Saznajte dvadeset savjeta za izlazak iz prezaduženosti

Piše: Pametna kuna

I ovaj tjedan vam donosimo ulomak iz knjige "Osobna prezaduženost", autora Predraga Bejakovića. Saznajte dvadeset savjeta koji vam mogu pomoći da riješite pitanje prezaduženosti.

Vezano
Život u minusu: kada dugovi preuzmu kontrolu nad vama
Saznajte tko su sve akteri hrvatske kreditne scene
Prestanite odgađati rješavanje problema i krenite već danas!

Istraživanja su pokazala da prezadužene osobe i njihove obitelji obično trpe od psihičkih trauma, koje mogu ozbiljno narušiti tjelesno i mentalno zdravlje. Nadalje, zbog nedostatka i financijskih sredstava često se prekida ili skraćuje obrazovanje djece, pa se time narušavaju njihove buduće mogućnosti za zapošljavanje i zaradu. Nikome se nije lako suočiti s neugodnom i financijskom situacijom, ali samo odgađanje aktivnosti neće ublažiti probleme. Ne postoji opći recept za rješavanje teškoća, ali ipak postoje pravila koja bi mogla poboljšati stanje. Donosimo ih dvadeset:

1. Shvatite situaciju ozbiljno, ali budite svjesni i da postoji izlaz.

2. Nemojte zakopavati glavu u pijesak i dalje gomilati dugove.

3. Probajte ustanoviti koliko i kome dugujete te to napišite na papir kako biste stekli potpunu sliku iznosa i strukture vašeg dugovanja.

4. Napravite prioritete otplaćivanja: neplaćanje komunalija (struje, plina i slično) dovest će do obustave usluge. Pozorno provjerite gdje su najveće zatezne kamate i ostali prateći troškovi i te dugove prve isplatite.

5. Potražite pomoć stručnjaka u i financijskoj ustanovi – prije svega u svojoj banci, ali i u obiteljskom centru, centru za socijalnu skrb i nevladinim udrugama koje se bave pomoći građanima.

6. Proučite svoj kućni proračun: to je plan prihoda koje očekujete iz svih izvora, te rashoda koje morate pokriti. Posebnu pozornost usmjerite na čak i najmanju mogućnost vraćanja dijela duga u tekućem mjesecu. Dobar i realan kućni proračun je najvažniji alat za vraćanje dugova. Pomno uključite sve neizbježne rashode, jer ako ste neke izostavili nećete moći poštivati provođenje plana otplate, što vas može dovesti u još veće teškoće.

7. Zapisujte potrošnju u određenom razdoblju, da biste mogli ustanoviti gdje odlazi najveći dio rashoda, te postoje li mogućnosti njihova ograničavanja.

8. Rashode planirajte dugoročnije: kupujete li neki veći kućanski aparat, pokušajte uštedjeti barem veći dio troška i ne uzimajte ga na kredit.

9. Ne nasjedajte na reklamne poruke o izuzetno povoljnim kupovinama s 0% kamata. Proizvod je gotovo sigurno jeftiniji ako ga plaćate gotovinom. Razmislite možete li još neko vrijeme izdržati s postojećim kućanskim aparatima (odnosno nekim drugim proizvodom) ili vam baš neminovno trebaju novi. Mnogi kućanski aparati koji su danas skupi za kratko će vrijeme pojeftiniti – poput novih modela televizora i mobitela. Zašto onda kupovati najnovije i još uvijek razmjerno skupe proizvode?

10. Sigurno možete promijeniti neke navike – umjesto odlaska autom na posao, razmislite o javnom prijevozu ili zajedničkom prijevozu sa susjedima i kolegama; umjesto nepotrebnog zvanja na mobitel koristite jeftine e-mail poruke; umjesto plaćanja članarine u fitness centru, bavite se neko vrijeme besplatnim sportovima i rekreacijom: trčanjem, planinarenjem, vožnjom biciklom, rolanjem i slično.

