www.plivazdravlje.hr

Stres je neizbježan dio života svakog čovjeka. To je izrazito složen proces interakcije između određene osobe i njenog života. Predstavlja način na koji mentalno, fizički i emocionalno reagiramo na različita stanja, promjene i zahtjeve u našem životu.

Iako će gotovo svatko reći da je stres vrlo lako definirati, to ipak nije tako. U literaturi u posljednjih stotinu godina može se pronaći velik broj različitih definicija stresa. Problem postavljanja definicije stresa leži u tome što stres čine skupine različitih iskustava, životnih puteva, reakcija i ishoda, uzrokovanih širokim rasponom različitih događaja ili okolnosti.

Danas postoji jedna, najčešće prihvaćena definicija stresa koja kaže da je stres stanje ili osjećaj u kojem se nalazi određena osoba kada smatra da zahtjevi u njenom životu premašuju osobna i društvena sredstva koja ta osoba ima na raspolaganju. Ljudi ne osjećaju stres kada imaju dovoljno vremena, iskustva i sredstava da se nose s nekom situacijom. Suprotno tomu, osjećaju veće količine stresa kada smatraju da ne mogu ispuniti zahtjeve koji su postavljeni pred njih.

Stres ne mora uvijek imati negativan utjecaj. Niske razine stresa mogu proći nezamijećeno, dok blago povišene razine stresa mogu čak pozitivno utjecati na neku osobu te potaknuti kreativnost i učinkovitost. Takva razina stresa često je pozitivna u poslovnim okruženjima i prema nekim ispitivanjima izaziva veću učinkovitost zaposlenika. Visoke razine stresa pak mogu biti vrlo štetne i pogoršati neke od ozbiljnih kroničnih oboljenja. Kako prolazimo kroz životni ciklus odrastanja, diplomiranja, promjene posla, vjenčanja, dobijanja potomaka, on proživljavamo i sve te različite razine stresa.

Simptomi stresa mogu biti fizičke ili mentalne prirode. Najčešći fizički znakovi stresa su:

• glavobolja;
• ubrzan rad srca;
• ukočeni vrat i ramena;
• ubrzano disanje;
• bolovi u leđima;
• znojenje, znojni dlanovi;
• bolovi u želucu, mučnina, proljev

Osim fizičkih znakova, moguće je primijetiti mnoge psihološke, mentalne znakove stresa, koji se odražavaju na način razmišljanja, ponašanje ili raspoloženje:

• laka iritacija i netolerancija i zbog nebitnih, malih razloga;frustracija, gubljenje živaca i vikanje na druge osobe bez nekog osobitog razloga;
• sumnja u svoje mogućnosti;
• nervoza i iscrpljenost;
• teško se koncentrirati i usredotočiti na zadatke;
• prevelika zabrinutost oko nebitnih stvari;
• zamišljanje negativnih, zabrinjavajućih ili zastrašujućih scena.

Postoje dvije osnovne vrste stresa, akutni odnosno trenutni, te kronični odnosno dugotrajni.

Akutni stres - može biti jednokratni događaj do čije pojave dolazi brzo, ali isto tako brzo i nestaje. Utjecaj akutnog stresa može trajati od nekoliko minuta i sati, pa do nekoliko dana ili tjedana. Primjerice, akutni stres može se javiti nakon neposredno izbjegnute opasne situacije, poput prometne nesreće ili sukoba s nekom osobom.

Kronični stres - može biti uzrokovan konstantnim nizom stresnih događaja ili nekom dugotrajnom situacijom. U ovu kategoriju spada stres uzrokovan teškim poslovnim okruženjem, brigom za osobu s nekim kroničnim oboljenjem ili stanjem usamljenosti.

Bilo da se radi o akutnom ili kroničnom stresu, on može biti uzrokovan nizom specifičnih događaja, općem stanju vašeg života, prijelazima kroz životne cikluse i stupnjeve razvitka ili pak zbog nekog unutarnjeg konflikta sa shvaćanjem sebe i svijeta koji nas okružuje.

