Nedjeljni jutarnji
http://www.jutarnji.hr/nedjeljni_jutarnji/clanak/art-2008,5,11,,119041.jl
Stepinac spašavao Židove...ali nedovoljno da bude Pravednik među narodima
Piše: Sandra Milković iz Jeruzalema
Amiel Shomrony potajno se susretao s nadbiskupom Stepincem i dogovarao spašavanje Židova. Pokrenuo je dvije inicijative za proglašenje Stepinca Pravednikom među narodima, ali obje su odbijene. Naša je novinarka u Izraelu istražila zašto.
Kardinal Alojzije Stepinac spašavao je Židove, svjedoči troje hrvatskih Židova, Stepinčevih suvremenika, s kojima smo razgovarali u Izraelu.
- On apsolutno zaslužuje biti uvršten u Pravednike među narodima - kaže Amiel Shomrony koji je dobar dio života posvetio upravo nastojanjima u Yad Vashemu da se Stepincu prizna taj status.
Shomrony, rođen 1917. u Županji kao Emil Schwartz, unatoč poodmakloj dobi živo se sjeća dana kad je upozn Stepinca.
- Sjećam se točno svoje prve veze s Kaptolom. Zagrebački nadrabin dr. Freiberger, kojemu sam se i prije dolaska Nijemaca stavio na raspolaganje, poslao me kardinalu kao čovjeka od povjerenja. Na prvom susretu rekao sam nadbiskupu kako sam čuo da on može pomoći. Stepinac mi je otvoreno rekao da ne može ništa sigurno obećati. Dogovorili smo se da nikome nećemo pričati o našim aktivnostima jer u ono doba kada bi netko doznao da si Židov ili pomagač, slijedila bi smrtna kazna za oboje - prisjeća se Shomrony.
Gospodin X
- Sve se odvijalo u velikoj tajnosti. Nadbiskup je često u svojim tajnim zapisima isticao kako mu je preporučen gospodin X, kao Židov, te bi im davao druga imena, a njihova prava nikad nije odavao. Tako je spašen velik broj Židova koji su bili pod tajnim imenima - ističe Shomrony.
No, i danas odbija reći o koliko se ljudi radi. - Možda desetak, možda stotinu, a možda i tisuću - tajnovito izjavljuje Shomrony.
- Oni Židovi koji su k Stepincu dolazili po pomoć, nikad o tome nisu pričali, jer je to Stepinac od njih izričito tražio. I od mene je tražio da mu obećam da o tome neću pričati dok sam živ. Ja sam bio uvjeren da nikad neću odati ovu vezu i priču, ali znam da mi se bliži kraj, a ne bih želio da legenda o Stepincu umre sa mnom i zato mi je teško - kaže.
U svom predavanju o odnosima Katoličke crkve i Židova u II. svjetskom ratu, održanom 2001. u Zagrebu, Shomrony je svjedočio o brojnim Stepinčevim djelima spašavanja Židova. Najpoznatija je priča prema kojoj je Stepinac ponudio nadrabinu Freibergeru i njegovoj obitelji da ih sakrije kod sebe na Kaptolu, pri čemu je posredovao Shomrony.
- Dana 2. svibnja 1943. kardinal me je hitno pozvao na Kaptol. Tamo sam dobio poruku za nadrabina u kojoj mu Stepinac poručuje da je Himmler u Zagrebu i traži da se sve preostale Židove uhiti i deportira u Poljsku. Nadbiskup poručuje nadrabinu da se sa svojom obitelji može spasiti u njegovu Dvoru - navodi Shomrony. Rabin je odlučio ostati sa svojom zajednicom i u najtežim trenucima te je ponudu odbio. Iste su noći pripadnici ustaškog redarstva odveli obitelj nadrabina Freibergera te predsjednika Židovske općine Kohna, koji su zatim deportirani u Auschwitz i tamo ubijeni. Sam Shomrony je zatim krenuo u bijeg.
