|
| Profesori i akademici vlasništvo su industrije, tvrdi dr. Gajski |
| Foto: Boris Ščitar |
Država bez novca
– Država nema novca za znanost, pa je jedini financijer liječničkog napredovanja farmaceutska industrija koja velikim svotama financira istraživanja svojih lijekova – upozorava dr. Gajski. Da bi neki liječnik postao profesorom, objašnjava, potrebno je da sudjeluje u znanstvenim istraživanjima i objavljuje teme u stručnim časopisima, a sve to plaćaju farmaceuti koji sa svojim lijekovima nastoje preteći konkurenciju i dobro zaraditi.
– Pristavši na takvu karijeru, profesori i postaju vlasništvo industrije, a time i znanost pretvaraju u farmaceutski instrument – ističe dr. Gajski.
Istražujući priču, kaže, došla je do zapanjujućih rezultata. – Prateći istraživanja lijekova za osteoporozu, kolesterol, dijabetes i depresiju, shvatila sam da su oni ne samo neisplativi nego i potpuno beskorisni za neke skupine ljudi koji ih svakodnevno piju – otkriva dr. Gajski.
Problem je nastao kada je medicina, podijelivši lijekove svima koji ih doista zbog bolesti trebaju, “odlučila” te lijekove davati preventivno, ne bi li spriječila infarkte, moždane udare i sl.
– U tu grupu ljudi koju su nazvali “rizičnom skupinom” liječnici i farmaceuti uvrstili su i ljude s blažim smetnjama, pa čak i one bez njih, samo da bi im mogli prepisivati terapiju i stvarati potrošnju lijekova – objašnjava dr. Gajski.
Stvaraju bolesnike
Očit je primjer, tvrdi, osteoporoza koja je kao bolest priznata prije nekoliko godina.
– Kao kriterij za zdravu kost znanstvenici su uzeli 30-godišnjaka i njegovu gustoću kostiju, pa kako se ona s godinama prirodno smanjuje, bolesnik postaje gotovo svaki 50-godišnjak – otkriva dr. Gajski. Slično je i s lijekovima za kolesterol.
Neovisna ispitivanja pokazala su da statini nemaju utjecaja na žene te da njihovo preventivno davanje nije spriječilo nijedan moždani udar ili infarkt u žena koje su ih uzimale, prema onima koje su dobivale placebo. Indikativna je i činjenica da su nedavno “liječnici mudraci” naglo spustili dopuštenu granicu kolesterola sa 6,5 mola po litri krvi na 5, a za srčane bolesnike i šećeraše ta je granica još niža, oko 4,5. Time se broj “ovisnika” o lijekovima protiv kolesterola višestruko povećao.
– Nemamo neovisnu medicinsku znanost. U svim povjerenstvima za lijekove sjedi 10-ak profesora koji su jedini stručnjaci za svoja medicinska područja u nas i njih se pita – upozorila je dr. Gajski i dodala da se ne smije zaboraviti na čijem su novcu oni zaradili svoje titule i karijere.
– Ako ih je farmaceutska industrija postavila na tako visoko mjesto, kako onda mogu biti objektivni u istraživanju isplativosti i učinkovitosti lijekova – zapitala je dr. Gajski. |
Izvor. www.vecernji.hr
|
irida
bglavac
