Svibanj 2024. - Interkulturalni kalendar

Kalendar donosi pregled državnih praznika, tradicionalnih i vjerskih praznika te međunarodnih spomendana bez namjere da bude iscrpan.

1. svibnja: Praznik rada (državni praznik) - međunarodni
Međunarodni dan u čast ljudi rada.

3. svibnja: Veliki i Sveti petak (pravoslavni) – kršćanstvo
Ovaj blagdan usredotočuje se na muku i raspeće Isusa Krista. Običaji kao što su procesije Velikog petka i umatanje Kristove ikone u bijelo platno imaju za cilj rekreirati pogrebne ceremonije. Veliki petak je strogi dan posta za mnoge pravoslavne kršćane. Dan prije Velikog petka farbaju se tvrdo kuhana jaja. Često se boje u crveno kao simbol Kristove krvi. Jaja su i simbol obnove života.

4. svibnja: Velika i Velika subota (pravoslavni) - kršćanstvo
Na ovaj dan tišine slavi se misa bez zvona i orgulja. U crkvi se dijeli kruh (kao simbol Kristova tijela) i vino (kao simbol Kristove krvi). Ljudi se međusobno pozdravljaju s "Dobro vaskrse". Razdoblje posta završava navečer Velike subote.

5. svibnja: Uskrsna nedjelja (pravoslavno) - kršćanstvo
Uskrsna nedjelja dan je radosnih slavlja. Djeca često uživaju u igri kucanja jajima u kojoj razbijaju dva kuhana uskršnja jaja jedno o drugo kako bi vidjeli čije će jaje prvo puknuti. Svečani objed i slavlja često traju do kasno u noć.

5. svibnja: Vesakh - budizam
Na ovaj dan slavi se sjećanje na rođenje, prosvjetljenje ispod stabla pipala u Bodh Gayi i smrt Siddharthe Gautame Buddhe. Čak se i Buddhina smrt smatra radosnim događajem jer predstavlja postizanje nirvane. Običaji uključuju slanje čestitki, festivale svjetla i zastava, hodočašće i masovno puštanje ptica u kavezima. Godine 1999. Dan vesaka priznat je od Ujedinjenih naroda kao međunarodni praznik. Datum može varirati ovisno o regiji.

6. svibnja: Dan sjećanja na holokaust - Judaizam
Dan sjećanja na holokaust ili Yom HaShoah ustanovljen je u znak sjećanja na holokaust i šest milijuna stradalih Židova. Na ovaj dan se pale svijeće i služe bogoslužja.

6. svibnja: Uskrsni ponedjeljak (pravoslavni) - kršćanstvo
Uskrsni ponedjeljak ili Svijetli ponedjeljak slavi uskrsnuće Isusa Krista kroz posjete obitelji, vjerske procesije na otvorenom i čitanja Biblije. Regionalni običaji uključuju obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojnike.

6. svibnja: Jurjevo (pravoslavno) - kršćanstvo
Proljetni festival, koji datira iz predkršćanskih proljetnih praznika, a slave ga i muslimanski Romi na Balkanu. U Austriji Đurđevdan (Đurđevdan) uglavnom slave srpski pravoslavni migranti ( npr. Romi). Sveti Juraj je zaštitnik Roma. To je također blagdan u pravoslavnim crkvama, koje slijede Julijanski kalendar.

9. svibnja: Uzašašće (katolički, protestantski, državni praznik) - kršćanstvo
Slavlje u spomen Kristova uzašašća na nebo i poslanja u svijet. To je često tipičan dan za prve pričesti. Stari, danas rijedak običaj je ponovno uprizorenje Uzašašća uz drveni lik Isusa. Obroci na ovaj dan obično uključuju perad.

12. svibnja: Majčin dan - međunarodni Dan u čast majki.

17. svibnja: Međunarodni dan borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije - međunarodni Dan se obilježava od 2005. godine. Osvrće se na osobe koje su diskriminirane, proganjane ili kažnjavane zbog svoje seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Između ostalog, riječ je o jačanju predanosti poštivanju, zaštiti i provedbi ljudskih prava te na taj način zauzeti stav protiv homofobije, transfobije i bifobije.

19. svibnja: Duhovi (katolici, protestanti) - kršćanstvo
Pedesetnica slavi dan kada je Duh Sveti sišao na učenike u liku ognjenih jezika i burnog vjetra. Pedesetnica se također smatra "rođendanom crkve". Uobičajeno je premještanje namještaja u noći s nedjelje na ponedjeljak kao svojevrsna obrambena čarolija.

20. svibnja: Bijeli ponedjeljak ili Duhovski ponedjeljak (katolički, protestantski, državni praznik) - kršćanstvo
Postoje mnogi stari običaji poput plesa ( npr. ples oko svibnjeg stupa) ili postavljanja posebno okićenih svetkovina ili majskih stupa. Mnoge tradicije potječu iz proljetnih praznika iz pretkršćanskog doba.

21. svibnja: Svjetski dan kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj – međunarodni
Svjetski dan kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj prvi je put proglašen na 31. Općoj skupštini nakon što je UNESCO usvojio Opću deklaraciju o kulturnoj raznolikosti 2001. godine. Podiže svijest o važnosti zaštite i promicanja kulturne raznolikosti. Temeljen na ljudskim pravima, ističe bogatstvo svjetskih kultura i tradicija te slavi kreativni potencijal različitih svjetskih kultura.

30. svibnja: Tijelovo (katolički, državni praznik) - kršćanstvo
Rimokatoličko slavlje priznanja Euharistije, Presvetog Sakramenta Tijela i Krvi Kristove. Vidljivo se nosi oltarski sakrament.

wien.gv.at