PROČITANO

643

PUTA

OD 14.01.2018.

stres i rak

Uvjerena sam da je stres na prvom mjestu, on je okidač za sve bolesti, smatra 58-godišnja ekonomistica koja je preboljela karcinom maternice, štitnjače i dojke

MJESEC BORBE PROTIV RAKA DOJKE: ZAGREPČANKA KATARINA VUKALOVIĆ GOVORI O TOME KAKO JE POBIJEDILA KARCINOM

STRES OKIDAČ BOLESTI

Uvjerena sam da je stres na prvom mjestu, on je okidač za sve bolesti, smatra 58-godišnja ekonomistica koja je preboljela karcinom maternice, štitnjače i dojke

javascript:openWindow('aspx/showimage.aspx?id=520464',690,656,'');

Rak dojke drugi je po redu uzrok smrtnosti žena u Hrvatskoj. Unatoč višegodišnjoj kampanji besplatne mamografije, bolest se u početnom stadiju i dalje dijagnosticira u samo 41 posto žena, iako je rano otkrivanje presudno za daljnji tijek bolesti. Rano otkriveni rak dojke izlječiv je u čak 98 posto bolesnica. Mjesec listopad posvećen je borbi protiv raka dojke, a žene bi trebao motivirati na samopreglede i redovite mamografske preglede koji im doslovno mogu spasiti život.
    U Hrvatskoj godišnje od raka dojke oboli oko 2.300 žena, a umre njih 900. Broj oboljelih i umrlih raste s dobi, znatnije iznad 50-te godine života, ali se ta dobna granica sve više snižava.
    Katarinu Vukalović, 58-godišnju ekonomisticu iz Zagreba, članicu Časnog suda kluba Europa Donna, rak dojke zatekao je potpuno nespremnu iako je prethodno preboljela već dva karcinoma, i redovito odlazila na mamografske preglede. Dijagnoza raka dojke daleko ju je više, kaže, zastrašila od ostalih, jednako teških bolesti koje je preboljela. Nakon početnog šoka, Katarina se ipak uspjela vratiti u život i angažirati na pomaganju ženama koje se nađu u sličnoj situaciji. Četiri godine od operacije dojke, ona se danas smatra zdravom i sretnom ženom koja se veseli svakom novom danu.

Dan kada se srušio svijet
– Rak dojke neusporediv je s bilo čime. Kad sam dobila karcinom maternice, nisam bila u takvom strahu, kao ni kad su mi rekli da imam karcinom štitnjače. Ali kad su mi rekli za dojku, meni se srušio svijet. Mislila sam da ću umrijeti. Nitko me nije mogao uvjeriti u suprotno. Ali evo i danas sam ovdje. Lani sam imala i mali moždani udar, a tko bi mi to rekao. Nitko!, šali se Katarina, te prepričava epizodu od prije četiri godine, kada ju je medicinsko osoblje vozilo na operaciju dojke.
    – Mislila sam da to neću preživjeti, da se više neću probuditi. Molila sam se da se probudim, a onda pomislila – ako se i ne probudim, gore bar nema peglanja, smije se ova energična Zagrepčanka.
    Ovogodišnji Dan zdrave dojke bio je posvećen zdravoj prehrani u prevenciji raka dojke. Konzumiranje kalorijske i masne hrane te alkohola i prekomjerna težina smatraju se jednim od faktora koji povećavaju rizik od raka dojke. Naša sugovornica, međutim, iz vlastitog iskustva ističe stres kao prvi uzrok ove bolesti modernog doba.
    – Uvjerena sam da je stres na prvom mjestu, on je okidač za sve bolesti. Nikada dotad nisam bila bolesna. U četrdesetoj sam ostala trudna, 16 godina nakon svog prvog djeteta, iz financija sam morala prijeći u komercijalu radi reorganizacije u tvrtki u kojoj sam radila. Sve je to za mene bio stres i nove obaveze, priča Katarina, koja je 1996. godine preživjela teški moždani udar, a godinu nakon toga dobila karcinom maternice i otišla u mirovinu. Tada nije ni slutila da će osam godina kasnije oboljeti od još dvije vrste karcinoma.

