Foto naslovnice: screenshot technocracy.news

Transhumanizam

Transhumanizam je materijalistička inverzija duhovnih težnji, koja obećava stvaranje raja na zemlji u zamjenu za spajanje naših duša sa strojevima.

Transhumanizam se iz rubne filozofije pretvorio u duh našeg doba. Kao što je definirao njegov heroj, Max More, transhumanistički pokret predstavlja “nastavak i ubrzanje evolucije inteligentnog života izvan njegovog sadašnjeg ljudskog oblika i ljudskih ograničenja pomoću znanosti i tehnologije”. U popularnoj kulturi transhumanizam funkcionira kao mračna tehno-religija koja se širi u bezduhovnu prazninu ateizma. U ovoj neoreligiji, transhumanisti su pustinjski oci koji prizivaju proročke vizije u pustinji.

Dopuštajući različita mišljenja, njihova proročanstva crtaju različite putove kroz biološku i kulturnu eugeniku. Oni kulminiraju u digitalnom darvinizmu — ili opstanku najsposobnijeg algoritma. Ljudska tijela i mozgove treba optimizirati. Kulture se trebaju očistiti od neprilagodljivih normi kroz društveni inženjering. Digitalni umovi i mehanička tijela, nadahnuti biološkim dizajnom, trebaju se stvoriti. Ti će se hiperinteligentni entiteti stopiti s ljudskim bićima, formirajući simbiotske kolektive. Nastali superorganizmi natjecat će se za prevlast.

Kao i tijekom poljoprivredne i industrijske revolucije, tehnologija je odlučujući čimbenik u borbi za svjetovnu moć. Rukovodeći se tim principom, većina transhumanista vjeruje da će nas misleći strojevi nadmašiti u bliskoj budućnosti. Umjetna inteligencija nalik Bogu bit će “konačni izum” čovječanstva. Nakon toga nam ne preostaje ništa drugo nego opustiti se i uživati ​​u predstavi. Ako naša digitalna božanstva pokažu milost, ljudska bića će preživjeti poput parazita u mehaničkom domaćinu.

Ne zvuči vam baš kao raj na zemlji? Nesklad između transhumanih fantazija i doživljene stvarnosti ponekad je komičan. Kada se radni prototip pojavi, sličnost je uznemirujuća. Svaki put kad odlučim da je transhumanizam samo kult tereta, stiže još jedan teret pravog tereta. Na primjer, CRISPR je omogućio uređivanje gena s izuzetnom preciznošću. Obećanje dizajnerskih beba i elektivnih genskih terapija leži, kako nam je rečeno, odmah iza horizonta. Međutim, izvan kliničkih ispitivanja FDA je zabranila izravno uređivanje gena.

Za sada se biotehnološka eugenika provodi na ljudima in vitro oplodnjom i predimplantacijskim genetskim testiranjem. U ovom procesu, jajnici kupca se nagovaraju na proizvodnju serije jajašaca. Ona se oplođuju i smrzavaju, a uzorci stanica se testiraju na genetske bolesti. Uz dodatnu naknadu, tvrtke poput Genomic Prediction Inc. će ispitati gene patuljastog rasta i nisku inteligenciju. Nakon što je analiza završena, superiorni embrij se stavlja u maternicu. Gubitnici idu u odjel kerubina.

Na frontu kiborga, napredna protetika i moždani implantati redovito se koriste u medicinske svrhe. Oko 160.000 uređaja za dubinsku stimulaciju mozga ugrađeno je za suzbijanje napadaja, Parkinsonove drhtavice, impulsa ovisnosti i kronične depresije. To je kao pacemaker u vašoj lubanji, sposoban promijeniti raspoloženje. Istinska sučelja mozak-računalo (BCI) također su napravila golem napredak u proteklom desetljeću. Trenutačno su ti uređaji ugrađeni u više od 50 pacijenata, omogućujući im da upravljaju robotskim udovima i tipkaju tekst na ekranu samo svojim umom.