Specifični događaji koje smo spomenuli obuhvaćaju, između ostalog, manje frustracije zbog gužve u prometu, čekanja u redu ili prepirki, svađe sa šefom ili mušterijom, razvod ili vjenčanje, ozbiljnije ozljede ili bolesti vas ili člana obitelji, te gubitak posla.

Opća stanja u kojima se nalazi vaš život često mogu dovesti do kroničnog stresa. Stanja o kojima govorimo stresna su sama po sebi, a uz to otežavaju nošenje s ostalim zahtjevima vašeg svakodnevnog života. U opća stanja koja mogu dovesti do stresa uključujemo:

• fizičko zdravlje - neaktivan način života, kao i kronični zdravstveni problemi poput bolesti srca ili dijabetesa mogu uvelike djelovati na razinu stresa. Mnogi ljudi kao način borbe protiv stresa koriste konzumaciju alkohola ili pušenje, što je neprikladno;
• emocionalno stanje - depresija, nekontrolirani bijes, patnja, krivnja ili nisko samopouzdanje;
• veze i poznanstva - ukoliko imate poteškoća u vezi, nemate nikoga s kim možete podijeliti razmišljanja i osjećaje ili pak osjećate da nemate prijatelja;okolina u kojoj živite - ukoliko živite u prenapučenom, preglasnom, zagađenom ili opasnom području;
• radno mjesto - nesigurnost na poslu, neposvećenost onome što radite, sumnja u vlastitu kvalificiranost za obavljanje posla;
• društvena situacija - siromaštvo, usamljenost ili diskriminacija na temelju rase, spola ili godina.

Do stresa mogu dovesti i životni ciklusi i stupnjevi fizičkog i mentalnog razvoja kroz koje svi neizbježno prolazimo. Pubertet, napuštanje roditeljskog doma, vjenčanje, dobivanje potomaka, sve su to ciklusi koji mogu utjecati na pojavu stresa.

Osim svih gore navedenih uzroka, postoje i oni koji se temelje na vlastitoj percepciji i vjerovanjima o svijetu koji nas okružuje, drugim ljudima, životu i nama samima. Primjerice, ukoliko puno polažete na obiteljske vrijednosti, a sami nemate takav obiteljski život, to može dovesti do stresa.

Postoje tri oblika mehanizama reakcije na stres: kratkoročna, tzv. "bori se ili bježi" (od engl. fight-or-flight) reakcija; dugoročna reakcija zvana opći adaptacijski sindrom, te način na koji razmišljamo i interpretiramo situacije u kojima se nalazimo.

Kratkoročna, "fight-or-flight" reakcija javlja se kad smo suočeni s nekom neposrednom prijetnjom ili stresnom situacijom, poput izbjegavanja prometne nesreće ili svađe s prijateljem ili suradnikom. Organizam u tim trenucima odgovara na prijetnju izlučivanjem kemikalija i hormona koji tijelo stavljaju u stanje uzbune i spremno za akciju. Spomenuti hormoni, primjerice, omogućuju da brže trčimo ili da pružimo snažniji otpor. Povećavaju brzinu rada srca, pojačavaju znojenje, preusmjeravaju krv s površine kože i tako smanjuju gubitak krvi u slučaju ozljede. Sve to značajno poboljšava našu mogućnost preživljavanja po život opasnih stresnih situacija.

Tijelo ostaje u takvom stanju sve dok mozak ne pošalje signal da je spomenuta situacija prošla, čime se prekida proizvodnja kemikalija koje su uzrokovale fizičku reakciju. Potrebno je pola sata do sat vremena kako bi kemikalije napustile organizam. Ova vrsta reakcije može uzrokovati probleme kada se tijelo ne oporavi od stresne situacije. Iz nama još nepoznatih razloga, može se dogoditi da mozak ne pošalje signal da je opasnost prošla ili se pak možete tijekom jednog dana naći u toliko stresnih situacija da ste cijelo vrijeme u stanju stresa.

