Foto: Jure Mišković/Cropix
Nakon mesa bez hormona, antibiotika i tragova stresa uzrokovanih boravkom životinja u kavezima, na policama mesnica može se očekivati ono koje će nositi oznaku 'bez boli'.
Naime, ubrzani razvoj genetike i neuro - znanosti posljednjih godina trebao bi uskoro omogućiti stvaranje stoke koja neće osjećati bol.
Prema filozofu Adamu Shriveru sa Sveučilišta Washington u St. Louisu ljudi, kada se već ne mogu odreći mesa, trebaju nastojati što je moguće više umanjiti bol koju trpi stoka za klanje na farmama širom svijeta.
- Nudim rješenje zahvaljujući kojem bi ljudi mogli nastaviti jesti meso i istovremeno izbjeći patnju životinja – kaže Shriver.
Ljudi konzumiraju oko 300 milijuna tona mesa godišnje. Naš apetit za mesom od 1960-ih povećao se za 50 posto, a čini se da će se ovaj trend nastaviti. Većina mesa proizvodi se na industrijskim farmama u kojima životinje uglavnom žive u iznimno nehumanim uvjetima. Tako se primjerice pilićima na farmama bez anestetika uklanjaju dijelovi kljunova kako ne bi krali hranu susjedima. Također u proizvodnji kokoši nesilica mužjaci se živi melju jer ne donose profit.
Naime, ubrzani razvoj genetike i neuro - znanosti posljednjih godina trebao bi uskoro omogućiti stvaranje stoke koja neće osjećati bol.
Prema filozofu Adamu Shriveru sa Sveučilišta Washington u St. Louisu ljudi, kada se već ne mogu odreći mesa, trebaju nastojati što je moguće više umanjiti bol koju trpi stoka za klanje na farmama širom svijeta.
- Nudim rješenje zahvaljujući kojem bi ljudi mogli nastaviti jesti meso i istovremeno izbjeći patnju životinja – kaže Shriver.
Ljudi konzumiraju oko 300 milijuna tona mesa godišnje. Naš apetit za mesom od 1960-ih povećao se za 50 posto, a čini se da će se ovaj trend nastaviti. Većina mesa proizvodi se na industrijskim farmama u kojima životinje uglavnom žive u iznimno nehumanim uvjetima. Tako se primjerice pilićima na farmama bez anestetika uklanjaju dijelovi kljunova kako ne bi krali hranu susjedima. Također u proizvodnji kokoši nesilica mužjaci se živi melju jer ne donose profit.
Istraživanja su pokazala kako su miševi kojima je uklonjen gen nazvan Nav1.7 znatno manje osjetljivi na vrućinu i tlak.
Sličnim genetskim promjenama zahvati poput uklanjanja kljuna mogli bi postati humaniji, a ljudska grižnja savjesti manja.
Sličnim genetskim promjenama zahvati poput uklanjanja kljuna mogli bi postati humaniji, a ljudska grižnja savjesti manja.
video pogledajte na ovom linku...ali preporučam oprez za osjetljive