Živjeti punim plućima
Bolest je, kaže, nije pokolebala, pa se danas aktivno bavi pomoći oboljelima od raka dojke, a uz to ima vremena i za svoj hobi, te se može pohvaliti da kod kuće uzgaja 250 sadnica cvijeća.
    – Čovjek treba živjeti punim plućima, i veseliti se svakom danu. Bacite probleme, jer nikome nije lako, i što manje gledajte televiziju, samo vesele i poučne emisije, preporučuje Katarina svima koji se nađu u njenoj situaciji.
    Osim ranog otkrivanja raka dojke, naša sugovornica velikim problemom smatra i nepostojanje specijaliziranog centra za liječenje ove bolesti. Takvi centri postoje u Europi, a omogućuju da oboljela žena sve pretrage i liječenje obavi na jednom mjestu, uz minimalno čekanje.
    – Kad bolesna žena tako dugo čeka na pretrage kao što je to u Hrvatskoj, normalno da se jave i druge bolesti koje se povezuju s rakom dojke. Ako morate čekati na scintigrafiju kostiju punih šest mjeseci, a znate da ste već jednom imali karcinom, to je strašno – veli Katarina Vukalović.

Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ

Diskriminacija oboljelih

Zbog negativnog stava poslodavaca prema bolesnim radnicama, mnoge žene šute o svojoj bolesti, jer se boje da će se zbog nje prve naći na listi viška radnika, a rade i teške fizičke poslove koje s takvom dijagnozom ne bi smjele obavljati. Žene s operiranom dojkom, tvrde stručnjaci, morale bi se osloboditi teških poslova. Žena u trgovini koja je operirala dojku ne bi primjerice smjela dići više od dva kilograma, a malo će joj koji poslodavac to uvažiti. Isto tako, zaposlene žene se boje otići na pregled, i najčešće mole ostale da ih puste preko reda, jer im poslodavac to neće uvažiti kao valjani razlog napuštanja radnog mjesta.

Kada na mamografiju

    Mamografija je rendgenski pregled dojki kojim se otkrivaju promjene u dojkama. U žena s mjesečnicom obavlja se između petog i desetog dana ciklusa, jer je dojka tada najmanje bolna. Mamografija je blaže bolna pretraga zbog pritiska na dojku radi dobivanja što kvalitetnije rendgenske slike. Prije mamografije koža dojki ne smije se mazati kremama ili puderima. U dojkama s gustom žljezdanom strukturom mamografija ne otkrije 15 do 20 posto karcinoma dojke, ali otkriva većinu tumora u dojci. Prva mamografija preporučuje se oko 40. godine života, a za mlađe samo ako postoji podatak o raku dojke u ženskih srodnika. U dobi od 40 do 49. godina mamografija se preporučuje svake treće godine, a iznad 50. godine svake dvije godine. Žene starije od 69 godina dogovaraju se o učestalosti mamografije s izabranim liječnikom.

Čimbenici rizika

    - starenje
    - prethodno postojanje raka dojke
    - postojanje raka dojke u obitelji
    - genetske promjene u određenim genima (BRCA1, BRCA2)
    - promjene u grudima
    - dulja izloženost estrogenima
    - starije prvorotkinje: rođenje prvog djeteta nakon 30. godine
    - pretjerano zračenje: izloženost zračenju prije navršene 3. godine života
    - alkohol i prehrana: pretjerano konzumiranje alkohola i pretjeran unos kalorijske i masne hrane

Znakovi upozorenja

    - kvržica ili zgušnjavanje tkiva u dojci ili ispod pazuha
    - promjena veličine ili oblika dojke
    - krvavi ili bistri iscjedak iz bradavice dojke
    - promjena na dodir ili izgled kože dojke ili bradavice (jamice, ljuskasta koža, upala)
    - crvenilo kože dojke ili bradavice
    - područje na izgled ili na dodir drugačije od ostatka dojke. Otvrdnuće ispod kože.

Psihološka pomoć

    Psihološka pomoć ženama oboljelima od raka dojke iznimno je važna, ističe Katarina Vukalović, koju je klub operiranih žena spasio u najtežim trenucima.
    – Tog dana kad sam saznala dijagnozu došlo mi je da skočim sa Savskog mosta. Vjernik sam, ali kad nakon godinu dana dobijete još jedan karcinom, vi ste na dnu. Ni jedan psiholog ne može utješiti ženu s rakom dojke, pogotovo mladu, ali na Institutu za tumore postoji klub operiranih žena, gdje rade volonterke Marija i Dragica, koje su moji anđeli čuvari. To su žene koje su to isto prošle, i koje znaju slušati. Svaka žena koja se danas-sutra razboli neka u svom mjestu potraži klub, jer tu će naći najveću utjehu – ističe naša sugovornica.

Osnovne karakteristike

    Rak dojke najčešća je zloćudna bolest u žena. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj je tijekom 2001. godine zabilježeno više od 2.600 novih slučajeva raka dojke. Približno 50 posto bolesnica razvije metastatsku bolest.

---------

Preuzeto iz Novog Lista -> http://www.novilist.hr/

lp, boro
http://budan.blog.hr/