Isprva se uz pomoć kolega skrivao u veterinarskoj ambulanti u Oborovu odakle je preko sedam zemalja dvije godine putovao do Palestine sa svojom tadašnjom ženom i jednogodišnjom kćeri, koje danas također žive u Izraelu.
Dan Baram, bivši hrvatski počasni konzul u Izraelu, koji je rođen 1931. u Zagrebu kao Milivoj Fuks, smatra da Shomronyjevo svjedočenje nije vjerodostojno.
Krsni list kao spas
- U njemu nedostaju imena navodno spašenih Židova, a neki Shomronyjevi iskazi o njegovoj ulozi kod nadrabina nisu potkrijepljeni dokazima - tvrdi Baram. Ipak, Baram nimalo ne sumnja u to da je Stepinac spašavao Židove te da zaslužuje status Pravednika među narodima, a za sebe kaže kako je živi primjer Stepinčevih nastojanja.
- Kad su nas 1941. odveli u sabirni logor, moja teta i njezin suprug Elza i Friedrich Gross otišli su za nas intervenirati kod Stepinca. Uskoro smo preko crkve Sv. Petra dobili dokumente s novim imenima, a od samog Stepinca i krsne listove. Mene i moju mamu je Stepinac poslao svom prijatelju svećeniku, D. Jesihu u Šćitarjevo. Ondje je već bilo dosta Židova. Jesiha su jedne noći ustaše zaklali jer nam je pomagao, a lokalni seljaci tada su preuzeli brigu o nama - priča Baram.
Pokrštavanje Židova kako bi ih se spasilo često je bilo predmet napada na Katoličku crkvu za koju se tvrdilo da je to činila prisilno.
- Nije bilo prisilnog pokrštavanja - kategorički tvrdi Baram koji i danas čuva svoj krsni list izdan od Zagrebačke nadbiskupije. - Uopće nije bilo čina krštenja, nego smo samo dobili krsne papire. U svom životu nisam čuo ni za jednog hrvatskog Židova da je bio prisilno kršten. Židovi su dobrovoljno to činili iz uvjerenja da će ih to spasiti - ističe Baram.
Krsni list je isprva i bio kolika-tolika zaštita, ali kako je rat napredovao, ustaška je vlast postajala rigoroznija te su u konačnici svi Židovi, neovisno o dotadašnjim oblicima zaštite koju su neki uživali, postali meta pogroma.
Uvid u Stepinčev spis
- Stepinac je spasio nekoliko Židova. Nije riječ o stotinama, ali dovoljno je spasiti jednu dušu i spasio si čitav svijet - naglašava Baram.
Shomrony je u Yad Vashemu pokrenuo dvije inicijative za proglašenje kardinala Stepinca Pravednikom među narodima, ali obje su odbijene. U službenom objašnjenju glasnogovornice Yad Vashema, Estee Yaari, navedeno je kako je o slučaju Stepinac najviše tijelo Vijeća za imenovanje Pravednikom raspravljalo dva puta. Vijeće se sastoji od preživjelih žrtava holokausta, povjesničara i znanstvenika, a na čelu mu je umirovljeni sudac Vrhovnog suda.
“Vijeće je trebalo odvagnuti intervenciju kardinala Stepinca za neke Židove u odnosu na njegovu podršku ustaškom režimu. Nakon razmatranja svih informacija i dokaza, Vijeće je zaključilo da mu ne može dodijeliti najveću počast Države Izrael za nežidove. Od Shomronyja smo 2001. primili dodatne informacije, ali u njima nije bilo ničega što bi opovrgnulo nadbiskupovu podršku ustašama”, stoji u priopćenju.
Zahtjev Jutarnjeg lista za uvid u Stepinčev spis je odbijen uz obrazloženje da su spisi svih kandidata za Pravednika zatvoreni za javnost.
O tome što se događalo na raspravi Vijeća i koji su uvjeti za stjecanje statusa Pravednika među narodima razgovarali smo s izvorom hrvatskog podrijetla iz Yad Vashema, koji je želio ostati anoniman.