Iako ovakva "mobilizacija" unutar našeg organizma pomaže preživljavanju, ona može imati i negativne posljedice. Budući da smo u tom stanju uzbuđeni, razdražljivi, osjećamo tjeskobu, to smanjuje našu mogućnost učinkovitog rada s drugim ljudima. Sigurno se pitate zbog čega biste osjećali ovakvu reakciju prilikom rada s drugim ljudima, što ne predstavlja po život opasnu situaciju. Međutim, posljednja istraživanja su pokazala da se upravo ovakva, adrenalinska reakcija javlja čak i u slučajevima kad se suočavamo s nečim neočekivanim.

Dugotrajna reakcija ili opći adaptacijski sindrom, za razliku od kratkoročne reakcije, javlja se kao odgovor na dugotrajno izlaganje uzrocima stresa. Istraživanja su pokazala da, suočeni sa stresom, ljudi reagiraju u tri faze:

• alarmna faza, prilikom koje se javlja reakcija na izvor stresa;
• faza otpora, prilikom koje se otpor prema izvoru stresa povećava što se više tijelo nosi sa stresom i adaptira na njega;
• faza iscrpljenja, nastupa nakon što se iscrpi otpor i počne znatno slabiti.

Dobar primjer ovakve reakcije na stres su ljudi koji se bave kupoprodajom na velikim burzama, poput Wall Streeta. Njihov svakodnevni život je izrazito stresan. Nakon inicijalne alarmne reakcije i šoka, nauče se adaptirati na svakodnevni stres koji izaziva donošenje važnih financijskih odluka ili pak dobitak ili gubitak velikih novčanih iznosa. Na kraju, velik broj njih dolazi u fazu iscrpljenja, koja uzrokuje da oni jednostavno "izgore" na takvom poslu.

Na kraju, treći mehanizam reakcije na stres je način na koji razmišljamo i percipiramo svijet oko sebe. Koliko će se netko osjećati stresno uvelike ovisi o njihovom vlastitom mišljenju o tome koliko štete im može učiniti pojedina situacija, te koliko su oni sami sposobni odgovoriti zahtjevima situacije. Različiti pristupi nošenja sa stresom mogu uvelike pomoći mijenjanju interpretacije stresnih situacija.

Negativni učinci stresa mogu imati velikog utjecaja na vaše zdravlje, bilo da se radi o negativnim učincima na ponašanje ili na pogoršanje nekog kroničnog oboljenja. Pod pritiskom stresa, neki ljudi mogu početi prekomjerno konzumirati alkohol i cigarete, smanjiti količinu fizičkih aktivnosti ili jesti neuravnoteženu prehranu. Stres može uzrokovati i manjak sna, a može spriječiti i redoviti odlazak liječniku ili zubaru, kada je to potrebno.

Postoji vrlo čvrsta povezanost stresa i bolesti srca i krvnih žila. Ukoliko u vašem životu postoji velika količina stresa, a hormoni stresa se ne iskorištavaju u nekoj fizičkoj aktivnosti, povećana brzina rada srca i visoki krvni tlak rade pritisak na krvne žile i tako ih oštećuju. Oštećenja arterija mogu smanjiti protok krvi i kisika u srce.

Također je potvrđena i povezanost stresa s imunološkim sustavom i njegovim slabljenjem. Vjerojatno ste primijetili da ste u stresnim situacijama osjetljiviji na infekcije poput gripe i prehlade. Osim fizičkih problema, stres je povezan i s mentalnim problemima, poput poremećaja tjeskobe i depresije. O direktnom utjecaju stresa na mnoga druga područja ljudskog zdravlja svakodnevno se raspravlja i dolazi do novih zaključaka. No, jedno je sigurno, stres treba shvatiti ozbiljno.

