Više od osam milijuna Engleza prošle je godine »završilo« na antidepresivima. To je porast od 7 posto na godišnjoj razini, odnosno više od pola milijuna novih pacijenata potražilo je pomoć na odjelima za mentalne poremećaje. Povećana potraga za psihoterapijskim uslugama posljedica je pandemijske krize. Objavljene znanstvene studije pokazuju da je »ludnica« stvorena ponajviše zbog histeričnih epidemijskih mjera, medijske panike i javnozdravstvenih politika bez jasne orijentacije. Znanstvenici s engleskoga sveučilišta u Huddersfieldu tekst svoje studije započinju riječima: »Ograničavanja društvenoga života tijekom pandemije ozbiljan su rizik za mentalno zdravlje ljudi i dovode do porasta uporabe lijekova za mentalno zdravlje, uključujući antidepresive« (DARU – J. Pharm. Sci. 2022, 29, 217), piše prof. dr. sc. Valerije Vrček za Glas koncila.

Nakon igle – pilule

Nacionalna zdravstvena služba (NHS) smatra službene brojke »alarmantnim indikatorom eskalirajuće krize«. S naglim porastom potrošnje mentalne farmakoterapije raste broj predoziranja, fizičkih ovisnika i učestalost štetnih nuspojava gutanja tableta. Stoga Nacionalni institut za zdravlje i kliničku izvrsnost (NICE) ljudima s blažim oblicima depresije savjetuje da umjesto pilula prakticiraju meditaciju, tjelovježbu, konzultacije…

Osim zdravstvenih posljedica, nametnute epidemiološke stege dovele su do financijskih poremećaja na medicinskom tržištu: u usporedbi sa 2019. godinom troškovi »tableta za smirenje« porasli su u 2020. godini za više od 160 milijuna eura.

Psi rata

Najprodavanija psihoaktivna tvar je sertralin, poznatiji pod trgovačkim imenom »Zoloft«. Medicinski danak za taj antidepresiv, vrlo popularan i u Hrvatskoj, povećan je u Engleskoj za stotinjak milijuna eura. Zanimljivo, vlasnik toga farmaceutskoga patenta je isti onaj koji pandemijska žarišta umiruje RNK cjepivom – »Pfizer«! Ta je komercijalna kuća zdravlja uključena, dakle, u sprječavanje širenja epidemije i u ublažavanje psihičkih posljedica globalnoga rata protiv koronavirusa. Rast vrijednosti dionica te tvrtke ne razlikuje vrijeme prije ili poslije pandemije.

Redovi u hrvatskim ljekarnama

Opsesija za antidepresivima nije jedini ni najvažniji derivat epidemioloških mjera; to je tek vrsta medicinskoga poreza, druga strana medalje, očekivana posljedica koja je postala mjerljiva. Mentalni je poremećaj poslijepandemijskoga društva činjenica iz tablica i ljekarna, podatak iz znanstvene literature. Osim Engleza iste su trendove pretjerane medikalizacije uočili, na primjer, Talijani (Psychiatry Research 2022, 315, 114704), Kanađani (Anxiety 2022, 39, 156)… I u hrvatskim se ljekarnama bilježi rast prodaje paroksetina (»Seroxat«), benzodiazepina (»Xanax«), lijekova za spavanje (»Sanval«) ili brzih antistresnih rješenja (»Persen«).

Pandemijski ožiljci

Masovna potjera za receptima protiv depresivnih epizoda, napadaja panike ili socijalno anksioznih poremećaja odgovara naslovu knjige koju je ove godine objavio vodeći svjetski epidemiolog Mark Woolhouse »Godina kada je cijeli svijet poludio«. On je bio savjetnik kojega nitko nije slušao. Uskoro nastupa vrijeme pandemijskoga zaborava, perjanice epidemiološkoga rata odlaze u arhive, ali ostat će nepotrebna mentalna oštećenja, duševni i psihički ožiljci na ranjivim skupinama društva.

O autoru

* Prof. dr sc. Valerije Vrček je član Hrvatskog kemijskog društva i Humboldtov stipendist. Dobitnik je brojnih priznanja, a među njima i Hrvatske akademije znanosti i kulture te Ministarstva znanosti RH za izvrsnost u objavljivanju znanstvenih radova. Prof. dr. sc. Valerije Vrček je predstojnik Zavoda za organsku kemiju, a bogatu znanstvenu karijeru izgradio je na američkom Sveučilištu Yale i Florida State University, njemačkom Sveučilištu u Ulmu i Ludwig – Maximilians Universitateu u Münchenu te Tehničkom sveučilištu u Chemnitzu, kao i Sveučilištu A Coruna, u španjolskoj Galiciji.

Izvor: narod.hr/Glas Koncila