Kriteriji za Pravednike
- Kriteriji za stjecanje statusa Pravednika zahtijevaju da je kandidat spasio barem jednog Židova, da za to nije uzeo naknadu, da je pritom riskirao svoj život te da nije bio zločinac. Kad je riječ o kandidatu iz zemalja koje su kolaborirale s nacistima, Yad Vashem je veoma oprezan. Kada dobijemo molbu, prvo se obratimo našoj arhivi, a zatim i arhivi države iz koje kandidat dolazi. Dokumentaciju o Stepincu uglavnom smo dobili iz tadašnjeg državnog arhiva u Beogradu i arhiva u Zagrebu. Posebno tražimo podatak nalazi li se taj čovijek na popisu ratnih zločinaca. U Jugoslaviji je 1946. utemeljena komisija koja je sastavila listu zločinaca, a Stepinac se našao na njoj. Međutim, Vijeće Yad Vashema je ublažilo svoj stav prema tome u Stepinčevu slučaju zbog velikog broja Židova koje je nedvojbeno spasio - objašnjava.
‘Sve smo stavili na vagu’
U zaključku jednog od članova Vijeća, otkriva naš izvor, stoji da crkva nije podupirala ubijanje Židova te da je Stepinac snažno djelovao iza kulisa u sprečavanju ubijanja.
- Zaključak utvrđuje i da je Stepinac spasio 60 staraca iz staračkog doma, pomogao u transportu 12 djece u Palestinu, davao propusnice i time spasio desetke Židova te da je pomagao djelovanju Židovske općine kojoj je na raspolaganje dao svoje skladište i ured putem kojega su dobivali novac - tvrdi izvor.
- Mi smo sve stavili na vagu: dobra djela, jer je Stepinac nedvojbeno spasio Židove, i loša djela, jer je prešutio neke zločine koje je počinilo svećenstvo. Na kraju se predložilo izdavanje zahvalnog pisma Stepincu, ali ideja nije bila prihvaćena jer se pismo ne bi imalo kome uručiti. Da je Stepinac živ, pismo bi mu se sigurno izdalo, ali s obzirom na to da nema potomaka, moglo bi se uputiti jedino Crkvi, a to bi se moglo protumačiti kao zahvala Židova cijeloj Katoličkoj crkvi, na što Vijeće nije moglo pristati - zaključuje naš izvor.
- On apsolutno zaslužuje biti uvršten u Pravednike među narodima - kaže Amiel Shomrony koji je dobar dio života posvetio upravo nastojanjima u Yad Vashemu da se Stepincu prizna taj status.
Shomrony, rođen 1917. u Županji kao Emil Schwartz, unatoč poodmakloj dobi živo se sjeća dana kad je upozn Stepinca.
- Sjećam se točno svoje prve veze s Kaptolom. Zagrebački nadrabin dr. Freiberger, kojemu sam se i prije dolaska Nijemaca stavio na raspolaganje, poslao me kardinalu kao čovjeka od povjerenja. Na prvom susretu rekao sam nadbiskupu kako sam čuo da on može pomoći. Stepinac mi je otvoreno rekao da ne može ništa sigurno obećati. Dogovorili smo se da nikome nećemo pričati o našim aktivnostima jer u ono doba kada bi netko doznao da si Židov ili pomagač, slijedila bi smrtna kazna za oboje - prisjeća se Shomrony.
Gospodin X
- Sve se odvijalo u velikoj tajnosti. Nadbiskup je često u svojim tajnim zapisima isticao kako mu je preporučen gospodin X, kao Židov, te bi im davao druga imena, a njihova prava nikad nije odavao. Tako je spašen velik broj Židova koji su bili pod tajnim imenima - ističe Shomrony.
No, i danas odbija reći o koliko se ljudi radi. - Možda desetak, možda stotinu, a možda i tisuću - tajnovito izjavljuje Shomrony.