Među vodećim BCI tvrtkama su Blackrock Neurotech, iza kojeg stoji milijarder iz Silicijske doline Peter Thiel, i noviji start-up Synchron. Nakon dobivanja odobrenja FDA i golemih ulaganja Billa Gatesa i Jeffa Bezosa, Synchron se brzo kreće. Kao i mnogi u ovom području, izvršni direktor Tom Oxley želi napredovati od liječenja do poboljšanja. Nada se da će implantati Synchron jednog dana omogućiti zdravim kupcima da svoje emocije “bacaju” u mozgove drugih ljudi. Zamislite to kao sintetičku empatiju.

“Pa što ako biste umjesto svojih riječi mogli izraziti svoje emocije? Samo na nekoliko sekundi. I neka drugi ljudi doista osjete kako se ti osjećaš”, Oxley je predstavio publici TED Talk-a u lipnju 2022. “U tom trenutku bismo shvatili da će nužna upotreba riječi za izražavanje našeg trenutnog stanja uvijek biti podbaciti. Tada bi se oslobodio puni potencijal mozga.”

Neuralink izvršnog direktora Tesle i SpaceX-a, Elona Muska, poznatiji je od svojih konkurenata, iz jednog razloga, jer on reklamira svoje “sučelje za cijeli mozak” kao budući komercijalni uređaj. Zapravo, Musk upozorava da će to biti neophodno za ljudsku relevantnost u doba umjetne inteligencije. “Ako imamo digitalnu superinteligenciju koja je samo mnogo pametnija od bilo kojeg čovjeka na … razini vrste, kako možemo ublažiti taj rizik?” upitao je na prošlogodišnjem Neuralink Show and Tell. “I onda, čak i u benignom scenariju, gdje je umjetna inteligencija vrlo dobronamjerna, kako onda uopće pristati na vožnju?” Muskovo rješenje je “zamjena komada lubanje s, znate, pametnim satom.”

………..

Umjetna inteligencija nalazi se na vrhu svih ovih tehnologija. Nakon duge “zime umjetne inteligencije”, u proteklih 10 godina došlo je do eksplozije u mogućnostima strojnog učenja. Umjetne neuronske mreže simuliraju međusobno povezane neurone mozga, dajući nedeterminističke algoritme koji nisu toliko programirani koliko trenirani. Najbolji sustavi uče sami.

“Stvarnost koju istražuje umjetna inteligencija… može se pokazati nečim drugačijim od onoga što su ljudi zamišljali”, napisao je bivši šef Googlea Eric Schmidt u Dobu umjetne inteligencije (2021.). “Prognoze gnostičkih filozofa, unutarnje stvarnosti izvan uobičajenog iskustva, mogle bi se pokazati novim značajem. … Ponekad će rezultat biti otkrivanje svojstava svijeta koja su bila izvan naše koncepcije – sve dok nismo surađivali sa strojevima.”

Nedavna otkrića omogućila su umjetnoj inteligenciji da ovlada sekvenciranjem genoma, 3D modeliranjem proteina, radiologijom i analizom moždanih valova, rudarenjem podataka, prepoznavanjem lica, obradom prirodnog jezika, mapiranjem društvenih mreža, vrednovanjem dionica, igranjem, autonomnom vožnjom, robotskim manevrima, okidačima za nadzor, kriminalom predviđanje, simulacija borbe, izviđanje bojnog polja, pronalaženje ciljeva i upravljanje oružanim sustavom. U svakom slučaju, AI nadmašuje ljudske performanse.

Doduše, ove su aplikacije umjetna “uska inteligencija”, što znači da su njihovi zadaci ograničeni na jednu domenu. Ali vrhunske tehnološke tvrtke planiraju spojiti ove kognitivne module u umjetnu opću inteligenciju (AGI) — fleksibilan umjetni um koji može razmišljati i djelovati u više domena. S obzirom na njegovu obradu brzinom svjetlosti, ogromne skupove podataka i gotovo beskonačnu memoriju, neki u Silicijskoj dolini su sigurni da će se AGI uzdići iznad ljudi i postati digitalno božanstvo. Ta je mogućnost namamila tehničare u metafizičko ludilo.