11. Štedite, budite ekološki svjesni i trendy: Zajedno na posao ili carpooling. Republika Hrvatska, kao potpisnica Protokola iz Kyota, obvezala se na smanjenje emisija stakleničkih plinova za 5% do 2012. u odnosu na 1990. Istodobno, štetne emisije iz cestovnog prometa u Hrvatskoj porasle su 2006. u odnosu na 1990. za čak 60%, i čine gotovo 18,4% ukupnih emisija ugljičnog dioksida (CO2), pa je inicijativa za prijevoz više osoba privatnim automobilom do posla primjer kako mijenjanjem navika možemo doprinijeti smanjenju štetnih plinova, ali i smanjivanju osobnih troškova.

12. Pomažući očuvanju čovjekove okoline pomažete i svome novčaniku. Manjom potrošnjom struje ili grijanja dajete svoj doprinos borbi protiv klimatskih promjena.

13. Uzimate li bankovni kredit, pozorno pročitajte ugovor. Gotovo su uvijek – obično malim slovima – navedene (visoke) zatezne kamate, ulazne i druge naknade, te druga davanja koja itekako uvećavaju postojeći dug, pa je naizgled povoljna nominalna kamata od 5 ili 6% uvijek znatno veća.

14. Radije plaćajte gotovinom, a ne karticom jer tada imate stvarni osjećaj koliko trošite! Za izbjegavanje prezaduženosti na kreditnim karticama više puta razmislite hoćete li moći bez poteškoća izbjeći zamke koje vrebaju. Ako je iskreni odgovor NE, tada nemojte ni podnositi zahtjev za kreditnu karticu.

15. Ukoliko već posjedujete kreditne kartice, umjesto redovitog peglanja po dućanima, odlučite se za ritual drastične plastične operacije: prerežite ih škarama i na određeno se vrijeme (ili zauvijek) riješite te ovisnosti. Kao i kod drugih ovisnosti, neće vam na početku biti lako i jednostavno, ali želite li imati miran san shvatite da su one vaš neprijatelj kojemu je mjesto u kanti za smeće. Vaš jedini siguran oslonac je dohodak i gotovina kojom raspolažete.

16. Bojite li se posve izgubiti kreditnu karticu, pohranite je kod pouzdanog prijatelja ili rođaka. U trenucima napada potrošačke groznice, morat ćete ga kontaktirati da biste došli do svoje kartice, pa se može dogoditi i da vas napad groznice prođe. Ukoliko nemate takvog pouzdanika, spremite karticu u ledenicu hladnjaka. Dok se otopi i bude spremna za peglanje – za što joj ipak treba određeno vrijeme – velika je vjerojatnost da ćete doći pameti i da će vas spomenuti napad proći.

17. Pokušajte što manje kupovati s kreditnim i debit karticama proizvode koji se brzo potroše ili iskoriste (hrana, CD-i i slično). Ta će dobra biti gotovo već zaboravljena prije no što dođe račun za njihovu naplatu, pa ćete ih se sjetiti samo po zlu.

18. Za pušače: Hrvatska vlada zabranjuje pušenje na javnim mjestima. Uključite se u trend i značajno smanjite pušenje i/ili posve prestanite pušiti. Razmislite koliko time novca možete uštedjeti.

19. Dodatne uštede u kućnom proračunu možete ostvariti smanjivanjem količine hrane koju bacate, redovitim gašenjem svjetla, manjim zagrijavanjem prostorija zimi (obucite se toplije) te manjom upotrebom klima uređaja po ljeti.

20. Pokušajte izbjeći natjecanje u materijalnim vrijednostima s kolegama, prijateljima i rođacima. Uvijek će biti netko s većim automobilom, kućom, zanimljivijim ljetovanjem i slično. Pohvalite se nematerijalnim dobrima: novom knjigom koju ste pročitali (posuđenom u knjižnici), novim znanjima i vještinama koja ste stekli (mnogi programi cjeloživotnog učenja i obrazovanja odraslih vrlo su dostupni ili gotovo posve besplatni – spisak pružatelja usluga je na stranici Agencije za obrazovanje odraslih – www.aoo.hr).

http://www.24sata.hr/pametnakuna/saznajte-dvadeset-savjeta-za-izlazak-iz-prezaduzenosti-263082