- Oni Židovi koji su k Stepincu dolazili po pomoć, nikad o tome nisu pričali, jer je to Stepinac od njih izričito tražio. I od mene je tražio da mu obećam da o tome neću pričati dok sam živ. Ja sam bio uvjeren da nikad neću odati ovu vezu i priču, ali znam da mi se bliži kraj, a ne bih želio da legenda o Stepincu umre sa mnom i zato mi je teško - kaže.
U svom predavanju o odnosima Katoličke crkve i Židova u II. svjetskom ratu, održanom 2001. u Zagrebu, Shomrony je svjedočio o brojnim Stepinčevim djelima spašavanja Židova. Najpoznatija je priča prema kojoj je Stepinac ponudio nadrabinu Freibergeru i njegovoj obitelji da ih sakrije kod sebe na Kaptolu, pri čemu je posredovao Shomrony.
- Dana 2. svibnja 1943. kardinal me je hitno pozvao na Kaptol. Tamo sam dobio poruku za nadrabina u kojoj mu Stepinac poručuje da je Himmler u Zagrebu i traži da se sve preostale Židove uhiti i deportira u Poljsku. Nadbiskup poručuje nadrabinu da se sa svojom obitelji može spasiti u njegovu Dvoru - navodi Shomrony. Rabin je odlučio ostati sa svojom zajednicom i u najtežim trenucima te je ponudu odbio. Iste su noći pripadnici ustaškog redarstva odveli obitelj nadrabina Freibergera te predsjednika Židovske općine Kohna, koji su zatim deportirani u Auschwitz i tamo ubijeni. Sam Shomrony je zatim krenuo u bijeg.
Isprva se uz pomoć kolega skrivao u veterinarskoj ambulanti u Oborovu odakle je preko sedam zemalja dvije godine putovao do Palestine sa svojom tadašnjom ženom i jednogodišnjom kćeri, koje danas također žive u Izraelu.
Dan Baram, bivši hrvatski počasni konzul u Izraelu, koji je rođen 1931. u Zagrebu kao Milivoj Fuks, smatra da Shomronyjevo svjedočenje nije vjerodostojno.
| Spasio djecu i starce Stepinac je, prema zaključku jednog od članova Vijeća koje je u Yad Vashemu odlučivalo o Stepinčevu predmetu, spasio 60 staraca iz doma “Lavoslav Schwartz”, pomogao u transportu 12 židovske djece u Palestinu, davao propusnice kojima je spasio desetke Židova i pomogao radu Židovske općine. |
Pastorska pisma Shomrony ističe kako je Stepinac nekoliko puta intervenirao i kod Pavelića te ‘odaslao dva pastorska pisma župnicima u kojima ih obavještava da ne rade poteškoće Srbima i Židovima pri prelasku na katoličku vjeru u nadi da sai spase život te da pomognu onima koji žele pobjeći’ |
Nedostaju imena spašenih Židova Dan Baram smatra da Shomronyjevo svjedočenje nije vjerodostojno jer u njemu nedostaju imena navodno spašenih Židova, a neki iskazi o njegovoj ulozi kod nadrabina nisu potkrijepljeni dokazima. Ipak, Dan Baram nimalo ne sumnja u to da je Alojzije Stepinac spašavao Židove te da zaslužuje status Pravednika među narodima. Za sebe kaže da je živi primjer Stepinčevih nastojanja |
Krsni list kao spas
- U njemu nedostaju imena navodno spašenih Židova, a neki Shomronyjevi iskazi o njegovoj ulozi kod nadrabina nisu potkrijepljeni dokazima - tvrdi Baram. Ipak, Baram nimalo ne sumnja u to da je Stepinac spašavao Židove te da zaslužuje status Pravednika među narodima, a za sebe kaže kako je živi primjer Stepinčevih nastojanja.
