Radimo demokratski i transparentno
'Sve priče o konfrontaciji Ministarstva i akademske zajednice su bespredmetne. Na doradi prijedloga radi se transparentno, a predstavnike instituta u prosudbena povjerenstva koja to rade izabrali su sami instituti. U tim povjerenstvima također sjede svi rektori i sa svakog sveučilišta po dva prorektora. Tu su također i dva predstavnika koje su delegirala veleučilišta i visoke škole. Mislim da to daje dovoljan legitimitet ovim skupinama, jer mi je teško povjerovati da sveučilište koje je izabralo rektore i prorektore nema povjerenja u svoje ljude. Nije ih Ministarstvo ni uključilo ni isključilo.

Neće biti komercijalizacije ni rasprodaje sveučilišta
'Komercijalizacija sveučilišta nije bila intencija niti u prvom prijedlogu Zakona. Možda to nije bilo dovoljno jasno naglašeno, no sada će sigurno biti. Također odgovorno tvrdim da nam nije bila namjera cijepanje Zagrebačkog sveučilišta. Zakon je u prvoj verziji postavio načelo da se sveučilišta trebaju integrirati, ali je ostavio mogućnost da ona sama odluče na koji će način to učiniti', rekao je Fuchs.

Politika samo želi bolji nadzor nad trošenjem sredstava
'Što se utjecaja politike tiče, u prvoj verziji zakona bila nam je namjera isključivo da se formira tijelo koje će imati odgovornost nadziranja trošenja sredstava koja dolaze iz državnog proračuna, ali i vlastitih prihoda sveučilišta, i to tijelo nije trebalo zadirati ni u kakve druge segmente. Nadzor nad financijama nije uvijek bio kvalitetan. Mislim da će nova zakonska rješenja dokazati da nam nije bila namjera ograničavati autonomiju sveučilišta. Proceduru izbora rektora ostavit ćemo na izbor samim sveučilištima', rekao je ministar.

Studiranje postaje besplatno i pravednije
'Ukinut ćemo i školarine i upisnine. Ideja nam je bila svim studentima omogućiti besplatan upis na prvu godinu studija i osigurati im neplaćanje upisnine sve dok ispunjavaju svoje obaveze. No za one koji to ne budu ispunjavali uvela bi se upisnina koja bi se zakonski ograničila i iznosila 60 posto prosječne plaće po godini, što po sadašnjim izračunima iznosi oko 3200 kuna. Upisnina za doktorske studije iznosila bi jednu prosječnu plaću, što je nešto više od pet tisuća kuna. Dosada smo imali prilično velike varijacije u iznosima školarine od 3.500 kuna do 50.000 ili 60.000 za doktorske studije. Sada se stvara puno pravedniji odnos jer su školarine upravo najteže pogađale studente iz siromašnijih obitelji, budući da su oni imali lošije rezultate u srednjim školama i gimnazijama i stoga potpadali pod skupine koje su imale obavezu plaćanja', rekao je ministar.

Nije važno što je izborna godina
Rektorica Instituta Ruđer Bošković Danica Ramljak, koja je također sudjelovala u konferenciji, rekla je kako su novi zakoni Hrvatskoj izrazito važni i potrebni.
'Drago mi je da je javnost senzibilizirana, međutim nisu dobre afere koje se oko njih stvaraju. Nije dobro da se sada problematizira pitanje vremena u kojem se zakoni donose. Trebamo u Europsku uniju ući spremno. Trebamo skinuti s repertoara pitanje zbiva li se to na početku mandata ili na kraju, u predizbornoj godini, nas na Ruđeru to uopće ne zanima. Već sada smo zakasnili', rekla je Ramljak.

'Kad su prijedlozi prvi put doneseni, ja sam bila jedna od najžešćih kritičarki. Možda sam ponekad bila čak preoštra. Na Ruđeru smo zakone detaljno proučili i poslali Ministarstvu svoje primjedbe. Moram reći da je od prvih 10 točaka primjedbi Ministarstvo usvojilo čak sedam. Ministar nas je pozvao da sudjelujemo i organizirao je radne skupine. Nije nam drago da nas se sada naziva 'takozvanim prosudbenim skupinama' jer ulažemo puno truda i odvajamo puno vremena za ovaj rad. Radimo vrlo odgovoran posao, krucijalan za Hrvatsku, i nije nam svejedno da li se ovaj proces, sada kada to radimo konstruktivno, problematizira.

Apelirala bih na javnost da nam da vremena, mira i razumijevanja. Ulazimo u završnu fazu dorade prijedloga. Čuje se da smo birani prema prijateljstvima, međutim to nije istina. Dvadeset i pet ravnatelja javnih instituta izabralo je demokratskim putem kao svoje predstavnike u radnim skupinama pet ravnatelja najvećih instituta - Ruđera Boškovića, Instituta za krš iz Splita, Instituta Pilar koji predstavlja društveno-humanističke znanosti, Oceanografskog instituta iz Splita i Instituta za povijest iz Zagreba.

Institut Ruđer Bošković je jedan od najboljih instituta u Hrvatskoj, ali još nismo najbolji u Europi. To nam je cilj. Da bismo mogli doći do toga, nužan je novi način financiranja kroz programske ugovore koji novi zakon predlaže', rekla je ravnateljica IRB-a.

Prorektorica Sveučilišta u Zagrebu Melita Kovačević rekla je da izvorni prijedlozi nisu bili prihvatljivi, no istaknula je da nije dobro odgađati reforme.
'Hrvatski istraživački prostor traži poboljšanja. Promjene u Europi i svijetu se brzo događaju, a mi moramo uhvatiti korak s njima. Bez obzira koliko su neka rješenja bila loša, dijalogom se može doći do nečega što će zadovoljiti sve strane. Mukotrpno radimo na doradi Zakona. O nekim točkama raspravljamo satima, čak i na relaciji predstavnici sveučilišta - instituti.'

Ravnateljica IRB-a ustvrdila je da će rad biti maksimalno transparentan te da će povjerenstva već sljedeći tjedan predstaviti svoj konkretni napredak. 'No ne možemo svaki dan izvješćivati sve zainteresirane o svakom pomaku koji smo napravili. To jednostavno nije moguće', rekla je Ramljak.
(DobreVijesti.info/Tportal.hr)