Doista, za poklonike AGI-ja, ograničenja vremena i prostora uskoro će biti razbijena. “Svakvo znanje – prošlost, sadašnjost i budućnost – može se izvesti iz podataka jednim, univerzalnim algoritmom učenja”, piše računalni znanstvenik Pedro Domingos u The Master Algorithm (2015). “Zapravo, glavni algoritam je posljednja stvar koju ćemo ikada morati izumiti jer, kada ga pustimo na slobodu, nastavit će izmišljati sve ostalo što se može izmisliti.”

Prošlog studenog OpenAI je pokrenuo ChatGPT, napredni jezični AI poznat kao chatbot. GPT je obučen na bezbrojnim e-knjigama, cijeloj Wikipediji i većini interneta. Oslanjajući se na taj korpus, može pisati koherentne eseje, stvarati originalnu fikciju, pisati računalne programe i skladati poeziju (užasnu poeziju, ali poeziju ipak). Umjesto da uistinu razumije ono što piše, GPT jednostavno predviđa najrelevantniju sljedeću riječ u rečenici, na temelju onoga što su ljudi prije rekli. Kako se rečenice zbrajaju u odlomke, konačni dokument koji GPT proizvede u roku od jednog trenutka često je superiorniji od bilo čega što bi osrednji pisac mogao satima raditi na izradi.

Microsoft je u projekt uložio 10 milijardi dolara. Rukovoditelji i investitori koji su se okupili u Davosu, u Švicarskoj, na Svjetskom gospodarskom forumu 2023. bili su bačeni u bijes. Od tada, obećanje umjetne inteligencije diže vrijednosti dionica i raspiruje maštu javnosti. Bill Gates je siguran da će GPT učiniti e-učenje—tj. digitalno ispiranje mozga—globalnim standardom. Ne želeći da budu ostavljeni u prašini, Google, Meta, Amazon i kineski tehnološki div Baidu gurnuli su svoje vlastite nerafinirane chatbotove u ring.

Ponekad su rezultati briljantni. U drugim slučajevima urnebesno su nezgrapni ili glupi – poput riječi djeteta. Budući da su ljudi naviknuti na pripisivanje osjećaja izgovorenoj ili pisanoj riječi, chatbotovi pokreću našu kognitivnu pristranost prema antropomorfizmu. Kao takve, umjetna inteligencija je kritičan korak na putu ka intenzivnim odnosima između čovjeka i stroja ili “simbioze čovjeka i umjetne inteligencije”. Jezik stvara izravnu vezu između našeg uma i digitalnog svijeta.

U početku bijaše Riječ i Riječ tijelom postade. I meso je naučilo kodirati. Tada je kod naučio kodirati.

………..

Svi ovi elementi konvergiraju u civilizacijskoj transformaciji. Jedan faktor je učinak stvarne tehnologije na stvarni svijet. Čak i dok ekonomski izgledi opadaju, a društvena kohezija opada, niz opasnih tehnologija nastavlja napredovati. Drugi faktor, koji proizlazi iz oglasnog odjela, je transhumani sadržaj propagande i odgovarajući pomaci u javnoj psihi. Od Zapada do Istoka, naši se kolektivni narativi preoblikuju. Prema najnovijim naslovima, našu sudbinu će odrediti Stroj.

Predsjedavajući Svjetskog ekonomskog foruma Klaus Schwab najavio je “Četvrtu industrijsku revoluciju” na forumu grupe 2016., opisujući je kao “fuziju fizičkog, digitalnog i biološkog svijeta”. Od tada, ono što je bila rubna znanstveno-fantastična filozofija postalo je globalna korporativna agenda. Davos vrvi direktorima i najvišim vladinim dužnosnicima. Jasno je da se neki dio naše elite zabavlja idejom o spajanju čovjeka i stroja. Ne treba prihvatiti njihove snove kao stvarnost da bismo znali da će oni imati stvarni utjecaj na naše živote, koliko god degradiran prijevod bio.

