Spiskat ćemo sve'Za 20 godina će nam trebati novi planet!'
Prema istraživanju Svjetskog fonda za prirodu (World Wildlife Fund), čovječanstvo već godinama živi iznad mogućnosti. 'Da bi se zadovoljila potražnja za namirnicama, energijom i drugim prirodnim sirovinama, već sada bi bio potreban još jedan planet", kaže Eberhard Brandes iz WWF-a.
Prema istraživanjima WWF-a, negativni trendovi se nastavljaju. U prosjeku svaki stanovnik planeta troši jedan i pol puta više nego što mu priroda može osigurati. U industrijski razvijenim zemljama ta potrošnja je, naravno, višestruko veća.
Čak milijardu ljudi nema dovoljno pitke vode, a od sedamdesetih godina u svijetu se za 30 posto smanjilo brojno stanje nekih vrsta. U tropima to smanjenje iznosi čak 60 posto. Sedamdeset posto svih vrsta riba ugroženo je zbog prevelikog ulova.
Standard na račun drugih
Kada bi površina zemlje bila pravedno podijeljena i u skladu s onim što priroda daje, svaki čovjek imao bi korisnu površinu od 1,8 globalnih hektara. Međutim od sedamdesetih godina potrošnja čovječanstva u značajnoj mjeri premašuje godišnji biokapacitet Zemlje, tako da se koristi 2,7 globalnih hektara po stanovniku.
U posljednjih pola stoljeća drastično je porasla prije svega potrošnja energije. Ta potrošnja ubrzano raste i dalje u zemljama kao što su Kina, Indija, Brazil i Rusija.
"Da bi se zadovoljila potražnja za namirnicama, energijom i drugim prirodnim sirovinama, već sada bi bio potreban drugi planet", kaže Eberhard Brandes iz njemačkog ogranka WWF-a. Blagostanje u razvijenom svijetu plaćeno je biološkim bogatstvom drugih dijelova svijeta, pored ostalih i tropskih krajeva.
Posebno raskošno se živi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje svatko raspolaže s po 10 globalnih hektara (pripada im, kao i svakom na planetu 1,8), zatim slijede Danska, Belgija i SAD. Na začelju su Istočni Timor, Bangladeš i Afganistan s po 0,5 globalnih hektara. Tako čovjek već troši za polovinu više biokapaciteta nego što je na raspolaganju i ako se taj trend nastavi, čovječanstvu će 2030. godine biti potreban još jedan planet. Pritom najrazvijenije zemlje žive na račun nerazvijenih i zemalja ubrzanog razvoja.
To se odražava i na ljudsko okruženje, u tropskim krajevima brojno stanje u vrstama koje se prate smanjeno je za 60, a u području umjerene klime za 29 posto, piše Deutsche Welle.
Vezani članci:
'Pokušaji da se spasi Zemlja su čista besmislica' (01.04.2010.)
Izdizanje planina i klimatske promjene dovele do raznolikosti sisavaca (12.05.2010.)
Traže se dobrovoljci za naseljavanje Marsa - povratka nema (21.10.2010.)
Kad bi svi trošili kao Hrvati, Zemlja bi nam bila premala (13.10.2010.)
www.danas.hr
11.04.2011
bglavac
irida
edin.kecanovic
