Lucas Leiroz, istraživač društvenih znanosti na Ruralnom federalnom sveučilištu u Rio de Janeiru.
Europa je u situaciji humanitarne katastrofe. Požari koji su ovog ljeta izbili diljem kontinenta već su ubili više od tisuću ljudi, osim što su uništili lokalne šume i razornu faunu i floru. Najpogođenije zemlje su Francuska, Portugal i Španjolska, no požara ima i u Hrvatskoj, Grčkoj, Velikoj Britaniji, među ostalima. Zanimljivo je da postoji apsolutna šutnja od strane EU i drugih međunarodnih organizacija koje rutinski zahtijevaju mjere zaštite okoliša od zemalja u usponu u sličnim slučajevima.
Čini se da je kriza s požarima u Europi daleko od kraja. U Francuskoj je više od 12.000 ljudi raseljeno iz svojih domova, a oko 9.000 hektara šume izgorjelo je u dva požara koji su izbili 12. srpnja u regiji Gironde, na jugozapadu zemlje. U drugom požaru, u La Teste de Buchu, u istom je razdoblju uništeno 3.150 hektara šume. U plamenu je potpuno uništeno nekoliko kuća i zgrada. Zbog vremenskih uvjeta i kako bi se izbjegla bilo kakva opasnost od požara, mnogi francuski gradovi odlučili su otkazati upotrebu vatrometa 14. srpnja, što je tradicionalna praksa na Dan Bastille. Departmani na jugu Francuske kao što su Gard, Alpes-Maritimes i Bouches du Rhône najviše su pogođeni požarima.
U Španjolskoj je situacija također katastrofalna. Prema podacima zdravstvenog instituta Carlos III, u zemlji je tijekom lipnja zbog visokih temperatura umrlo 829 ljudi. Još nekoliko stotina umrlo je ovog srpnja kada su ljetne temperature dodatno porasle. U nekim regijama termometri su dosezali 46 °C. Osim toga, požari također ozbiljno pogađaju zemlju. U južnoj Španjolskoj, u blizini regije Costa del Sol, oko 2300 ljudi moralo je bježati pred požarom koji je izbio u brdima Mijasa.
U Portugalu je Ministarstvo zdravstva u noći na subotu, 16. srpnja, priopćilo da je zbog toplinskog vala u posljednjih sedam dana umrlo 659 ljudi, od kojih su većina starije životne dobi. Također je rekao da je vrhunac tjedna bio 440 smrtnih slučajeva u četvrtak, 14., kada su temperature dosegle oznaku od 47 stupnjeva na meteorološkoj postaji u okrugu Vizeu, u središnjem dijelu zemlje. Portugal je zbog požara već izgubio više od 30.000 hektara. U pograničnom području sa Španjolskom kontrola vatre je još teža. U sjevernom Portugalu pilot je poginuo nakon pada zrakoplova koji je pomagao u borbi protiv požara u regiji Foz Côa, u blizini španjolske granice.
Čini se da u Velikoj Britaniji također vlada kaos zbog vrućine i požara. U Londonu su požari zahvatili čak i željezničke postaje između Wandsworth Roada i Victorije, čineći značajan dio londonske željeznice neupotrebljivom. Britanska vlada održala je izvanredni sastanak tijekom vikenda kako bi uskladila odgovor na visoke temperature. Očekuju se da će ovaj mjesec srpanj biti nadmašen britanski temperaturni rekord od 38,7°C, dokumentiran 2019. godine.
Vrućine i požari pogađaju i druge dijelove europskog kontinenta, poput Hrvatske, gdje su tri velika šumska požara opustošila područja očuvanih šuma na području Zadra i Šibenika. U istom smislu, Grčka je izgubila velike dijelove izvorne vegetacije, uglavnom na otoku Samos, u Egejskom moru. Na istom mjestu dogodila se nesreća s helikopterom koji je bio mobiliziran za gašenje požara – cijelo osoblje je tada poginulo.
Zapadni mediji europski su slučaj ocijenili kao “posljedicu klimatskih promjena”, što je nedvojbeno donekle točno. Međutim, neodgovornost vlada da obuzdaju učinke krize na okoliš ostala je apsolutno zanemarena. Poznato je da visoke temperature – tipične za ljeto – stvaraju prirodne požare, čiji se učinci obično kontroliraju. Problem je u tome što ovaj porast klimatske krize nije ništa novo za Europu. Kontinent svake godine doživljava sve veći toplinski val i preventivne mjere trebale bi biti u planu lokalnih vlasti kako situacija ne bi prerasla u ekološku i humanitarnu katastrofu.
Sam izostanak preventivnih mjera, u uvjetima predviđanja porasta temperature, trebao bi biti dovoljan razlog da se odnos europskih vlada smatra nemarnim, no osim toga postoje čak sumnje da su neke od požara izazvale ljudske ruke. Primjerice, francuska policija istražuje mogućnost da su požar u Girondeu izazvali lokalni građani. Uobičajeno je da u ovo doba godine požari koje uzrokuju ljudi zbog visokih temperatura poprimaju razorne razmjere. Poznavajući vremenske uvjete, europske vlade trebale su ozbiljno poraditi na tome da to spriječe, što se nije dogodilo.
Zapravo, kada se ista situacija dogodi u zemljama u usponu, EU zahtijeva zaštitne mjere, nameće sankcije i stvara diplomatsku nestabilnost. U međuvremenu, čini se da razvijene zemlje poput Australije, Ujedinjenog Kraljevstva i europskih država imaju "carte blanche" da se neodgovorno ponašaju prema okolišu. U Brazilu je, primjerice, poznato da se prirodni šumski požari događaju ljeti, ali EU svake godine kritizira stav brazilske vlade o tom fenomenu, zahtijevajući da se poduzmu preventivne mjere kako bi se spriječilo da požari izazovu utjecaj na okoliš. Sada, kada se isti slučaj događa u Europi, EU ništa ne govori, nema samokritičnosti.
Još jednom, problemi u "razvijenom svijetu" jasno razotkrivaju zapadno okolišno licemjerje. Za Zapad, samo zemlje u razvoju moraju štititi okoliš, dok su bogate nacije izuzete od toga.
Lucasa možete pratiti na Twitteru .
Izvor: InfoBrics
irida
edin.kecanovic