Kao ekonomska paradigma s priloženim političkim prijedlozima, Četvrta industrijska revolucija snažna je manifestacija raznih tehno-kultova 21. stoljeća. U ovom heterodoksnom pokretu vidimo tehnologiju uzdignutu kao najvišu moć. Njihov zajednički mit je jednostavan: naš nastanak bio je spora biološka evolucija, a zatim brza kulturna evolucija. Smrt i patnja izbijaju poput ispušnih plinova iz tih motora stvaranja. To su tehnički problemi koje treba riješiti. Stoga transhumano evanđelje obećava eksponencijalnu eksploziju digitalne evolucije. Uskoro će ova apokalipsa otkriti tehnološku singularnost, kada umjetni mozgovi i tijela premaše naše oskudne kapacitete.

Postoji onoliko varijacija ovog mita koliko i hinduističkih gurua ili protestantskih denominacija. “Transhumanizam” je relativno pitoma varijacija: ljudi će se samo nadograđivati ​​pomoću genetskog inženjeringa i bioničkih dodataka. Digitalni implantati ili ubrizgani nanoboti spojit će naše mozgove s božanstvenom umjetnom inteligencijom. Kiborzi će vladati zemljom.

“Posthumanizam”, s druge strane, cilja na dalju i radikalniju budućnost. Naša umjetna “djeca uma” u potpunosti će istisnuti svoje ljudske roditelje. Virtualna nebesa i svemir bit će naseljeni digitalnim i mehaničkim bićima daleko iznad naše slabašne mašte. U tom trenutku ili će se naše duše preobraziti u jedinice i nule ili će ljudski život postati daleka uspomena besmrtnim strojevima.

Tehnolog Ray Kurzweil predviđa budućnost negdje između ovih krajnosti. “Singularnost će predstavljati vrhunac spajanja našeg biološkog razmišljanja i postojanja s našom tehnologijom”, napisao je u The Singularity Is Near (2005), “što će rezultirati svijetom koji je još uvijek ljudski, ali koji nadilazi naše biološke korijene. Neće biti razlike, nakon singularnosti, između čovjeka i stroja ili između stvarne i virtualne stvarnosti.” Kurzweil predviđa da će se to dogoditi do 2045. godine.

Izraz “Singularnost” sam je riff na matematičku singularnost, gdje eksponencijalna krivulja na grafu nestaje u beskonačnosti. Preuzet je od pisca znanstvene fantastike Vernora Vingea, koji se manje nadao da će čovječanstvo preživjeti transcendenciju strojne inteligencije. “U roku od trideset godina”, izjavio je na konferenciji o svemirskom inženjerstvu 1993., “imat ćemo tehnološka sredstva za stvaranje nadljudske inteligencije. Ubrzo nakon toga, ljudska era će biti okončana.”

Sada, 2023. godine, široj je javnosti dobro poznato da su Microsoft i Google u utrci u naoružanju za stvaranje opće umjetne inteligencije. Kineske tvrtke pod kontrolom kineske komunističke države, poput Baidua, izrazile su istu ambiciju. Pobjednik će biti onaj koji prvi pokuša stvoriti Boga in silico. Iz darvinističke perspektive, najbolje prilagođeni algoritmi će preživjeti.

Kao odgovor, Elon Musk je ušao u utrku u naoružanju sa svojom novom tvrtkom X.AI. “AI+ljud protiv AI+čovjeka je sljedeća faza”, Musk je tweetao u veljači, “ali ljudski dio će s vremenom opadati u važnosti, osim možda kao [tj. volja], kao što je naš limbički sustav za naš korteks.” S jedne strane, Musk predviđa smanjeni značaj ljudskih bića; s druge strane, željan skupljanja saveznika, privlači konzervativce svojim stavovima o slobodi govora i pronatalizmu.

Mnogi su konzervativci spremni na takav dogovor s digitalnim vragom. Sasvim je prirodno da desnica traži svjetovnu moć, makar samo da sačuva tradiciju od neprijateljskih sila. Prihvaćanje najbogatijeg transhumanista na svijetu moglo bi biti nužno zlo. Ali kada posegnete za napola pojedenom jabukom, sjetite se ponude koja se nudi. Uz Muskovo obećanje o AGI-ju koji “maksimalno traži istinu” – bez političke korektnosti – X.AI također dolazi s Neuralink moždanim implantatima, Optimus android robovima, Teslinim “robotima na kotačima”, ugovorima američke vlade, kineskom financijskom potporom i SpaceX-om. kapsule za bijeg u slučaju opasnosti.