- Kad su nas 1941. odveli u sabirni logor, moja teta i njezin suprug Elza i Friedrich Gross otišli su za nas intervenirati kod Stepinca. Uskoro smo preko crkve Sv. Petra dobili dokumente s novim imenima, a od samog Stepinca i krsne listove. Mene i moju mamu je Stepinac poslao svom prijatelju svećeniku, D. Jesihu u Šćitarjevo. Ondje je već bilo dosta Židova. Jesiha su jedne noći ustaše zaklali jer nam je pomagao, a lokalni seljaci tada su preuzeli brigu o nama - priča Baram.
Pokrštavanje Židova kako bi ih se spasilo često je bilo predmet napada na Katoličku crkvu za koju se tvrdilo da je to činila prisilno.- Nije bilo prisilnog pokrštavanja - kategorički tvrdi Baram koji i danas čuva svoj krsni list izdan od Zagrebačke nadbiskupije. - Uopće nije bilo čina krštenja, nego smo samo dobili krsne papire. U svom životu nisam čuo ni za jednog hrvatskog Židova da je bio prisilno kršten. Židovi su dobrovoljno to činili iz uvjerenja da će ih to spasiti - ističe Baram.
Krsni list je isprva i bio kolika-tolika zaštita, ali kako je rat napredovao, ustaška je vlast postajala rigoroznija te su u konačnici svi Židovi, neovisno o dotadašnjim oblicima zaštite koju su neki uživali, postali meta pogroma.
Uvid u Stepinčev spis
- Stepinac je spasio nekoliko Židova. Nije riječ o stotinama, ali dovoljno je spasiti jednu dušu i spasio si čitav svijet - naglašava Baram.
Shomrony je u Yad Vashemu pokrenuo dvije inicijative za proglašenje kardinala Stepinca Pravednikom među narodima, ali obje su odbijene. U službenom objašnjenju glasnogovornice Yad Vashema, Estee Yaari, navedeno je kako je o slučaju Stepinac najviše tijelo Vijeća za imenovanje Pravednikom raspravljalo dva puta. Vijeće se sastoji od preživjelih žrtava holokausta, povjesničara i znanstvenika, a na čelu mu je umirovljeni sudac Vrhovnog suda.
“Vijeće je trebalo odvagnuti intervenciju kardinala Stepinca za neke Židove u odnosu na njegovu podršku ustaškom režimu. Nakon razmatranja svih informacija i dokaza, Vijeće je zaključilo da mu ne može dodijeliti najveću počast Države Izrael za nežidove. Od Shomronyja smo 2001. primili dodatne informacije, ali u njima nije bilo ničega što bi opovrgnulo nadbiskupovu podršku ustašama”, stoji u priopćenju.
Zahtjev Jutarnjeg lista za uvid u Stepinčev spis je odbijen uz obrazloženje da su spisi svih kandidata za Pravednika zatvoreni za javnost. O tome što se događalo na raspravi Vijeća i koji su uvjeti za stjecanje statusa Pravednika među narodima razgovarali smo s izvorom hrvatskog podrijetla iz Yad Vashema, koji je želio ostati anoniman.
Kriteriji za Pravednike
- Kriteriji za stjecanje statusa Pravednika zahtijevaju da je kandidat spasio barem jednog Židova, da za to nije uzeo naknadu, da je pritom riskirao svoj život te da nije bio zločinac. Kad je riječ o kandidatu iz zemalja koje su kolaborirale s nacistima, Yad Vashem je veoma oprezan. Kada dobijemo molbu, prvo se obratimo našoj arhivi, a zatim i arhivi države iz koje kandidat dolazi. Dokumentaciju o Stepincu uglavnom smo dobili iz tadašnjeg državnog arhiva u Beogradu i arhiva u Zagrebu. Posebno tražimo podatak nalazi li se taj čovijek na popisu ratnih zločinaca. U Jugoslaviji je 1946. utemeljena komisija koja je sastavila listu zločinaca, a Stepinac se našao na njoj. Međutim, Vijeće Yad Vashema je ublažilo svoj stav prema tome u Stepinčevu slučaju zbog velikog broja Židova koje je nedvojbeno spasio - objašnjava.
