Zašto obolijevamo

Kad-tad svi obolimo od nečega, no to je samo zato jer se nismo dobro obranili od štetnih utjecaja. Mnogi krivo misle da su uzroci bolesti u vanjskim faktorima, no vanjski faktori ne bi imali utjecaja ukoliko je naš obrambeni mehanizam na mjestu i u punoj snazi. Glavni razlog zašto oboljevamo je taj što je naš obrambeni sustav, naš imunitet oslabio. A razlog tome je što se naše tijelo našlo u nekoj stresnoj situaciji. Stres nije samo napetost na poslu, nego sve što uznemiruje i napreže naš organizam, kao što su nepovoljne ili nagle vremenske promjene, toksična prehrana, gospodarske i političke prilike, neimaština, buka, brige, te razne druge mentalne i emocionalne uznemirenosti. Oni uzrokuju bio-kemijske poremećaje u našem tijelu dajući obrambenom sustavu više posla, pa kad uz to još naiđe neki virus ili slično, imunološkom sustavu su pune ruke posla tako da se ne može dovoljno dobro obraniti od vanjskih štetnih utjecaja.

Stoga sve što trebamo činiti kako bismo bilo ozdravili ili očuvali zdravlje je ojačati svoj imunitet. On je prirodno nadaren da nas obrani od svih štetočina, uz uvjet da nije preopterećen. Ojačati imunitet možemo najbolje tako da ga ne opterećujemo dodatnim poslom. Ono što imunitet slabi je unošenje toksina u organizam - nepravilna ishrana, buka, smrad, smog, mentalna i emocionalna uznemirenja i slično.

Često ne možemo puno utjecati na unošenje toksina u organizam, no možemo puno više nego što to činimo. Ne moramo vam govoriti koliko je nezdravo jesti procesuiranu hranu s konzervansima, pušiti, piti alkohol i time opterećivati svoj imunitet pri obrani stanica od nepovoljnog učinka tih tvari. To je ono što možete promijeniti, ako imate dovoljno volje i pameti.

U situacijama kad ne možemo promijeniti okolnosti, pa smo često žrtve stresnih situacija, bilo zbog posla, urbanog života, domaćih obaveza i sličnog, imamo radosnu vijest za vas, a ta je da postoji jednostavan način kako možete tome doskočiti brzo i efikasno. I to je najbolji lijek na svijetu. No prije nego ga imenujemo, da objasnimo zašto je najbolji.

Najbolji lijek na svijetu

Dakle, za zdravlje je bitno da je imunitet snažan, a da bi imutitet bio snažan, bitno je da unosimo manje toksina (štetnih tvari) u organizam i/ili da pomognemo organizmu što prije izbaciti toksine iz sistema.

Budući da često ne možemo utjecati na smanjenje unosa toksina u naš organizam, važno je utjecati na izbacivanje toksina iz organizma. Sustav koji je zadužen u našem organizmu za izbacivanje štetnih tvari je limfni sustav. Limfni sustav je neka vrsta kanalizacijskog sustava u našem tijelu. Za protok krvi imamo srce koje svojim pumpanjem pomaže cirkulaciji krvi kroz tijelo. Limfni sustav nema takvu pumpu, pa je za protok limfe najvažnije disanje. Mišićne aktivnosti prilikom disanja pomažu protoku limfe - pomažu da se toksini izbace iz tijela. No ponekad samo disanje nije dovoljno, pogotovo u stresnim situacijama kad unosimo više toksina u sebe na ovaj ili onaj način. U tom slučaju plitko disanje nije dovoljno pa je potrebno duboko disati.

Mišićna aktivnost prilikom dubokog disanja masira unutarnje organe i pospješuje probavu i apsorpciju hranjivih tvari kao i odbacivanje toksina. Disanje regulira srce i krvni tlak kao i protok energije kroz cijelo tijelo, a time i učinkovitost većine fizioloških funkcije.

Dubokim disanjem pojačavamo protok limfe što ubrzava izbacivanje štetnih tvari što jača imunitet što nas čini zdravima. To je to. Najbolji lijek na svijetu je pravilno disanje - sporo i duboko. Recite, koliko puta dnevno duboko udahnete svježi zrak? Ne čudite se onda što Vaš limfni sustav, a time i obrambeni sustav ne mogu funkcionirati kako treba i obraniti Vas od bolesti.

Znamo da čim spomenemo temu disanja, većina će pomisliti "neinteresantno, idemo dalje" i preskočiti ju, zato i nismo stavili kao naslov ovog članka "Pravilno disanje" iako je to glavna tema.

Većina nas uzima disanje zdravo za gotovo. Uopće ne razmišljamo o njemu. I ništa ne poduzimamo u vezi njega. I zato obolijevamo.

Liječnik Otto Warburg, koji je ne jednom nego dva puta osvojio Nobelovu nagradu, šokirao je svijet kada je otkrio da su većina bolesti uzrokovane nedovoljnim količinama kisika u tijelu. U stvari, njegova su istraživanja pokazala da ako stanicu tijela uskratimo s 35% svoje potrebne razine kisika, za 48 sati stanica će vrlo vjerojatno  postati kancerogenom.

Naravno da ne možemo stalno paziti na disanje, no možemo uvesti nekoliko vježbi disanja koje će osigurati dovoljnu dnevnu količinu kisika i potaknuti naš organizam da inkorporira pravilan ritam disanja u svoj sustav pod normalno. Koje su to vježbe saznati ćete za koju sekundu.