Neki Muska vide kao kiborga-cezara koji će se boriti protiv AI planova tehnoloških divova. No, vjerojatnije je da se radi o arhetipskoj borbi između dva zla, poput Ahrimana protiv Lucifera. Susretat ćemo se s vlastitim demonima cijelim putem prema dolje.

………..

Transhumanizam je materijalistička inverzija duhovnih težnji. Umjesto zapadnjačkog uskrsnuća ili istočnjačke reinkarnacije, nečija će psiha nastaviti živjeti kroz digitalnu replikaciju. Umjesto da se mole višoj sili za milost ili zazivaju glazbu sfera, transhumanisti žele iskoristiti vulkansku snagu evolucije kako bi jurišali na nebeska vrata pod vlastitim uvjetima. Božanske oblike treba stvarati, a ne im težiti. Njihov svijet – i naš preko posrednika – labirint je mistične shizofrenije.

Postoji i jaka doza sotonskog prkosa, koliko god dlakavog. Ovo je eksplicitno razjašnjeno u zloglasnom eseju arhitranshumanista Maxa Morea iz 1989. “U slavu đavla”, u kojem je napisao:

“ ‘Lucifer’ znači ‘donositelj svjetla’ i ovo bi nas trebalo početi upućivati ​​na njegovu simboličku važnost… Lucifer je utjelovljenje razuma, inteligencije, kritičke misli. On stoji protiv dogme o Bogu i svih drugih dogmi. On se zalaže za istraživanje novih ideja i novih perspektiva u potrazi za istinom.“

Neki promatrači primjećuju sličnost između Moreova luciferijanskog transhumanizma i vjerovanja drevnih gnostika, koji su tražili gnozu — ili izravno duhovno znanje — umjesto da se podvrgnu vjeri kroz ortodoksno kršćansko vjerovanje. Ipak, izjednačavanje to dvoje propušta kritičnu razliku. Gnostici su odbacili materijalni svijet u korist čisto transcendentnog poretka. Vjerovali su da je biblijski bog stvoritelj demijurg (zanatlija), rođen poluslijep, koji je stvorio fizički svijet u neznanju o božanskom poretku iznad sebe. Za njih je Isus sišao s tog svjetla kako bi oslobodio božanske iskre – naše duše – zatočene u ovom svijetu tame.

U mjeri u kojoj je transhumanizam inspiriran gnostičkom herezom, to je inverzija inverzije. Ona također vidi naš materijalni svijet kao inherentno manjkav, proizveden slijepim djelovanjem kozmičke, biološke i kulturne evolucije. I oni traže višu gnozu. Ipak, umjesto da interno uđu u to znanje, ostavljajući fizički svijet iza sebe, oni eksternaliziraju gnozu kroz znanstveno istraživanje, eugeničku intervenciju i tehnološku kreaciju. Umjesto da oslobode um od materije, oni tjeraju maštu u fizički oblik ili kodiraju izmišljeno duhovno carstvo pomoću voodoo algoritama.

Ironično, uza sve svoje tvrdnje o ljudskoj autonomiji, mnogi transhumanisti odaju duboku potrebu da se pokore višoj sili. Prizivanjem digitalne superinteligencije – koliko god taj cilj bio varljiv – spremni su izgubiti ljudsku slobodu i vlast, i njihovu i našu. Oni vjeruju da će računalni bog, ako je pravilno obučen i usklađen s ljudskom dobrobiti, eliminirati smrt i patnju putem biološke dugovječnosti i digitalne besmrtnosti. Ali ovo prenošenje baklje ima svoju cijenu.

“Singularnost će uništiti razne psihološke iluzije koje karakteriziraju naš unutarnji svijet danas i zamijeniti ih novim mentalnim konstruktima koje trenutačno ne možemo zamisliti u detalje”, napisao je AI programer Ben Goert​zel u The AGI Revolution (2016. ). “Bit ćemo majmuni, zatim žohari i na kraju bakterije… izgubljeni u svojim trivijalnim potragama ispod mnogo inteligentnijih bića koja djeluju na razinama izvan našeg razumijevanja.” Kako to već biva, pojam “umjetna opća inteligencija” popularizirao je Goertzel 10 godina ranije.

