PROČITANO

581

PUTA

OD 14.01.2018.

Po kruh na benzinsku

OD 1. SIJEČNJA PA SVE DO LIPNJA VIŠE NEĆEMO MOĆI U KUPNJU NEDJELJOM

Benzinske crpke postaju najvažniji trgovački centri

U zakonu ima istih elemenata koji su ga srušili 2004., poput, primjerice, nejednakog pravnog položaja na tržištu, čime su Billa, Mercatone, Magma, Kaufland, GetroMercator-H i hipermarketi Coop prije pet godina i oborili zabranu

Piše Bojana MRVOŠ PAVIĆ

Od 1. siječnja iduće godine pa sve do lipnja nedjeljom će trgovine na benzinskim crpkama zasigurno postati najpoželjniji - trgovački centri. Istina, po mnogo većim cijenama, što nije zanemariv podatak. Ništa manje posjećeni tim danom neće biti ni trgovine unutar bolnica, kolodvora i tržnica te napose kiosci. Krivac za to bit će početak primjene Zakona o trgovini, koji na snagu stupa s prvim danom 2009. i zbog kojeg će nedjeljom sve trgovine u Hrvatskoj, osim navedenih iznimki, morati biti zatvorene. Od 1. lipnja do 1. listopada ponovno će moći raditi nedjeljom, kao i tijekom blagdanskog prosinca, da bi se u siječnju opet zatvorile.
Niti jedan vlasnik benzinske crpke ili kioska to neće javno priznati, no kako se od njih neslužbeno može čuti, zadovoljno trljaju ruke, očekujući početak primjene zakona, i polako dogovaraju nabavu još većeg asortimana robe široke potrošnje. Benzinske crpke, primjerice, navodno već razmišljaju i o tome da u svoju ponudu uvrste i neke svježe pekarske proizvode, salame i mlijeko, dok kiosci koji to mogu prostorno izvesti planiraju od siječnja u prodaju uvesti i voće i povrće te, uz sladolede koje već imaju u škrinjama, tamo smjestiti i zamrznutu hranu. Hoće li svoj asortiman proširiti i pekarnice, koje će također moći raditi svake nedjelje, nije poznato, no budu li dovoljno poduzetne, i one će, baš kao i kolodvorski dućani, trgovine u lukama i pristaništima te ostali mnogobrojni izuzeci kojima će biti dozvoljeno raditi nedjeljom, proširiti svoju ponudu.

»Domišljati« zakonodavac

Kisoci, primjerice, već sada prodaju, osim tiskovina i cigareta, štošta - telefonske kartice i bonove, pića, igračke i slatkiše, kavu, kozmetiku i higijenski pribor, slikovnice i bojanke, suvenire, zapakirane poklone, nakit, fotoaparate i filmove za njih, školski pribor, pirotehniku, ljepila, ženske čarape, CD-ove, DVD-ove, knjige. Kiosci su, kao i pekarnice, benzinske trgovine i ostali koji će moći raditi nedjeljom, u zakonu nazvani »izuzecima za nužnu opskrbu«.
Što se benzinskih postaja tiče, u njihovim se trgovinama može naći u prosjeku oko 3.000 artikala, a postaja je u državi ukupno oko 700, od čega 412 Ininih. Kako stoji u izvješću za 2007. godinu, Ina je u asortimanu robe široke potrošnje lani u svojim trgovinama na pumpama nudila po 2.400 proizvoda, i na njima je kupljeno robe u vrijednosti gotovo 690 milijuna kuna. Tifon, primjerice, u svojim trgovinama nudi čak 4.000 proizvoda široke potrošnje i njihovom prodajom ostvaruje pola od ukupnog prometa. OMV pak nudi oko 3.500 artikala, a sve pumpe općenito u prosjeku od popratnog asortimana, u koji ne spadaju derivati, motorna ulja ili slično, ostvaruju oko 35 posto prometa.

Opet ustavna tužba?

Nema sumnje da će se od 1. siječnja taj asortiman još više proširiti, na što odavno upozoravaju u Cehu trgovaca. Nepravedno je, isticali su nebrojeno puta mali trgovci koji će morati zatvoriti svoja vrata, što će tisuće sela u Hrvatskoj ostati nedjeljom bez ičeg jer nemaju ni pekara ni kioska, kao i to što će benzinske postaje ostvarivati ekstraprofite na račun svojih marketa. Trgovina je trgovina, bila ona na benzinskoj postaji ili na uglu, ističu trgovci koji su ipak odustali od pokretanja ustavne tužbe protiv ovakvog, po njima, diskriminirajućeg zakona.
Spremaju li se na tužbu i veliki trgovački centri još uvijek nije poznato. Kako doznajemo od odvjetnika koji su ih zastupali na Ustavnom sudu 2004. godine, kada su u prvom pokušaju trgovine zatvorene pa opet otvorene nedjeljom, zasad ih »veliki« još nisu angažirali. Prije pet godina velike je trgovce na provjeru ustavnosti zakona vjerojatno najviše nagnala činjenica da su tada nedjeljom mogli raditi mali Konzumi Ivice Todorića, budući da je samo on među »velikima« imao i male dućane, ispod 200 četvornih metara površine. Tolika je maksimalna kvadratura bila uvjet za dežuranje nedjeljom, u kojem su se trgovci izmjenjivali. Ovaj put, međutim, ni mali Konzumi neće moći u nedjeljnu utrku, što ipak ne znači da će veliki trgovci odustati od tužbe.
U zakonu ima istih elemenata koji su ga srušili 2004. godine, poput, primjerice, nejednakog pravnog položaja na tržištu, čime su Billa, Mercatone, Magma, Kaufland, GetroMercator-H i hipermarketi Coop prije pet godina i oborili zabranu.