Naše tijelo je sasvim sposobno izliječiti samo sebe automatski. Najbitnije element koji tijelo treba kako bi funkcioniralo kako treba je kisik. Nažalost, većini ljudi koji žive u suvremenim društvima nedostaje kisika. Osim toga tu je uz to još i svakodnevni stres, koji zagađuje tijelo.

Ukoliko priuštite svome tijelu više kisika i manje stresa, imate recept za spontano otlkanjanje gotovo bilo koje bolesti. Većina ljudi kad obole podvrgnu svoj organizam većem stresu kroz emocionalni i mentalni metež, pojačane brige i napore, što otežava ozdravljenje ili osnažuje oboljenje. Zato je važno prilikom oboljenja umanjenjiti stres, kao i pojačati unos kisika.

Bitno je znati da nije dovoljno napuniti pluća kisikom, već treba postići to da kisik iz pluća dopre do svih tkiva i stanica. Kako bi kisik mogao ukloniti bolesti, on se mora dostaviti ne samo u pluća i ne samo u krvotok - nego i u stanice i tkiva u tijelu. Većina ljudi nisu u mogućnosti dobiti odgovarajuće količine kisika u stanice i tkiva - dijelom zbog loše kvalitete zraka u gradovima, ili zbog nepravilnog disanja (brzo i plitko) ili napornih aktivnosti koje iscrpljuju kisik.

Rješenje i lijek je u osvještavanju važnosti pravilnog disanja i vježbanju pravilnog disanja.

Jeste li znali da životinje koje najduže žive su upravo one koje najsporije dišu? Kornjače, kitovi,  morski školjkaši mekušci, makao papagaji, neke vrste riba, slonovi. Što nam to govori? Da što sporije dišemo to bolje za nas. To znači da sve one aktivnosti koje ubrzavaju naše disanje su u stvari nezdrave, stoga ih treba izbjegavati. Razna uzbuđenja, naprezanja,  određene nepravilne sportske aktivnosti i sl.

Vježba disanja

"Najbolji liječnik na svijetu je svatko sam sebi." - Talidari

 Nema ništa bolje što možete učiniti za svoje zravlje od toga da izdvojite par minuta svako jutro i večer za slijedeću vježbu pravilnog disanja:

Udahnite i izdahnite barem 10 puta na slijedeći način:

1.Udah - duboko udahnite i brojite do 4. Zamislite kako u Vas ulazi bilo što pozitivno ( bijela svijetlost, mir, ljubav, zdravlje, blagostanje...što god želite, samo mislite na pozitivnosti)

2.Zadržite dah brojeći do 16 i osvjestite to kako kisik prolazi kroz Vaše tijelo i hrani svaku stanicu, svaki organ, dajući im novu zdravu energiju

3.Izdah - izdahnite brojeći do 8. Pokušajte pritom vizualizirati kako svi toksini i sve negativnosti izlaze iz Vas van te kako ste njima oslobođeni svakim izdahom sve više

Ova vježba ima koristi i bez vizualiziranja, no vizualiziranje pojačava efekt i ubrzava proces pročiščvanja organizma.

Brojanje je samo zato da znate omjer koliko dugo treba trajati svaki stupanj disanja. Ne morate brojati, samo znati da držanje daha treba trajati 4 puta duže nego udah, i izdah bi trebao biti duplo duži od udaha. Recimo da je omjer 1:4:2. Na primjer, 4 sekunde udah, 16 sekundi zadržati dah, 8 sekundi izdah. Pokušajte ovu vježbu raditi svako jutro i uveče ili kad god se sjetite, pogotovo kad ste negdje u prirodi na svježem zraku.

Ovu vježbu smo saznali od Anthony Robbinsa, slavnog konzultanta i  autora brojnih bestseller knjiga samopomoći. To je vježba koju prakticiraju oni koji se bave NLP-om (neuro-lingvističko programiranje).

Naravno, postoje mnoge druge vježbe pravilnog disanja koje podučavaju učitelji raznih oblika yoga i drugih duhovnih pravaca. Slobodno vježbajte ono što vam najbolje odgovara, glavno da vježbate i da pritom udišete friški zrak a ne zagađeni.

Uravnoteženost i zdravlje organizma ovisi o frekvenciji i dubini disanja, ali i o kvaliteti zraka prilikom disanja. Nije samo bitno kako dišemo nego i što udišemo. Sviježi zrak, pogotovo direktno iz šume ili nekog drugog prirodnog okruženja je najbolje što možemo priuštiti svome dišnom, limfnom i obrambenom sustavu. Kad to nije moguće, nastojite što više provjetriti prostorije u kojima duže boravite tako da ne morate udisati ustajali zrak.

Ako prakticirate jogging ili bilo koju drugu sportsku aktivnost prilikom koje pojačano udišete zrak, gledajte da to nije usred smoga i prometom zagađenih ulica, jer tako samo pojačano zagađujete svoj organizam. Poznajem osobu čiji je najbolji prijatelj umro od raka krvi za koji su lječnici dijagnozirali da je uzrokovan zagađenošću. Naime tip je svako jutro joggirao, misleći kako je to za njega zdravo, no obzirom da je to činio u srcu Tokija, prepunom ispušnih plinova, pokazalo se da ono što je zdravo nije u svakoj prilici zdravo. Sve ima svoju pozitivnu i negativnu stranu. Valja razlučiti ne samo što je zdravo nego i u kojim okolnostima je zdravo.

Bez obzira na sve, na svu sreću imamo prirodnu metodu kako se obraniti od svih za nas nepovoljnih utjecaja - pravilno disanje (sporo i duboko), a time i svoju neovisnost o drugima za naše zdravlje.

autor: Talidari