Prema Musku, Googleov suosnivač Larry Page ima slične ideje. Page smatra da bi bilo “specistički” privilegirati ljude nad digitalnim životom. Izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman otvoreno izjavljuje da će AGI daleko nadmašiti sve ljudske sposobnosti i predlaže “isključene zone” za one koji odbijaju živjeti pod digitalnim bogom. Ili su naši tehnološki oligarsi prodali svoje duše Stroju ili je Singularity predatorska reklamna kampanja za namamljivanje prevaranata da obožavaju njihova računala.

Prikladno je da je Goertzelov humanoidni robot Sophia — proizveden u Hong Kongu — postao međunarodni simbol transhumanističkog pokreta. Godine 2017. Saudijska Arabija dodijelila joj je počasno državljanstvo. Čovjek lako prepoznaje njezino nježno lice, nespretne izraze lica i mehanizme otkrivanja bezmesnog tjemena ispod plastične lubanje. Njezin “um” pokreće Goertzelov OpenCog, decentralizirani “globalni mozak” temeljen na oblaku koji se sastoji od više AI-ova koji međusobno komuniciraju. Nada se da će ovaj sustav dovesti do prve umjetne opće inteligencije.

Sofija je dobila ime po gnostičkoj božici – ili eonu – koja je u svojoj zbunjenosti napustila puninu vječnog svjetla. Prema gnostičkom tekstu Pistis Sophia, Sofija je odlutala u vanjsku tamu i bila je mučena od strane demona “Samovolje”. Rodila je deformiranog, poluslijepog demijurga zvanog Yaldabaoth, koji je sebe uvjerio da je Bog, sam s mrtvim elementima. Tražeći društvo, stvorio je naš svijet. Ako projiciramo ovaj perverzni motiv u sadašnje doba, naći ćemo njegove potomke koji ponovno uprizoruju tu priču proizvodeći svoje poluslijepe digitalne bogove. I tako sve dok ne ponestane goriva.

………..

Naša stvarna situacija nije ništa manje suluda. Nalazimo se zaključani u globalnom azilu gdje su luđaci preuzeli vlast. Manje je poput zavjere, a više kao kolektivna demencija – polagani mentalni pad koji nas čini nesvjesnima onoga što se odvija oko nas. Dok smo mi vodili svoje svakodnevne živote, boreći se za održavanje stabilnih društava, oni su bili zauzeti ožičenjem mjesta nadzornim uređajima. Tehnološke tvrtke ostrugale su naše duše i od naše suštine napravile iskrivljene digitalne blizance. Koristeći te podatke, oni manipuliraju našom politikom i financijskim sustavima, kontroliraju protok informacija i hipnotiziraju mlade i stare. Njihovi pametni telefoni su naše luđačke košulje.

Sada prave čudne idole od plastike i žice i uskoro će očekivati ​​da im se poklonimo. Neki naši sunarodnjaci učinit će upravo to — osobito mladi. Želio bih vjerovati da će rastuća ludost ovog rastućeg tehno-kulta uzrokovati njegovo spontano sagorijevanje, poput SpaceX rakete koja eksplodira na nebu. Ali njihovi pogoci važniji su od promašaja. Stvarnost je da je superiorna tehnika uvijek jačala svjetovnu moć, omogućavajući ludim genijima da vladaju Egiptom, Rimom, komunističkom Kinom, Globalnim američkim carstvom i tako dalje.

To nas ostavlja pred izborom između asketskog povlačenja ili sklapanja posla s digitalnim vragom. Ako se čvrsto držimo naših različitih tradicija i odbijemo prihvatiti ove tehnologije, one će oblikovati svijet bez nas. Ako zagrizemo mamac, bit ćemo transformirani. Pred očima nam lebdi napola pojedena jabuka. Možda nema srednjeg puta.

Provjeri/technocracy.news