Čovjek najviše brine i skrbi o svom zdravlju i u traganju je za nečim što bi poboljšalo kako njegovo fizičko, tako i duhovno zdravlje.
Ako se stres javlja rijetko, on neće pogubno djelovati na tijelo i um. No, ako on dulje traje i uzrokuje stalan pritisak, tijelo je prisiljeno lučiti dodatne količine stresnih kemikalija. Ono tada počinje ubrzano proizvoditi anti inflamatorne supstancije koje pomažu bržem oporavku, ali se pri tome i brže troši

U svakodnevnom se životu neprestano suočavamo sa stresom i situacijama koje mogu prouzročiti beznačajni događaji poput kašnjenja na posao ili sastanak, uznemirenosti i briga zbog raznoraznih razloga.

Stres

Čovjek najviše brine i skrbi o svom zdravlju i u traganju je za nečim što bi poboljšalo kako njegovo fizičko, tako i duhovno zdravlje.
Kad govorimo o duhovnom zdravlju, prema definiciji "Svjetske zdravstvene organizacije" čovjek se smatra zdravim tek ako je time obuhvaćeno njegovo psihičko, mentalno, emocionalno, socijalno i duhovno zdravlje. Usudila bih se reći kako je duhovno zdravlje ako ne i najvažnije, a ono barem vrlo bitno, jer bez njega nema cjelovitog zdravlja. Pokazala se točnom i ona stara izreka "Zdrav duh u zdravom tijelu".

Uzroci i učinci stresa

Što dublje ulazimo u neke od tehnika samorazvoja (reiki, yoga i sl.) sve više spoznajemo da je um samo krajnji dio tijela, te da um i tijelo djeluju uzajamno. Na primjer, osjećaji se na našem tijelu očituju prema svojim specifičnim znakovima: ako smo ljuti, oči se zacrvene, šake stisnu, a lice poprimi ljutiti izraz. Ti osjećaji, koji se na takav način očituju u tijelu, mogu dovesti do stresa.

Što je to zapravo stres? Ubrzano, kratko i plitko dišete, srce vam lupa, u glavi bubnja, grči se želudac i sl. To su simptomi stresa.

U svakodnevnom se životu neprestano suočavamo sa stresom i situacijama koje mogu prouzročiti beznačajni događaji poput kašnjenja na posao ili sastanak, uznemirenosti i briga zbog raznoraznih razloga, itd.

Zapravo borba između našega uma i tijela pokazuje kako je prosječan čovjek pod stresom uglavnom zbog vlastitih osjećaja ili zbog svog psihološkog odnosa prema stresu. Osjećaji poput nestrpljivosti, nemira, straha ili ljutnje, mogu izazvati stres, a njegova pojava izravno djeluje na živčane impulse i mišićnu napetost.
Ako se stres javlja rijetko, on neće pogubno djelovati na tijelo i um. No, ako on dulje traje i uzrokuje stalan pritisak, tijelo je prisiljeno lučiti dodatne količine stresnih kemikalija. Ono tada počinje ubrzano proizvoditi anti inflamatorne supstancije koje pomažu bržem oporavku, ali se pri tome i brže troši.

Trajni će stres na kraju prouzročiti i uništenje tjelesne snage. Tijelo se pod stalnim stresom oštećuje. Čak su i tjelesni organi napadnuti. Razmotrimo to na nekima od njih.


Pluća - ubrzano disanje oslabljuje pluća

Jetra - u njoj se razgrađuju pohranjene masnoće i bjelančevine, koje se dalje oslobađaju kao izvori energije. Stres utječe na stvaranje energije te nepovoljno djeluje na tijelo kao cjelinu.

Kardiovaskularni Sustav - Tijelo pod stresom ne luči dovoljno natrija što uzrokuje zadržavanje tjelesnih tekućina. Takvo stanje ubrzava rad srca i podiže krvni tlak, a srce zbog toga radi nepravilno i prebrzo, čime se stvaraju uvjeti za srčani udar.

ProbavniSustav - Tijelo pod stresom djeluje na želudac tako da on luči previše kiseline, a sam nije više u stanju pravilno vršiti svoju funkciju. Novi stres i trajni pritisak povećavaju kisele tvari i nadražuju sluznicu, te se stvaraju želučane bakterije, čir, i sl.

Kako bi spriječili stalno i svakodnevno nagomilavanje stresnih emocija bilo bi dobro, u skladu s vašom željom i odabirom, primjenjivati neke od tehnika eliminiranja stresa (reiki, meditacija, antistres programi, tehnike disanja, yoga, itd.). To su djelotvorni načini kojima ćete se naučiti nositi sa stresnim situacijama te ih eliminirati prije nego što počnu proizvoditi štetne učinke na fizičkoj razini.