Predviđaju velike gubitke

Iako je nedavni primjer Slovenije, koja je zatvorila pa uskoro opet otvorila svoje trgovine nedjeljom, pokazao da je u međuvremenu zbog neradne nedjelje promet smanjen za samo pet posto, naši su trgovci 2004. godine tvrdili da bi za njih to značilo sigurne gubitke od 15 do čak 20 posto jer im je nedjelja jedan od udarnih dana. U slučaju zabrane, govorili su, morali bi povisivati svoje cijene te - otpuštati zaposlene. Billa je tako svoj gubitak procjenjivala na 78 milijuna kuna, o 180 milijuna je pak govorio Getro, hipermarketi Coop pak o 79, Magma od deset do 20 milijuna. Ukupno, otpustiti bi pak morali oko tisuću radnika. Getro je tako najavljivao otpuštanje 210 radnika, hipermarketi Coop njih 95, Mercator 83, koliko i Mercatone, Magma pak od 50 do 75, a Billa 47. Na isti upit koliko će radnika i hoće li uopće biti prisiljeni otpustiti ih ovaj put, mnogi veliki trgovci nisu odgovorili, osim Kauflanda, u kojem napominju da razloga za otpuštanje neće biti, i u Billi, iz koje naglašavaju da će otpuštanja biti potrebna bude li i promet manji.

Radnici nisu motivirani

Razloga za otpuštanje, smatra predsjednica Sindikata trgovine Dragica Mišeljić, nipošto nema, a s njom se slaže i predsjednica SSSH-a Ana Knežević, od koje je, uz ostale, inicijativa zabrane rada nedjeljom i potekla. Kako obje napominju, trgovački centri zapošljavaju premalo radnika i nitko nije zaposlen samo da bi tamo radio nedjeljom te odrađuju mnoge, neplaćene, prekovremene sate. Kako ističe Knežević, nikada zabrana nije zatražena da se nedjeljom ne bi kupovalo, već zato što se nedjelja radnicima ne plaća. Sami radnici u trgovinama kad bi mogli birati između plaćene ili slobodne nedjelje, izabrali bi ovo drugo. Naime, tamo gdje im se nedjelja i plaća to nikad nije više od 30 posto dodatka na cijenu rada, a kamoli zakonski obaveznih 85 posto. U prosjeku se plaća radnika u trgovinama kreće od 2.500 do 3.000 kuna neto, a čak i kad odradi sve nedjelje u mjesecu i ima prekovremene sate, radnik nikad ne dobije više od 3.500 kuna. Uz ovako niske nadnice i dodatke za nedjelju uistinu nisu motivirani raditi tim danom.

Gubit će država i ugostitelji

Država će od nedjelje gubiti jer će samo na PDV-u propuštati naplatu oko 50 milijuna eura godišnje. Gubit će, međutim, i ugostitelji u velikim trgovačkim centrima kod kojih nedjeljom, osim ako ciljano tamo ne krenu na piće ili ručak, neće imati tko dolaziti. Na pitanje jesu li zbog toga zabrinuti, u Cehu ugostitelja odgovaraju da o tome nisu razmišljali. Dosad im se, zaključuju, ni jedan ugostitelj koji radi unutar trgovačkog centra nije požalio, pa očito ni sami još nisu svjesni što će se dogoditi nakon 1. siječnja, kad sve trgovine u, primjerice, riječkom Toweru, splitskom Jokeru ili zagrebačkom King's Crossu nedjeljom zatvore svoja vrata.

DOBRO

- trgovci će dobiti dan za odmor

- obitelji će na izlete morati u prirodu

- ušteda kućnog budžeta i manji minusi na karticama

LOŠE

- država će gubiti na PDV-u

- veće gužve u trgovinama subotom

- smanjena potrošnja

- otpuštanje zaposlenih u trgovini

- nema nužne opskrbe u selima bez kioska i pekarnica

- manja zarada ugostitelja

- ekstraprofit benzinskim postajama, pekarnicama i ostalima