|
| |
 | |
| Slika koju je Anthony Wesley snimio pomoću svog 14,5-inčnog teleskopa Murrumbatemanu | |
|
| |
Amater astronom Anthony Wesley je 19. srpnja fotografirao Jupiter iz svog kućnog opservatorija u australskom Murrumbatemanu kad je nešto privuklo njegovu pažnju. "Pratio sam Veliku crvenu mrlju, koja se lijepo vidjela preko Jupiterovog horizonta", kaže Wesley. "Skoro mi je promakla tamna mrlja na južnom polu Jupitera. No, znemario sam je i nakon što sam je uočio". Mislio je da je to još samo jedna oluja na Jupiteru. "Upravo to sam mislio ispočetka, no nešto me kopkalo, nije izgledalo kako treba i nisam mogao odvojiti pogleda", priznaje. Polako, uslijed Jupitereove rotacije, mrlja se okrenula prema Zemlji i Wesley ju je mogao bolje pogledati. Tada ga je zgromila spoznaja. To je bio trag udara. Nešto je pogodilo divovski planet! "Vidio sam 'ožiljke' koje su napravili fragmenti kometa Shoemaker-Levy 9, koji su udarili u Jupiter 1994. godine pa sam znao kako bi trebao izgledati udar", kaže. "Nakon što sam uvjerio samog sebe da je to stvarno, više nisam mogao raditi za računalom. Ruke su mi se tresle i sve je bilo prilično nevjerojatno". Brzo je emailom poslao slike prijateljima i kolegama širom svijeta, a u sljedećih nekoliko sati teleskopi, veliki i mali, okrenuli su se prema Jupiteru i slikali posljedice moćne eksplozije. "Mi mislimo da se radi o kometu ili asteroidu promjera i nekoliko stotina metara", kaže Don Yeomans iz NASA-inog Ureda za objekte u blizini Zemlje. "Kad bi nešto veličine udarilo Zemlju – a govorimo o otprilike 2000 megatona energije – eksplozija bi izazvala ozbiljno regionalno pustošenje ili veliki tsunami ako bi palo u ocean". Pukom srećom, velikom gotovo kao Wesleyjeva, JPL-ovi astronomi Glenn Orton i Leigh Fletcher već su imali zakazano promatanje Jupitera 20. srpnja, ni dan nakon udara, na NASA-inom Infracrevnom teleskopu (IRTF) na vrhu Mauna Keae na Havajima. Tro-metarski teleskop otkrio je svježi oblak ostataka velik poput Marsa, koji pluta među Jupiterovim oblacima. "Objekt je, ma o čemu se god radilo, eksplodirao u Jupiterovoj gornjoj atmosferi", kaže Orton. "Razletio se u mrvice. Ono što sada vidimo su komadići onog što je udarilo, a nije isključeno ni da su usilijed čudnovate kemije udara nastali neki čudni aerosoli". Hubble je prve slike mjesta ekplozije snimio 23. srpnja. Telskop je još uvijek u procesu testiranja i kalibracije, koji je uslijedio nakon servisne misije space shuttlea u svibnju, ali događaj je jednostvno bio prevelik i prevažan da bi ga se preskočilo. Direktor Znanstvenog instituta Svemirski teleskop Matt Mountain odvojio je "vrijeme u nuždi" timu astronoma pod vodstvom Heidi Hammel i Svemirskog znanstvenog instituta u Boulderu. Kao i obično, Hubbleove slike bile su zvijezde večeri. Otkrile su uvijajući vrtlog izgorjelih ostataka koji se spajaju s prirodnim olujama pri vrhu Jupiterove atmosfere. "Oblak ostataka je nejednolik zbog atmosferskih turbulencija", objašnjava planetologinja Amy Simon-Miller iz Centra za svemirske letove Goddard. "Polarni vjetrovi pušu brzinom od 25 m/s te raznose ostatke i čine oblak još većim. Zbog toga će ga biti još lakše promatrati kroz kućne teleskope". Sudeći prema udaru nakon udara kometa Shoemaker-Levy 9 prije 15 godina, ona procjenjuje da bi "Wesleyjev oblako ostataka" mogao ostati vidljiv još nekoliko tjedana. Znanstvenici će ih sigurno dobro iskoristiti i pokušati odgovoriti na najvažnije pitanje: Što je pogodilo Jupiter? "Još uvijek ne zamo", kaže Yeomans. "Nitko nije vidio objekt prije udara". Zna se samo da je nekatalogizorani objekt je izronio iz tame svemira i udario, prije nego li ga je itko uspio snimiti i prije nego se raspao u oblak prašine. Možda je to još jedno upozoreje ze Zmelju, ali to je neka druga priča. Kemijski sastav oblaka krije tragove o prirodi toge nebeskog objekta. Orton kaže da promatrači sada analiziraju svjetlo koje se odbija od oblaka ne bi li dokučili njegov kemijski satav. "Ako u spektru ima tragova vode, moglo bi se raditi o ledenom kometu. Ako vode nema mogo bi biti stjenovit ili metalni asteroid". | |
| S.B. |
Izvor: www.net.hr
bglavac
irida
edin.kecanovic
