Postanite ‘lokajed’, hranite se zdravije i ekološki svjesno

Piše: Đenada Kučković

Trudite se biti ekološki svjesni: kad god možete umjesto automobila vozite bicikl ili pješačite. Reciklirate papir, boce, ne kupujete plastične vrećice, ne razbacujete se vodom, a obične ste žarulje zamijenili onim štedljivima... No, što je s vašom prehranom? Koliko vaš jelovnik utječe na budućnost planeta? Više nego što mislite!

Prehrana, izračunali su stručnjaci iz američkog Union of Concerned Scientists, čini petinu ukupnog utjecaja na okoliš prosječnog kućanstva. Točnije, ide ruku pod ruku s prijevozom. Glavna veza prehrane, globalnog zagrijavanja i zagađenja je u logistici - visoko industrijaliziranoj intenzivnoj proizvodnji, skladištenju, pretjeranom pakiranju i potrošnji goriva na prijevoz vodom, zrakom i cestama.

Izuzetno je popularno postalo računati “prehrambene kilometre” ili “prehrambene milje”, tj. put koji hrana prijeđe od proizvođača do potrošača. Što je taj put duži, a hrana prerađenija, to je veći njezin (i vaš) negativan utjecaj na okoliš. Formule prehrambene kilometraže, doduše, imaju i velike protivnike koji tvrde da ideja više šteti nego koristi planetu i da se ne može računati tek pukim mjerenjem udaljenosti koju, primjerice, mrkva u SAD prelazi od polja do stola.

A to je, tek za informaciju, prosječnih 2400 kilometara. Kako bilo, sve je više onih koji slijede preporuke zabrinutih znanstvenika i počinju razmišljati lokalno, a u globalnom interesu. A uz podivljale cijene nafte još brže raste broj onih koji postaju “lokavori” ili “lokalvori”. Taj su termin iskovali Amerikanci, a označava ljude koji preferiraju lokalno (preciznije određeno - u krugu od 150 kilometara, tj. 100 milja), uzgojenu, tj. proizvedenu hranu. Hrana bi uz to trebala biti proizvedena ekološki prihvatljivim metodama, najbolje organskim uzgojem.

Slogan “Kupuj lokalno!” postao je vrlo in, pa iako cinici tvrde da je to prolazna moda razmaženih Zapadnjaka, u ideji ima mnogo logike i zdravog razuma.

Jer hrana koju ste kupili na tržnici od kumice iz okolice vašeg grada ili izravno kod nekog seljaka ima bolji okus i svježija je od one koja je putovala tisuće kilometara do vašeg tanjura. Također, slušate li preporuke liječnika, nutricionista i uglednih kuhara, tada u namirnicama uživate onda kada im je sezona.

Uostalom, priznajte, jagode koje ste u prosincu masno platili, a stigle su iz nekog dalekog mjesta, nikad nemaju božanstven okus i slatkoću kao one koje kupite od uzgajivača u sezoni. Uz to su tretirane različitim kemikalijama da bi podnijele put i onako lijepo crvene i čvrste došle do vašeg stola.

Ekolozi smatraju sezonski način prehrane izvorom prirodne raznolikosti. Promjene u uvjetima rasta kroz godišnja doba nužne su za ravnotežu prirodnih resursa i sve oblike života. I znanstvena istraživanja podupiru sezonsku prehranu - različiti izvori navode velike razlike u, primjerice, količinama važnih sastojaka u kravljem mlijeku u ljeto i zimi ili količine vitamina i minerala u pojedinim vrstama povrća uzgojenih u sezoni i izvan nje. Znajući odakle dolazi hrana koju pripremate za sebe i obitelj, čuvate zdravlje na još jedan način - u manje intenzivnom uzgoju koristi se znatno manje kemikalija, pesticida, hormona i antibiotika.

Na kraju, uživajući u proizvodima iz bliske okolice možete uživati u činjenici da ste “krivi” za znatno manje količine stakleničkih plinova, manje pakiranja koje zagađuje okoliš, a uz to pomažete i lokalno gospodarstvo i jačate svoju zajednicu.

jutarnji.hr