• Usporedba modernog malog teleskopa i replike onog koji je koristio Galileo

Od 22. do 25. listopada u okviru svjetske godine astronomije na Galilejevim danima u cijelom svijetu obilježit će se obljetnica tih prvih promatranja. Na mnogim mjestima će astronomi pozvati javnost da pogleda Mjesečeve kratere ili balet Jupiterovih satelita.

"Galilieo nije izumio teleskop, ali je usavršio taj tada vrlo rudimentarni instrument", objasnio je povjesničar znanosti Jerome Lamy i dodao da su navodno nizozemski optičari izradili prve teleskope za vojne potrebe.

Galileo je rođen u Pisi 1564. godine, a 1592. je postao profesor geometrije i astronomije na Sveučilištu u Pisi. Počeo se zanimati za teleskop početkom 1609. i te je godine venecijanskim trgovcima predstavio model teleskopa kao vlastiti izum.

Pojava tog instrumenta zabrinula je neke znanstvenike koji su strahovali od mogućnosti poboljšanja naših osjetila. Uz to opisana promatranja su se činila nepriličnima na nebu koje su do tada prikazivali nepromijenjenim i savršenim.

Prema grčkom filozofu Aristotelu, čiji je utjecaj bio odlučujući, postojala je stroga odvojenost nesavršenog i promjenjivog zemaljskog svijeta i nebeskog koji se činio savršenim i vječnim, a počinjao je od Mjesečeve orbite. Smatralo se da je Zemlja nepomična i u središtu svemira.

Otkriće površine Mjeseca, zvijezde koju se smatralo savršenom, dovodilo je u pitanje Aristotelove teze.

U siječnju 1610. Galileo je primijetio četiri Jupeterova satelita, što je pridonijelo argumetima obrane Kopernikove teorije, po kojoj se Zemlja okreće oko Sunca.

Galileo Galilei je 1633. godine osuđen za herezu zbog zastupanja Kopernikove teorije heliocentričnog sistema i morao se javno odreći radova i povući tvrdnje da se Zemlja okreće oko Sunca, a ne obratno.

Galilei je narednih osam godina, sve do svoje smrti, živio u kućnom pritvoru u vili u brdima iznad Firence.

Četiri stoljeća kasnije Galileja se smatra prvim modernim znanstvenikom jer se služio promatranjima.


Izvor. www.net.hr