Jedna od važnih dijelova stres managementa, odnosno nošenja sa stresom, su tzv. strategije. Mnoge od tih strategija mogu se vrlo lako naučiti i nisu potrebne neke dodatne upute. Važno je napomenuti da niti jedna od strategija nije važnija od drugih, te da vi sami možete pronaći onu koja najbolje djeluje u vašoj situaciji. Ključ uspješnog suživota sa stresom je redovita uporaba sljedećih strategija:

• fizička aktivnost - fizičke aktivnosti mogu uvelike smanjiti stres i intenzitet reakcija na stres. Posebno su korisne aerobne vježbe, poput hodanja, trčanja, plivanja ili vožnje biciklom. Istezanje je korisno kod napetosti mišića. Aerobne vježbe podižu i razinu određenih kemikalija u mozgu koje poboljšavaju raspoloženje i čine nas zadovoljnijima samim sobom. Redovita fizička aktivnost vrlo je korisna strategija nošenja sa stresom;
• pisanje - sve je više istraživanja koja pokazuju kako pisanje o stresnim situacijama i okolnostima može pomoći otpuštanju stresa i poboljšanju bolesti i stanja na koja utječe stres. Preporučuje se oko 10-15 minuta pisanja dnevno, a na papir možete prenijeti vaše viđenje stresnih situacija i vaše osjećaje;
• razgovor o vašim osjećajima - izražavanjem i dijeljenjem svojih razmišljanja s članovima obitelji ili prijateljima moći ćete bolje razumjeti svoje osjećaje;
• smijeh i plač - predstavljaju prirodne načine nošenja sa stresom i otpuštanja napetosti, oboje predstavlja dio procesa zacjeljivanja rana;
• sudjelovanje u aktivnostima u kojima uživate - smislene aktivnosti pomažu otpuštanju napetosti, mogu uključivati neki hobi, aktivnosti ili umjetnost. Briga i igra s kućnim ljubimcima također može pomoći.

Budući da je stres u životu nemoguće izbjeći, važno je pronaći načine kako smanjiti ili spriječiti stresne događaje te negativne reakcije koje iz njih proizlaze. Ovisno o vrsti stresa i uzroku stresa, pristupe stresu možemo podijeliti na tri vrste:

• Suočavanje i djelovanje - ovaj način nošenja sa stresom uključuje suočavanje s problemom koji uzrokuje stres, čime mijenjamo okoliš i situaciju u kojoj se nalazimo. Naravno, kako bi mogli primijeniti ovaj pristup, moramo imati nekakvog utjecaja u toj situaciji. Ukoliko taj utjecaj postoji, tada ovaj pristup predstavlja vrlo zadovoljavajući način nošenja sa stresom. Ovom tehnikom možemo pobijediti stresne situacije i promijeniti ih onako kako nama odgovara.
• Emocionalni pristup - ukoliko nemate utjecaja na situaciju u kojoj se nalazite, možda možete ili poboljšati način na koji vidite tu situaciju i kako se zbog toga osjećate. Ovaj pristup je manje privlačan od prethodno navedenog pristupa budući da se stres ponovno vraća, no i dalje predstavlja koristan način nošenja sa stresom.
• Prihvaćanje - ponekad se ipak nalazimo u situacijama na koje nemamo nikakvog utjecaja i koje ne možemo promijeniti. Jedini postojeći izlaz iz takve situacije je da takvu situaciju prihvatimo i preživimo. Takav je slučaj, primjerice, smrt voljene osobe. U takvim situacijama, često je za početak potrebno prihvatiti da smo jednostavno nemoćni bilo što učiniti da promijenimo situaciju u kojoj se nalazimo.