‘Sve smo stavili na vagu’
U zaključku jednog od članova Vijeća, otkriva naš izvor, stoji da crkva nije podupirala ubijanje Židova te da je Stepinac snažno djelovao iza kulisa u sprečavanju ubijanja. - Zaključak utvrđuje i da je Stepinac spasio 60 staraca iz staračkog doma, pomogao u transportu 12 djece u Palestinu, davao propusnice i time spasio desetke Židova te da je pomagao djelovanju Židovske općine kojoj je na raspolaganje dao svoje skladište i ured putem kojega su dobivali novac - tvrdi izvor.
- Mi smo sve stavili na vagu: dobra djela, jer je Stepinac nedvojbeno spasio Židove, i loša djela, jer je prešutio neke zločine koje je počinilo svećenstvo. Na kraju se predložilo izdavanje zahvalnog pisma Stepincu, ali ideja nije bila prihvaćena jer se pismo ne bi imalo kome uručiti. Da je Stepinac živ, pismo bi mu se sigurno izdalo, ali s obzirom na to da nema potomaka, moglo bi se uputiti jedino Crkvi, a to bi se moglo protumačiti kao zahvala Židova cijeloj Katoličkoj crkvi, na što Vijeće nije moglo pristati - zaključuje naš izvor.
| I Schindlerov slučaj bio je kontroverzan za Yad Vashem Slučaj njemačkog poduzetnika Oscara Schindlera koji je spasio preko 1200 Židova po čemu je redatelj Steven Spielberg snimio film, je  također bio kontroverzan. Schindler je bio aktivan član zloglasne Hitlerove nacionalsocijalističke njemačke radničke partije, te kao takav smatran za zločinca što ga je isprva diskvalificiralo od proglašenja pravednikom među narodima unatoč stotinama svjedočanstava Židova koje je spasio. „I zbog njega se sastajalo najviše tijelo Vijeća dva puta. Prvi put je zahtjev odbijen jer je unatoč brojnim svjedočanstvima njemu u prilog prevagnula činjenica da je bio nacist. Drugi put se jedva provukao kroz iglene ušice. Naime, prevagnuo je njegov čin osobnog odlaska u Auschwitz kako bi izvukao žene koje su tamo poslane. Takav izvanredan napor i smjelost su nadjačali činjenicu da je bio nacist. Da nije bilo tako dramatičnog čina ni Schindler nebi bio proglašen pravednikom“, objašnjava izvor u Yad Vashemu. |
 |
 |
 |
| Amiel Shomrony, rođen 1917. u Županji Oni Židovi koji su kod Stepinca dolazili po pomoć, nikad o tome nisu pričali, niti su njegovo ime spominjali jer je to Stepinac od njih izričito tražio. I od mene je tražio da mu obećam da o tome neću pričati dok sam živ. Bio sam uvjeren da nikad neću odati ovu priču, ali znam da mi se bliži kraj, a želio bih da legenda o Stepincu ne umre sa mnom i zato mi je teško |
Dan Baram, rođen 1931. u Zagrebu Kad su nas 1941. odveli u sabirni logor, moja teta Elza i njezin suprug Friedrich Gross otišli su intervenirati za nas kod Stepinca. Uskoro smo preko crkve Sv. Petra dobili dokumente s novim imenima, a od samog Stepinca i krsne listove. Mene i moju mamu je Stepinac poslao svom prijatelju, svećeniku D. Jesihu u Šćitarjevo. Ondje je već bilo dosta Židova |
Yad Vashem - Muzej Holokausta u Jeruzalemu Alojzije Stepinac spašavao je neke Židove, ali je i davao potporu ustašama koji su provodili holokaust. Vijeće je odvagnulo obje stvari i presudilo da mu ipak ne može dodijeliti najveću počast Države Izrael za nežidove. U informacijama koje smo primili nije bilo ničega što bi opovrgnulo nadbiskupovu potporu ustašama |
bglavac
irida
edin.kecanovic
