Što se novo kuha u farmaceutskim laboratorijima
Piše: Tanja Rudež
1. Terapije za Alzheimera
U svijetu danas od Alzheimerove bolesti, teškog i neizlječivog neurodegenerativnog oboljenja, boluje 24 milijuna ljudi. Budući da se čovjekov životni vijek značajno produljuje, broj oboljelih i dalje će rasti. Dosad nije bilo učinkovitog lijeka, ali u tijeku je razvoj nove generacije medikamenata. Jedan od njih je Rember koji uspješno zaustavlja napredak Alzheimerove bolesti.
Lijek je još u fazi kliničkih ispitivanja, a ciljano djeluje na protein tau koji uništava stanice važne za pamćenje. Dosadašnja istraživanja pokazuju da bi Rember mogao biti dvostruko
razvijaju cjepiva protiv ovisnosti o kokainu, cracku i metamfetaminu.
Moguća nada u tretmanu rane faze Alzheimerove bolesti jest i električna stimulacija mozga. Naime, kanadski su neuroznanstvenici električnom stimulacijoma hipotalamusa kod jednog pacijenta pokazali da je moguće vratiti izgubljena sjećanja.
2. Novi ubojice tumora
U svijetu se trenutačno razvija 750 antitumorskih terapija, a znanstvenici mnogo očekuju od novih molekula koje ciljano djeluju na tumorske matične stanice. Riječ je stanicama za koje se vjeruje da imaju sposobnost stvaranja svih stanica u tumoru, kao i tumorskih metastaza. Zračenje i kemoterapija uništavaju većinu tumorskih stanica, ali ne i matične stanice tumora koje nakon nekog vremena stvaraju metastaze u drugim dijelovima tijela. Stoga se velika nada polaže u stvaranje lijekova protiv tumorskih matičnih stanica koji bi se koristili u kombinaciji s konvencionalnim terapijama. Jedan od takvih lijekova razvija američka kompanija Onkomed koja nakon uspješnih eksperimenata na životinjama sada planira kliničke pokuse.
Jedna od strategija borbe protiv raka jest i razvoj antitumorskih cjepiva. Cilj je “naučiti” ljudsko tijelo da napada tumorske stanice. Ruska agencija za hranu i lijekove nedavno je dala zeleno svjetlo razvoju jednoga takvog tretmana, a u SAD-u je u tijeku nekoliko kliničkih pokusa koje bi uskoro mogla odobriti Američka agencija za hranu i lijekove (FDA).
3. Strategija protiv HIV/AIDS infekcije
Od 1981. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi HIV/AIDS infekcije, u svijetu je od te bolesti preminulo 25 milijuna ljudi, od čega dva milijuna prošle godine. Svakoga dana zlokobnim se virusom zarazi više od 7000 ljudi, pa tako danas u svijetu s HIV-om živi 33 milijuna ljudi. Tijekom proteklih 27 godina od niza najavljenih cjepiva samo su dva bili ozbiljni kandidati, ali su se i oni pokazali neuspješnima tijekom kliničkih pokusa.
Znanstvenici i liječnici sada polažu nadu u strategiju nazvanu “profilaksa prije izlaganja”. Riječ je o strategiji borbe protiv HIV-a u sklopu koje se osobama koje prakticiraju seks bez kondoma daju tablete Tenofovir (Viread) i Truvada (kombinacija dvaju lijekova). Oba lijeka uzimaju se jednom dnevno, a dosadašnji rezultati kliničkih pokusa, za koje je 6,5 milijuna dolara dala i Zaklada Melinda&Bill Gates, u Gani, Nigeriji i Kamerunu vrlo su ohrabrujući. U tijeku su klinički pokusi u SAD-u, Tajlandu, Peruu, Južnoj Africi, Ugandi, Tanzaniji i Keniji, a rezultati će biti objavljeni 2009. godine.
4. Cjepiva protiv ovisnosti i debljine
Američki znanstvenici posljednjih godina razvijaju cjepiva protiv ovisnosti o kokainu, cracku i metamfetaminu. Neka od njih, poput cjepiva TA-CD, već su pokazali ohrabrujuće rezultate u
S druge pak strane farmaceutske kompanije kao jednu od strategija u borbi protiv pušenja razvijaju cjepiva koja obuzdavaju nikotinsku ovisnost. Ohrabrujuće rezultate dosad je pokazalo cjepivo NicVAX američke kompanije Nabi Biopharmacuticals. Kada je jednom cijepljena, osoba stvara antitijela koja nikotinu onemogućavaju da stigne do mozga.
Cijepljenje bi moglo biti uspješna strategija i u borbi s pretilošću. Američki znanstvenici razvili su cjepivo koje potiče organizam na proizvodnju antitijela protiv grelina, crijevnog hormona koji povećava apetit.
5. Tkivno inženjerstvo
Mediji diljem svijeta nedavno su izvijestili o izvarednom uspjehu španjolskih liječnika koji su 30-godišnjoj Claudiji Castillo transplantirali dušnik koji je “izrastao” u laboratoriju iz matičnih stanica pacijentice. Taj događaj pobudio je nadu da bi se u budućnosti u laboratoriju mogli uzgojiti kompleksni organi poput srca. - Kirurzi sada počinju razumijevati potencijal matičnih stanica i tkivnog inženjerstva. U idućih 20 godina praktički će se svaki organ moći uzgojiti u laboratoriju i zatim transplantirati pacijentu - izjavio je prof. Martin Birchall sa sveučilišta Bristol, na kome je iz matičnih stanica Claudije Castillo uzgojen novi dušnik.
Tehnologija tkivnog inženjerstva zasniva se na činjenici da se iz matičnih stanica može razviti svih 220 vrsta ljudskog tkiva. No da bi novi organ izrastao, nužna ja skela koja se može napraviti od biorazgradivih materijala poput alginata, kompleksnih ugljikohidrata koji se u prirodi mogu naći u smeđim morskim algama. U slučaju Claudijina dušnika kao skela poslužio je dušnik umrle donatorice s kojega su bile “oguljene” sve stanice