• ESO
• Jedan od novih planeta kruži oko zvijezde Gliese 667 C, koja pripada trostrukom sustavu zvijezdi male mase. Egzoplanet 6 masi Zemlje kruži oko svoje zvijezde na udaljenosti koje iznosi tek 1/20 udaljenosti Zemlje od Sunca

Zahvaljujući teleskopima Europskog južnog opservatorija (ESO) znanstvenici nisu pronašli nijedan planet veličine Zemlje, nijedan koji bi mogao biti nastanjiv pa čak nijedan "neobičan".

No, ovom se objavom broj egzoplaneta povećao na više od 400.

Šest novootrkivenih planeta je nekoliko puta veće od Zemlje, čime je broj tzv. super-Zemlji narastao na preko 30. Većina do sada otkrivenih planeta je kudikamo veća, poput Jupitera, ili čak i veća.

Dva od novih planeta su do pet puta manji od Zemlje, a jedan je čak pet puta veći od Jupitera.

Astronom Stephane Udry sa Sveučilišta u Ženevi kaže da ti rezultati podupiru teoriju o nastanku planeta, pogotovo oko najuobičajenijih tipova zvijezda.

"Prilično sam uvjeren da planeta nalik Zemlji ima posvuda", rekao je Udry na presici u Portugalu. "Priroda nije nalik vakuumu. Postoji li mjesto za planet, tamo će i biti planet".

Ono što posebno veseli astronome je činjenica da oko 40% zvijezda nalik Suncu ima planete koji veličinom više podsjećaju na Zemlju nego na Jupiter, čija je masa oko 300 veća od Zemljine.

"Ovisno o definiciji veličine super-Zemlje, planeti s masom sličnoj Zemljinoj su 'izuzetno uobičajeni'", kaže Alan Boss, astronom s Carnegie instituta, koji, naravno, nije član europskog tima.

"I slažem se, svemir mora biti pun naseljivih svjetova", kaže.

Boss kaže da je otkriće 32 planeta odjednom vjerojatno rekord i "pokazuje da su Europljani preuzeli primat u otkrivanju planeta izvan Sunčevog sustava".

Otkriće je omogućio High Accuracy Radial Velocity Planet Searcher (HARPS), spektrograf dodan teleskopima Europskog opservatorija u Čileu, koji preciznije prati kolebanje u kretanju zvijezda, oje pak nastaje gravitacijskim međudjelovanjem planeta i zvijezde.