|
Tehnologija i znanost preuzeto sa: http://www.jutarnji.hr/tehnologija_i_znanost/clanak1/art-2008,5,8,,118677.jl Richard Horton: Piše: Tanja Rudež Pišem vam danas kao zabrinuti liječnik i znanstvenik koji se iskreno zanima za budućnost hrvatske biomedicine. Molim vas, recite mi što bismo mogli zajedno učiniti kako bismo zaštitili i osnažili uloge profesora Matka i Ane Marušić i budući uspjeh Croatian Medical Journala, piše među ostalim u pismu što ga je dr. Richard Horton (47), dugogodišnji urednik uglednog medicinskog časopisa Lancet, uputio hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu. - Pisao sam hrvatskom premijeru jer volim vašu zemlju i poštujem vašu znanstvenu zajednicu. Vrlo se zabrinut zbog onoga što se događa profesorima Matku i Ani Marušić te časopisu Croatian Medical Journal. Želio sam pismom izraziti svoju zabrinutost vašem premijeru - rekao mi je dr. Horton koji je u Zagrebu boravio na poziv Ministarstva znanosti te kako bi izrazio podršku kolegama i prijateljima Matku i Ani Marušić, urednicima Croatian Medical Journal (CMJ). Rat u Hrvatskoj u Lancetu Dr. Horton, dugogodišnji prijatelj naše zemlje koji je 1999. u Lancetu objavio reportažu o posljedicama rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, u Zagrebu je održao i predavanje “Noćne more sredovječnog urednika”. Nadahnuto predavanje ukazalo je na probleme koji se javljaju u modernoj znanosti: od friziranja rezultata i plagiranja radova do korupcije autora i gubitka njihove neovisnosti zbog sve jačeg upliva farmaceutske industrije. Richard Horton diplomirao je medicinu 1986. na Sveučilištu Birmingham, a zatim je nekoliko godina radio kao liječnik u Royal Free Hospital. U časopisu Lancet radi od 1990. godine; najprije je bio pomoćnik urednika, a od 1995. i njegov glavni urednik.
- Primarna misija našeg časopisa jest publicirati najrelevantniju znanost koja može pomoći liječnicima i ljudima odgovornima za donošenje odluka vezanih za zdravlje ljudi u cijelom svijetu. Naš se časopis bavi svi važnim problemima vezanim uz globalno zdravlje stanovništva, no posebnu pozornost posvećujemo zemljama u razvoju - pojasnio je Horton.  Mnogi smatraju da se tijekom Hortonova uredničkog mandata časopis Lancet vratio svojoj izvornoj misiji. Časopis je 1823. osnovao dr. Thomas Wakley kako bi se suprotstavio državnom sustavu zdravstvene skrbi koji se nije bavio najvažnijim pitanjima zdravlj. Danas, pak, Hortonov Lancet govori o najvećim globalnim medicinskim problemim poput AIDS-a, gladi, malarije i ratnih razaranja. No, Richard Horton često se bavi i kontroverzama u medicini čemu je posvetio knjigu “Second Opinion”. Također, poznat je i po kritikama na račun farmaceutskih kompanija koje u utrci za profitom pokušavaju utjecati ne samo na istraživače, nego i na cjelokupna sveučilišta. Upitala sam ga je li uopće moguće izbjeći sukobe interesa u modernoj medicini jer farmaceutska industrija podupire više od 80 posto kliničkih istraživanja. - Mislim da ne možemo izbjeći sukob interesa jer je svuda prisutan. No, ključ je u tome kako postupate s tim problemom. Po meni apsolutni ključ je transparentnost. Ako je netko u kliničkom istraživanju u sukobu interesa, to treba deklarirati kako bi svi vidjeli je li bio pristran ili ne - odgovorio je Horton. ‘Noćne more’ urednika Pričajući o “noćnim morama” urednika modernog znanstvenog časopisa Horton je govorio i slučaju Sudbo. Riječ je o skandalu iz siječnja 2006. kada je otkriveno da je norveški znanstvenik Jon Sudbo falsificirao svoj rad, objavljen u Lancetu, u kome je ustvrdio da lijekovi protiv bolova (ibuprofeni) štite protiv tumora usne šupljine. Za hrvatsku znanstvenu zajednicu, uzdrmanu skandalom Kurjak, ali i nizom slučajeva plagiranja i friziranja istraživanja, poučno je kako se Norveška nosila sa slučajem. - Imenovali su neovisno povjerenstvo koje je vodio švedski profesor Andres Ekbom. Zaključili su da je u 16 od 38 radova Sudbo manipulirao podacima - ispričao je Horton. Sudbo je naposljetku ostao bez posla, a poništena mu je i doktorska disertacija.
|
bglavac
edin.kecanovic