Stres na radnom mjestu može biti uzrokovan mnogim različitim uzrocima, od onih beznačajnih poput problema s uredskom opremom ili čestim prekidima u radu, do onih velikih koji mogu dovesti do "izgaranja" na poslu, nezadovoljstva i smanjenja produktivnosti. Stres na radnom mjestu također može uzrokovati i probleme u obiteljskom i zdravstvenom životu. Najznačajnije izvore stresa na radnom mjestu možemo podijeliti u šest kategorija:

• Kontrola - osobe koje na svojim radnim mjestima imaju vrlo malo kontrole i utjecaja vrlo često se nalaze pod stresom;
• Sposobnost - zabrinutost zbog kvalitete obavljanja posla, osjećaj sigurnosti radnog mjesta, nesigurnost predstavlja velik izvor stresa za mnoge ljude;
• Nejasnoća - do stresa može dovesti i nejasna slika o vašim zadacima na poslu te kakvi su organizacijski ciljevi vašeg odjela.
• Komunikacija - napetosti na poslu izviru iz loše komunikacije među suradnicima, što dovodi do stresa.
• Potpora - osjećaj manjka potpore od strane suradnika može otežati obavljanje zadataka koji vam uzrokuju stres.
• Značaj - ukoliko posao koji obavljate smatrate beznačajnim i niste ponosni na njega, to vam može uzrokovati stres.

Osim navedenih kategorija, postoje i mnogi drugi uzroci stresa, kao što je diskriminacija na poslu, rad u teškim, nesigurnim uvjetima, konstantna dostupnost tijekom cijelog dana zbog razvitka tehnologije i mobitela itd. Problemi na radnom mjestu i stres koji iz njih proizlazi vrlo se često može reflektirati i na obiteljski život.

Stres na radnom mjestu također se može smanjiti ili eliminirati nekim tehnikama ili mogućnostima. Preporučljivo je da se barem jednom godišnje, a ako je moguće i više puta, sastanete s poslodavcem, šefom ili direktorom i porazgovarate o vašem obavljanju posla. Razjasnite pitanja poput onih što se od vas očekuje na radnom mjestu, koji su planovi vaše tvrtke i gdje ste vi u tim planovima, kako možete poboljšati svoj rad, koje su vam prednosti i mane, postoji li vjerojatnost napredovanja itd.

Rasporedite vrijeme na pravilan način. Ukoliko je moguće, odvojite život na radnom mjestu od onoga kod kuće. Ne dopustite tehnologiji da utječe na vaš život i izbriše granice između vašeg osobnog vremena i radnog vremena. Ukoliko nije apsolutno potrebno da svuda nosite poslovni mobitel, nemojte to činiti. Ne javljajte se na pozive ukoliko ste vrijeme odlučili posvetiti obitelji ili samima sebi.

Ponekad je jedini način rješavanja stresa na radnom mjestu promjena posla. Ukoliko se nalazite na zaista stresnom mjestu i niti jedan od gore navedenih savjeta vam nije pomogao ili se ne može primijeniti, možda je vrijeme da razmislite o promjeni radnog mjesta. No prije nego napustite sadašnji posao, pomno isplanirajte sljedeće korake, budući da i gubitak radnog mjesta i nezaposlenost također sa sobom nose stres. Odlučite što vam donosi manje stresa, nezaposlenost ili nezadovoljstvo na sadašnjem radnom mjestu.

Stres može biti težak i obeshrabrujuć. Ukoliko se nalazite u teškoj situaciji i ne možete si pomoći, najbolje je potražiti pomoć savjetnika, terapeuta ili specijaliste. Stručnom pomoći možete doći do metoda smanjenja simptoma stresa i smanjenja stresa u svakodnevnom životu. Postoji nekoliko metoda liječenja stresa, odnosno prevladavanja simptoma koje on sa sobom nosi:

• Kognitivno-bihevioralnom terapijom možete naučiti kako percipirati stres i pomaže vam u razumijevanju načina na koji percepcija utječe na vašu reakciju. Ovim načinom liječenja saznat ćete i kako na najbolji način razviti i održati tehnike prevladavanja stresa.
• Metoda svjesnog kontroliranja tjelesnih funkcija koje tijelo inače regulira automatski, kao što su napetost mišića, rad srca, temperatura kože i krvni tlak.
• Ukoliko je stres uzrokovao neku emocionalnu, odnosno mentalnu bolest, poput depresije ili tjeskobe, moguće je uzimanje lijekova.