Preuzeto sa: http://www.svjetskidanbubrega.org/index2.html

ZAŠTO SVJETSKI DAN BUBREGA?

Svrha Svjetskog dana bubrega je podizanje svijesti o važnosti bubrega, tog čudesnog organa koji ima ključnu ulogu u održavanju života, te širenje spoznaje o tome da su bubrežne bolesti česte, opasne i lječive.

Glavna funkcija bubrega (svaki je otprilike veličine šake i smješteni su duboko u abdomenu) je uklanjanje otpadnih tvari metabolizma i suviška tekućine iz organizma. Svakog dana bubrezi filtriraju oko 200 litara krvi! Osim ove zadivljujuće svakodnevne funkcije, bubrezi imaju značajnu ulogu u regulaciji krvnog tlaka, proizvodnji crvenih krvnih stanica, održavanju čvrstoće kostiju i razgradnji nekih bjelančevina.

Kada bubrezi postupno izgube svoju funkciju, govorimo o kroničnom bubrežnom zatajenju. Radi se o "podmukloj" bolesti čiji je tijek često neprimjetan jer bolesnik "ništa ne osjeća". Zatajivanje bubrega dešava se u mnogo više ljudi nego što bismo ikada mogli zamisliti: istraživanja provedena na različitim rasama i u različitim dijelovima svijeta pokazala su da otprilike jedna od 10 odraslih osoba ima neki oblik oštećenja bubrega.

U ljudi s kroničnom bubrežnom bolešću povećan je rizik od povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti, srčanog i moždanog udara. Bubrežna bolest može se postupno pogoršavati do točke kada je bubrežnu funkciju potrebno nadomjestiti (ovaj stadij bubrežne bolesti naziva se "završni stadij bubrežnog zatajenja"). Bubrežna funkcija se nadomješta presađivanjem novog bubrega ili se bolesnike održava na životu "dijalizom". Radi se o postupku pomoću kojeg se uz uporabu aparata za dijalizu (hemodijaliza) pročišćava krv bolesnika od otpadnih produkata metabolizma, odnosno o sličnom postupku u kojem kao membrana dijalizatora služi potrbušnica bolesnika (peritonejska dijaliza).

Srećom, u današnje vrijeme moguće je na vrijeme otkriti bubrežnu bolest. Jednostavnim, rutinskim pretragama mokraće, krvi i krvnoga tlaka moguće je otkriti rane znakove bubrežne bolesti. Dobra je vijest da jednom kada otkrijemo bolest, možemo usporiti pa čak i zaustaviti daljnje napredovanje kronične bubrežne bolesti uzimanjem lijekova i/ili mijenjanjem nekih životnih navika.

U bolesnika s kroničnim zatajivanjem bubrega rizik od prerane smrti, prvenstveno od srčano-žilnih bolesti je u prosjeku 100 puta veći od rizika razvoja završnog stadija bubrežne bolesti (uremije). Iz ovoga proizlazi da rano otkrivanje i liječenje bolesnika s kroničnim zatajivanjem bubrega, ne samo usporava napredovanje prema završnom stadiju bubrežnog zatajivanja (uremiji), nego i značajno smanjuje incidenciju srčano-žilnih bolesti koje su danas najčešći uzrok prerane smrti diljem svijeta.

prof.dr.sc. Petar Kes
predsjednik Hrvatskog društva za
nefrologiju, dijalizu i transplantaciju
Zavod za dijalizu KBC Zagreb