Stučnjaci procjenjuju da ni on neće biti ispoštovan i Hrvatsku bez mina vide tek za kojih 30 godina. Tempo čišćenja otprilike 30 četvornih kilometara na godinu, koji se ne mijenja od 2003., te procjene i potvrđuje. Točno se 997 četvornih kilometara u Hrvatskoj još službeno smatra “nerazminiranim područjem“. Prema posljednjim procjenama HCR-a, ta zemlja u sebi krije oko 110.000 mina. I unatoč tim alarmantnim podacima, a možda i zato što se zna da je riječ o tlu koje zbog dugogodišnjeg neobrađivanja pripada kategoriji najkvalitetnijega i najmanje zagađenoga, na spomenuti je oglas većina reagirala s nemalim zanimanjem. Telefon koji je naveden za kontakt posljednjih dana nije prestajao zvoniti.

Kako bi odagnao sve sumnje prema tvrtki koju zastupa te objasnio što se krije iza oglasa koji je objavio, Bretting je jednostavno naveo Aresine reference. Riječ je o danskoj biotehnološkoj kompaniji koja je osnovana 2001. godine u suradnji s Institutom molekularne biologije Sveučilišta u Kopenhagenu. Svjetsku su slavu stekli radom na genetički modificiranim biljkama koje služe za detektiranje minsko-eksplozivnih sredstava. Iako su u početku u tu svrhu razvijali i unaprjeđivali reakcije jedne druge biljke, Aresa se odnedavno za to koristi običnim duhanom. Stoga danas njezini istraživači kažu da, za razliku od svih ostalih, oni jedini na svijetu mogu reći da uzgajaju duhan koji ne uništava živote, nego ih spašava. Iako procedura razvoja te GMO biljke nije jednostavna, način otkrivanja mina nije nimalo kompliciran. Na sumnjivo se područje posadi sjeme i nakon 60 dana ono izraste u zelenoj boji na svim mjestima osim na onima ispod kojih je skrivena mina. Na njemu biljka izraste u crvenoj boji, regirajući tako na kemijske tvari koje ispušta eksploziv. Za to je otkriće Aresu 2004. godine New York Times izabrao za kompaniju čije se otkriće smatra jednim od najinovativnijih u svijetu. Tvrtka je do sada radila u Angoli, Tanzaniji i Južnoafričkoj Republici te u Hrvatskoj. U mjestu Cerovac poligon veličine 3000 četvornih metara za sadnju bilja koje se naziva “Red Gold” ili “Red Detect” ustupio im je MORH. No Aresa, zbog strogih hrvatskih zakona kada je je riječ o GMO-u, oglasom zemljište traži iz potpuno drugačijeg razloga, kaže Bretting.

- U Hrvatskoj radimo uz potporu četiriju ministarstava i sveučilišta u Zagrebu te potpuno poštujemo hrvatske zakone. Upravo zbog njih, a tek je nedavno donesen pravilnik o GMO-u, u taj projekt s otkupom zemljišta ulazimo iz potpuno drugačijih pobuda jer sadnja našeg bilja kod vas još nije dopuštena. Kako je naš osnivač Caster Meier poslovni čovjek, a ujedno i humanitarac, odlučili smo otkupljivati poljoprivrednu zemlju na kojoj ne namjeravamo eksperimentirati, nego je učiniti profitabilnom ‡ tvrdi Bretting.

O čemu je riječ i kako to Aresa namjerava učiniti, objasnio je prilično precizno. Pritom, naravno, spominjujući i novac.

- Mnoga minirana zemljišta u vlasništvu privatnih osoba godinama stoje neiskorištena. Posjednici od njih nemaju nikakve koristi. Čekaju na razminiranje koje je vrlo skupo i pitanje je kada će doći na red. Mi im nudimo približno 50 posto cijene za koju se u njihovu kraju prodaje čisto zemljište. Ove godine u tu svrhu u Hrvatskoj namjeravamo uložiti oko milijun eura - najavio je te pritom komentirao visoke cijene u Hrvatskoj.

Mač s dvije oštrice
- Poljoprivredna zemlja u Dalmaciji skuplja je nego u Danskoj. Treba znati da kvadrat razminiranja košta od 0,7 do 1,2 eura, ovisno o konfiguraciji tla. Ako se, na primjer u Slavoniji, hektar cijeni od tri do sedam tisuća eura u normalnim okolnostima, jasno je da ne možemo platiti punu cijenu za minirano zemljište jer nakon što ga kupimo, trebamo uložiti u njegovo čišćenje. No, pola cijene, a možda i malo više, možemo i hoćemo platiti - objašnjava. 


Menadžer Arese Kim Bretting  kaže da je njegova tvrtka svjetsku slavu stekla  na genetski modificiranim biljkama za otkrivanje mina

Kada i ako netko od zainteresiranih vlasnika proda zemlju, Bretting kaže da će Aresa na njoj početi proizvodnju ekološke hrane i možda materijala za proizvodnju biodizela.

- Zašto imati minsko polje pokraj kuće kada to može biti vinograd ili maslinik - pita se Bretting. U konačnici možda netko od prodavatelja upravo od Arese i dobije posao na zemlji koja mu je prije pripadala, najavljuju iz te tvrtke. U tome Danci vide i svoj mogući angažman na području zapošljavanja hrvatskih državljana. No, u istoj toj činjenici, poglavito kada je riječ o jeftinom otkupu kvalitetne zemlje, neki u Hrvatskoj vide problem. Iako Bretting kaže da je upitno jesu li njive koje nisu dugo obrađivane zaista kvalitetne jer su ih u međuvremenu mogle zagaditi mine, suvlasnik zagrebačke tvrtke za razminiranje Rumital, general Miljenko Crnjac, nudi i dodatna objašnjenja moguće motivacije ulagača.