Punih šest mjeseci u tajnosti je pripremana reforma zdravstvenog sustava na kojoj je radila samo nekolicina pouzdanika ministra Milinovića. Iako nacrt reforme još nije predstavljen javnosti, pojedinosti su počele izlaziti na vidjelo. Iz dobro obaviještenih izvora doznajemo da je zdravstvenoj administraciji osnovna premisa bila urediti zdravstveni sustav jer očito je da se više ne mogu tolerirati veliki gubici i netransparentna potrošnja, a u svemu tome dio tereta morat će podnijeti i građani. Tijekom prezentacija ministar se više puta pozivao na austrijski model zdravstva koji se temelji na solidarnosti, no u njemu nitko nije oslobođen plaćanja participacija za bilo koju zdravstvenu uslugu. Prema prijedlogu Ministarstva zdravstva od plaćanja participacija bit će oslobođena samo djeca, a za pojedine kategorije tu će participaciju plaćati država (rodilje, invalidi, branitelji…). Nejasno je još što će biti s osobama slabijeg imovinskog statusa i, primjerice, što će biti s umirovljenicima. Prema izjavama ministra Milinovića, od milijun umirovljenika samo njih 11,2% ima puni radni staž, dok ih je nešto više od 42% otišlo u prijevremenu mirovinu ili im je dokupljen staž. U skladu s time, ministar smatra da se na njih ne može primijeniti sustav solidarnosti. Drugim riječima i „penzići“ će morati participirati za zdravstvene usluge.

Dopunsko osiguranje 130 kuna

Osim što će se na taj način znatno smanjiti broj osoba koje su oslobođene od bilo kakvog plaćanja u zdravstvu, red će se napraviti i u zdravstvenom osiguranju, a kao primjer je uzeta Slovenija u kojoj više od 90% posto građana plaća dopunsko zdravstveno osiguranje. Budući da će se morati plaćati participacije na sve zdravstvene usluge (kako doznajemo limit će biti čak 3.000 kuna koliko će stajati doplata za transplantacije), jedini način zaštite bit će plaćanje dopunskog osiguranja. Navodno ga ne bi plaćale osobe čija su primanja niža od 2 500 kuna, a svi oni koji imaju plaća veću od prosjeka koji je 5 200 kuna, morat će plaćati svaki mjesec 130 kuna. Sve osobe koje na mjesec zarađuju između 2 500 i 5 200 kuna plaćat će ipak manji iznos. Dopunsko osiguranje će ostati u sklopu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a participacije će se plaćati ponovno i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i to 15 kuna po pregledu. Taj bi iznos mogao biti znatno viši ako se radi nekoliko zahvata ili pregleda kod obiteljskog liječnika.

Glavarina od 60 do 130%

Ministar Milinović je navodno posebno nezadovoljan primarnom zdravstvenom zaštitom te smatra da „doktori opće prakse“ bespotrebno šalju pacijente na specijalističke preglede u bolnice. Prema njegovu prijedlogu doktori koji će samo primjerice šivati i previjati pacijente te ih neće slati u bolnice, bit će dodatno stimulirani. Glavarina bi za njih iznosila i do 130% posto, a za one koji će samo propisivati lijekove i uputnice, glavarina bi mogla pasti i na 60% od sadašnjih. Posebno će se nagrađivati liječnici koji će uspjeti smanjiti stopu bolovanja, a od nagrada neće biti izuzeti ni bolnički liječnici. Naime, razmišlja se o prijedlogu da bolnice koje postignu značajne uštede, taj „ušteđeni novac“ mogu potrošiti za veće plaće svojih radnika. Osim toga, ministra smeta što su pregledi u kliničkim bolnicama i do 30% skuplji nego u općim bolnicama, pa namjerava izjednačiti - prema njegovu mišljenju, tu nepravdu. Taj će prijedlog vrlo vjerojatno naići na oštar prosvjed akademske zajednice jer ta je viša cijena zdravstvenih usluga (prema cjeniku HZZO-a) opravdana upravo znanstvenim radom ustanova koje imaju status klinika.

HZZO se izdvaja iz državne riznice

Ministar Milinović je izračunao da se u zdravstveni sustav izdvaja 22 milijarde kuna, a ubuduće tim novcem više ne bi trebao raspolagati ministar financija Šuker, nego HZZO. Naime, prema prijedlogu reforme 15% novca što iz svojih plaća izdvajamo za zdravstvenu zaštitu ne bi trebao odlaziti u državni, nego u zdravstveni proračun. Ideja jest i ta da se bar 2% od tih izdvajanja prepusti privatnom sektoru, što bi iznosilo otprilike 3 milijarde kuna. Na tragu toga jest i pokušaj smanjivanja lista čekanja do kraja godine u što su se svesrdno uključile privatna osiguravajuća društva i poliklinike. No, to izdvajanje nećemo najvjerojatnije doživjeti u sadašnjemu mandatu Vlade, nego možda tek u sljedećem budući da je rok za izdvajanje iz državne riznice godina 2011. Dio novca će se pronaći novim porezima na cigarete, a najvjerojatnije će se preuzeti model prema kojemu će se po kutiji cigareta uvesti doplata od čak 1 ili 2 eura. To bi se moglo dogoditi vrlo brzo, možda čak od početka sljedeće godine.

Reforma preslikana od Croatia-zdravstvenog osiguranja?

Iako se u Ministarstvu zdravstva pozivaju da je austrijski model taj prema kojemu će se krojiti zdravstveni sustav u našoj zemlji, već u startu se može vidjeti da će se koristiti samo dijelovi koji odgovaraju hrvatskoj zdravstvenoj administraciji. Naime, u Austriji građani plaćaju najviše 10% participacije od određene zdravstvene usluge, kod nas se i prije najave viših participacija, zdravstvene usluge doplaćuju znatno više od desetine cijene. Upravo je to i osnova tzv. austrijskog modela! Osim toga koalicijski partneri nisu baš oduševljeni idejom uvođenja gotovo obvezatnog dopunskog osiguranja, a pogledaju li se cijene usluga - pojedini kolege tvrde da je to sve prepisao iz prospekata Croatia zdravstvenog osiguranja. Sada je jasnije zašto su na čelu te kuće vodeći ljudi HDZ-a i koalicijskog partnera HSLS-a, pa je ostalo pitanje što je s osnovnom pretpostavkom da „građane treba minimalno opteretiti“?

 Preuzeto sa www.mojdoktor.hr

Autor:Mario Harapin