rade stručnjaci, među njima i klinički farmakolozi važan je odnos između prognoze bolesti, njezine težine i stupnja u kojem ona ugrožava život, dakle između indikacije i nuspojava ili šteta koje lijek može prouzročiti, a spomenuta nacionalna, europska i međunarodna regulatornih tijela koja odlučuju o primjeni pojedinih lijekova, vode se kliničkim studija
U konkretnom slučaju autori su uzeli samo završne rezultate, a ne posebnosti pojedinih bolesnika. Neke studije su u meta-analizi izostavljene jer nisu zadovoljavale specifične kriterije, kaže prof. dr. Vitezić. Time je dobiven podatak o riziku za rak pluća od 7,2 posto u onih koji su primali lijekove iz navedene skupine u odnosu na 6 posto u ostalih bolesnika. No, isto je tako naknadno prokomentirano da je u jednoj od tih promatranih studija, bio veći broj pušača, a poznato je da kod oboljelih od raka pluća najveći broj čine pušači. Ne ulazeći u ocjenu kvalitete meta-analize, niti u činjenicu da je većinom obuhvatila samo jedan lijek, njezin je cilj bio ocijeniti učinkovitost terapije za snižavanje tlaka koja je potvrđena u vrlo visokom postotku kao i njezina visoka zaštitna uloga u fatalnim srčanim i moždanim incidentima. Potvrda nuspojave se ne može učiniti meta-analizama nego ciljanim, opsežnim kliničkim studijama praćenim detaljnom procjenom rizika i koristi. Dobro je da se o lijekovima i istraživanjima govori otvoreno, ali ne treba preuraniti sa zaključcima jer niti autori to nisu učinili, ističe prof. dr. Vitezić te podsjeća na primjere masovnog uzimanja različitih skupina lijekova poput primjerice antireumatika gdje su također ustanovljeni rizici za bolesnika, ali se uz pravilnu procjenu ti lijekovi potpuno opravdano propisuju te donose značajnu zdravstvenu korist bolesnicima u otklanjanju upale i boli. Potrebna je stručna i znanstvena procjena prije bilo kakvog zaključka donesenog naprečac koji će tada u velikoj mjeri štetiti upravo onima za koje su ti lijekovi namijenjeni, bolesnicima. |
Preuzeto iz Novog Lista http://www.novilist.hr/
-----------------
lp boro
http://budan.blog.hr/
bglavac
irida
edin.kecanovic
